• Sabor HSP-a izabrao Daniela Srba za predsjednika Stranke


    Na današnjem Saboru Hrvatske stranke prava, 25. veljače 2012. za predsjednika Stranke izabran je većinom glasova g. Daniel Srb.

    Na Saboru Stranke većinom glasova izabrani su i novi članovi Predsjedništva, Središnjeg časnog suda te Središnjeg nadzornog odbora HSP-a.

    Nakon što je ponovno izabran za predsjednika HSP-a, Daniel Srb naglasio je i kako je ‘potrebno vratiti HSP među najsnažnije Hrvatske političke stranke’.

    Ocijenio je kako vladajuća koalicija vodi istu politiku kao i bivša vlast jer je nastavila provoditi istu politiku trošenja.

    Ustvrdio je da se ulaskom Hrvatske u EU neće ostvariti gospodarski napredak, dodavši da ako će Hrvatska samo ispunjavati uvjete neće biti investicija niti otvaranja radnih mjesta.

     

    Svaki narod mora postaviti nacionalni interes kao prioritet, jer bez toga nema boljeg života, rekao je Daniel Srb

  • Novak je zvao Đapića, a sad ga okrivljuje za neuspjeh!


    Svi vijećnici Hrvatske stranke prava u Skupštini Sisačko-moslavačke županije ogradili su se od postupka Veljka Novaka, sad već bivšeg čelnika sisačkog ogranka stranke koji je prošli tjedan objavio izlazak iz HSP-a, kazavši da su to isto učinili i svi članovi njegova ogranka. No povjerenik županijskog HSP-a Pejo Trgovčević to je demantirao.

    – S njim na tiskovnoj jest bilo nekoliko članova HSP-a, koji to više nisu, no ne može govoriti neistine da su svi sisački HSP-ovci napustili stranku. Zna se kako se prestaje biti članom HSP-a i ne može nitko govoriti u tuđe ime. Niti jedan pismeni zahtjev za ispisom još nismo dobili, rekao je Trgovčević dodavši da je sisački ogranak imao samo 167 plaćenih članarina prošle godine pa i ne vidi otkud tih 2700 članova koje je Novak spominjao. Trgovčević je protuzakonitim ocijenio potez sisačkog HDZ-ova gradonačelnika Dinka Pintarića koji je ekspresno HSP-ove stranačke prostorije, u vlasništvu Grada, dao na korištenje Klubu nezavisnih vijećnika na čelu s Veljkom Novakom.

    – Tražit ćemo da se o tom nezakonitom postupku očituje Ministarstvo uprave jer je riječ o HSP-ovu inventaru i dokumentaciji. HSP je trebao dobiti neku odluku o raskidu ugovora i rok da se iseli, a nas o tome nitko nije obavijestio, kazao je Trgovčević.

    Predsjednik Časnog suda HSP-a Željko Soldo optužio je V. Novaka za manipuliranje javnošću.

    – Upravo je on bio koordinator za 6. izbornu jedinicu koji je inzistirao da Anto Đapić bude nositelj liste, unatoč tomu što su ga mnogi upozoravali da će zbog toga biti loši rezultati na izborima. A sad, nakon poraza na izborima, prebacuje krivnju na Đapića mada je njegova odgovornost za neuspjeh puno veća, rekao je Soldo pozvavši vijećnike HSP-a u sisačkom Vijeću “da ne nasjedaju Novakovoj manipulaciji i ostanu u HSP-u, a ako odlaze, neka mandate vrate stranci”.

    Povjerenikom za sisački HSP u subotu je imenovan Zdenko Koren koji u idućih 60 dana mora provesti reviziju članstva i održati izborni zbor ogranka.
  • Priopćenje Središnjeg časnog suda HSP-a


    Povodom medijskih napisa, o navodno većem broju članova HSP-a koji su izbačeni iz Stranke i izjava pojedinih bivših dužnosnika HSP-a kako su tisuće članova HSP-a „zamrznule“ članstvo u HSP-u, Središnji časni sud Hrvatske stranke prava izvješćuje članstvo HSP-a  i javnost da su odlukom Središnjeg časnog suda HSP-a, objavljenom na sjednici Glavnog stana HSP-a održanoj u Zagrebu, iz Hrvatske stranke prava isključeni:

    – g. Mirko Duspara zbog težih povreda Pravilnika o financijskom poslovanju i Statuta HSP-a

    – g. Veljko Novak zbog težih povreda Pravilnika o financijskom poslovanju i Statuta HSP-a

    – g. Denis Šešelj zbog težih povreda Statuta HSP-a

    – g. Mladen Leovac zbog težih povreda Statuta HSP-a

    Odlukom Središnjeg časnog suda HSP-a pokrenut je postupak protiv g. Zdenka Gruškovnjaka iz Rijeke uz izricanje mjere suspenzije zbog nanošenja štete ugledu HSP-a.

    U mandatu Središnjeg časnog suda HSP-a od 07. studenog 2009. do 21. veljače 2012. iz HSP-a javno je istupilo  5 (pet) članova HSP-a, od kojih je 3 (tri) člana središnjih tijela HSP-a.

    Izvješće o radu u proteklom mandatu Središnji časni sud HSP-a podnijeti će Saboru HSP-a 25. veljače 2012.

     

    Središnji časni sud HSP-a
    Željko Soldo, predsjednik

  • Priopćenje za javnost – Ministarstvo uprave RH odbilo zahtjev Mirka Duspare


    Mirko Duspara, bivši predsjednik Glavnog stana Hrvatske stranke prava koji je razrješen dužnosti zbog propusta u vođenju središnjeg stranačkog tijela na izvanrednoj sjednici održanoj 28. siječnja 2012., podnio je Ministarstvu uprave RH zahtjev za nadzor zakonitosti odluke o razrješenju. Nasuprot najavama g. Duspare putem medija Ministarstvo uprave RH odgovorilo je 10. veljače 2012. da nije nadležno za postupanje prema zahtjevu g. Mirka Duspare koji je pokušao osporiti odluku Glavnog stana Hrvatske stranke prava na kojoj je sudjelovao.

     

    U prilogu objavljujemo odgovor Ministarstva uprave RH.

  • Nelegalan rad vijećnice gradske četvrti


    Katica Sesvećan u razdoblju od 7. lipnja do 28. prosinca 2011 godine nelegalno je obnašala dužnost vijećnika gradske četvrti Gornja Dubrava, upozorio je član Vijeća Krešimir Marko Artuković (HSP). 

    Na konferenciji za novinare Vijeća gradske četvrti Gornja Dubrava doznaje se da je Vijeće  tek na sjednici održanoj 28. prosinca 2011 godine utvrdilo mirovanje mandata Mirjani Keleminec i utvrdilo mandat njenoj zamjenici Katici Sesvećan. Artuković tvrdi kako je nova članica Vijeća izabrana na sasvim nelegalan način.

    Naime Vijećnica gradske četvrti izabrana s koalicijske liste SPD- HSU nelegalno je sudjelovala u radu vijeća zadnji h šest mjeseci, gđa. Sesvećan je sudjelovala u radu, raspravljala te je sudjelovala u glasovanju kojom su prilikom na Vijeću izglasana 31. točka (zaključak).
    Zatraženo je i mišljenje Službe za mjesnu samoupravu Grada Zagreba te je iz izvješća utvrđeno da „glas Katice Sesvećan , odnosno rad u Vijeću nije bilo legalan ali je istovremeno nije bio presudan te shodno tome nije mogao prouzročiti štetu zbog čega nema potrebe za poništavanjem donesenih akata za koje je ista glasala“.

    Ne može netko s ulice sudjelovati u sjednici Vijeća i glasovati. Ovakvi postupci su kršenje propisa, stoga tražim smjenu potpredsjednice Josipe Bašić koja je sve to znala, ali nije reagirala. Isto tako tražimo i očitovanje grada Zagreba – rekao je Artuković.

    G. Artuković u svom izlaganju postavio je pitanje odgovornosti Službe za Mjesnu samoupravu u Gradu Zagrebu, te dopredsjednice vijeća gđa.  Josipe Bašić za koju se traži i smijena s mjesta dopredsjednice Vijeća gradske četvrti. Također je najavio i obraćanje nadležnim institucijama tj. Ministarstvu uprave.

    Istaknuo je da je do ove situacije došlo zbog posljedica neslaganja između gradonačelnika Milana Bandića i predsjednika zagrebačkog SDP-a, Davora Bernardića, koji se nisu mogli dogovoriti tko će biti zamjenik Mirjane Keleminec. Petar Tanić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Gornja Dubrava, nedostupan je za bilo kakav komentar, navodno je cijeli dan na terenu
    Rasprava se povela i o ŠRC Grana Klaka

    Stjepan Jeren (HDZ), član Vijeća četvrti Gornja Dubrava  upozorio je na nedopustivo stanje na ŠRC Grana Klaka. Centar je u izuzetno derutnom stanju: Tamo naime već dugi niz godina ništa ne funkcionira , te je preko Vijeća gradske četvrti zatraženo i izuzimanje ŠRC Grana Klaka iz sustava Zagrebačkog Holdinga te predavanje na upravljanje Gradu Zagrebu.

    G. Jeren je upozorio i na sudski proces koji se vodi između Grada Zagreba i g. Jeličića (supruga Ljiljane Kuhte Jeličić) oko ugostiteljskog objekta koji je nažalost dugi niz godina zatvoren te ne služi svojoj svrsi. Predloženo je da se revidiraju ugovori sa svim korisnicama na ŠRC Grana Klaka, te da Grad Zagreb čitavi objekt da na upravljanje Športskom Društvu Dubrava.

    Razlog više zašto bi se trebao spasiti Športsko – rekreacijski centar Grana Klaka jest i polivalentna dvorana s bazenima koja bi trebala biti izgrađena u produžetku tog Centra.

  • Splitski pravaši pomažu sugrađanima u ledom okovanom gradu


    Hrvatska stranka prava Split održala je tiskovnu konferenciju povodom najnovijih aktualnosti.

    Danas želimo najaviti početak provođenja više humanitarnih akcija jer u ovim teškim recesijskim vremenima želimo pokazati koliko je HSP-a osjetljiva na socijalno ekonomsku situaciju kako u gradu Splitu tako i u RH.

    Jednu takvu akciju već provodimo u najljepšem grad na svijetu (kako se mi znamo pohvaliti) okovanim snijegom i ledom HSP-a Split sa svojim članovima a nadasve mladeži pomaže i želi pomoći svim koji su ovih dana bespomoćni i pokazati još jednom da smo socijalno najosjetljiviji na probleme naših građana, pa sukladno tome pozivamo ono najpotrebitije da nam se jave na broj mob: 098/530 309 ,a mi ćemo sa svojim skromni mogućnostima priskočiti u pomoć kako smo to radili i proteklih dana u gradu splitu.

    U ovom teškom trenutku za naš grad ne želimo biti samo kritičari nečijih pogrešaka ( ovdje moramo naglasiti da su institucije države i lokalne uprave zakazale) već  učiniti sve što je u našoj moći da ublažimo posljedice koje su zadesile naš grad, ali isto tako kad ova kriza prođe želimo da se utvrdi politička odgovornost nadležnih, a ako ima elemenata i prekršajnu te kaznenu odgovornost te da se pogreške više ne ponove.

    Iskreno izražavamo žaljenje za sve one koji su proteklih dana nastradali na ulicama grada Splita i ovim putem im želimo što brži i uspješniji oporavak.

    S gnjusanjem odbacujemo insinuacije da se vršio pritisak na gosp. Luku Roguljića, a u s vezi njegovog glasovanja za usvajanje proračuna grada Splita jer takva odluka nikad nije razmatrana, a kamoli donesena ili bilo gdje usvojena,  isto tako smo svjedoci da je proračun usvojen i bez  ruke gosp. Roguljića iz čega je jasno vidljivo da  mi nismo bili ni bitni kao glas isto tako odbacujemo insinuacije o možebitnom približavanju HSP-a Split prema gradonačelniku Kerumu odnosno njegovoj stranci HGS-u, jer je ta priča izmišljena i sustavno se plasira od gosp. Tomasovića. Ovu tvrdnju potkrjepljujemo mojom izjavom i izjavom povjerenika HSP-a za SDŽ gosp. Josipa Matkovića, a koja je prenesena 12.01.2012. u Slobodnoj dalmaciji gdje sam izričito naveo da ćemo voditi konstruktivnu politiku za boljitak svih naših građana, davati sugestije, prijedloge, , rješenja ali i kritizirati sve ono što nije dobro za naš grad ali isto tako da ostajemo opozicija u gradskom vijeću grada Splita. Ovdje moram postaviti pitanje gosp. Tomasoviću zašto je godinu dana podržavao gradsku vlast na čelu sa gosp. gradonačelnikom Željkom Kerumom i zašto je u duetu s gosp. Lukom Roguljićem privatizirao stranku te zbog čega su sve odluke donosili samoinicijativno?

    Sjećamo se točke na gradskom vijeću o izboru gosp. Duška Mucala za ravnatelja HNK Split kad se gosp. Luka Roguljić odjednom pojavio na gradskom vijeću, omogućivši kvorum i izbor gosp. Mucala za ravnatelja HNK  te na taj način podržao koaliciju, a za uzvrat su očekivali određene sinekure za sebe, te nakon što  gradonačelnik nije udovoljio njihovim uvjetima donijeli odluku o izlasku iz koalicije.

    Gosp. Roguljić očito traži povod za udaljenje iz HSP-a za što mu nitko iz HSP-a do sada nije dao povoda ali ako odluči otići bilo bi pravaški čestito i pošteno da vrati mandat HSP-u na čijoj je listi i dobio mandat jer kao što znamo svi se vole pozivati na moralnost, čestitost, poštenje i pravaštvo sve dok na testu nisu njihove sinekure, a onda traže razna opravdanja zašto to ne žele učiniti, u našem slučaju vratiti mandat HSP-u a ne sa svojim mentorom tražiti neuvjerljive i neiskrene razloge zašto to ne učiniti.

    Ova insinuacija o raspadu splitskog HSP-a nažalost onih koji su se do jučer zaklinjali u HSP već u prvim danima odlaska gosp. Tomasovića rezultirala je povratkom velikog broja starih članova i učlanjenjem velikog broja novih članova koji su se aktivno uključili u rad HSP-a i s oduševljenjem prihvatili novi način rada i odnosa prema članstvu, s tim da moramo napomenuti da su to isti oni članovi koji su od gosp. Tomasovića marginalizirani odnosno odbačeni a dokazani su pravaši i članovi HSP-a .

    Također ne smijemo zaboraviti  spomenuti slučaj koji se dogodio prije nekoliko dana na javnoj televiziji kada je gosp.Tomasović predstavljen kao čelnik splitskog HSP-a. Gosp. Tomasović na to nije reagirao niti je to opovrgnuo, a kao što je poznato javnosti samo nekoliko dana prije toga u javnosti je iznio svoje priopćenje da ne želi biti član HSP-a te da izlazi iz stranke.

     

    Povjerenik HSP-a Split
    Ivan Turudić

  • Gospodarsko i socijalno stanje u RH – prvi potezi nove Vlade RH


    Predsjednik HSP-a Daniel Srb smatra kako je sadašnja vlada svoj mandat započela na sličan način kao i prethodna koja je više pozornosti posvetila dojmu o mjerama koje je donosila nego njihovim stvarnim učincima na gospodarstvo, te stoga ističe da su potrebne hitne mjere i da vlada nema vremena za čekanje.

    – Za sadašnju gospodarsku situaciju nije kriva sadašnja vlada ali postojeće stanje traži hitne mjere koje se ne vide, ocijenio je Srb na konferencji za novinare.

    Gospodarske probleme neće riješiti nikakva velika otpuštanja u državnoj upravi o kojima se govori, već reindustrijalizacija zemlje koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, pa Srb preporučuje vladi da sva svoja nastojanja usmjeri u tom pravcu.

    Državnu upravu pak treba odblokirati kako bi bila efikasnija umjesto da se vlada godinu dana bavi pitanjem ima li u njoj preveliki broj zaposlenih.

    Daniel Srb smatra dobrim korakom pokretanje investicijskog programa obnove škola radi povećanja energetske učinkovitosti, koji je najavio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, jer će to otvoriti poslove za građevinski sektor no to, napominje, nije dovoljno već treba pronaći način da se pokrenu i druge djelatnosti.

    Predsjednik HSP-a smatra i da je jedna od tema jučerašnjeg susreta ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem trebala biti i odnos prema hrvatskim navijačima u Srbiji, te očekuje da će to pitanje biti predmetom razgovora hrvatskog i srbijanskog predsjednika prilikom njihova susreta u petak.

  • Priopćenje za javnost – izvanredna sjednica Glavnog stana HSP-a


    SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPĆAVANJA

    PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

    28. siječnja 2012. održana je izvanredna sjednica Glavnog stana HSP-a koju je sazvao predsjednik HSP-a g. Daniel Srb povodom događanja nakon redovne sjednice Glavnog stana HSP-a koji su uzrokovali štetu ugledu Hrvatske stranke prava.

    Na sjednici Glavnog stana HSP-a razrješen je dužnosti predsjednik Glavnog stana HSP-a g. Mirko Duspara zbog propusta u vođenju središnjeg političkog tijela HSP-a. Nakon razrješenja vodstva Glavnog stana HSP-a izabrani su novi dužnosnici: g. Berislav Gržanić je izabran za predsjednika Glavnog stana HSP-a, a za dopredsjednike su izabrani g. Darko Dumbović iz Petrinje i g. Miroslav Marčetić iz Zagreba.

    Nakon izbora novih dužnosnika Glavni stan HSP-a utvrdio je ključ saziva Sabora HSP-a koji će se održati krajem veljače 2012. i donio zaključke kojima je iskazao potporu donesenim odlukama Predsjedništva HSP-a i tijela HSP-a kao i u kvalitetnim pripremama za Sabor HSP-a.

    Glavni stan HSP-a osudio je istupe pojedinih dužnosnika koji su zlonamjerno i neistinito prikazivali stanje u Stranci i osporavali nadležnosti i odluke tijela Stranke.

     

     

    Hrvatska stranka prava

  • Napadi na hrvatske navijače – odgovornost politike


    Kako to da hrvatski dužnosnici nisu smatrali za potrebnim reagirati na napade na hrvatske navijače, komentarom, porukom te na određeni način zaštititi hrvatske državljane, upitao je na konferenciji za novinstvo predsjednik Hrvatske stranke prava, podružnice “Ante Paradžik”, Danijel Srb.
    Hrvatski navijači su hrvatski državljani i oni trebaju i moraju uživati zaštitu hrvatske izvršne vlasti – hrvatske politike. Hrvatski su državljani ugroženi, a reagiranja nema, rekao je Srb te dodao kako je jedino, što je čuo, bio je upućen dopis srbijanskom veleposlaniku u Zagrebu.

     Kakva je poruka hrvatskim državljanima, kakva je poruka hrvatske politike, upitao je Danijel Srb. Mnogi u Hrvatskoj su smatrali, potpuno pogrešno, da zbog sustavnog prikazivanja i stvaranja dojma u hrvatskim medijima da u Srbiji svi jedva čekaju hrvatske državljane da će ih lijepo ugostiti.
    Ako se sustavno napadaju naši navijači, razbijaju i pale vozila s našim tablicama onda to traži reagiranje i to mora biti predmet svih razgovora najviših hrvatskih dužnosnika sa srbijanskim. Upravo ovo treba biti i tema bilateralnog razgovora najavljenog sastanka hrvatskog predsjednika sa srbijanskim predsjednikom i predsjedništvom Bosne i Hercegovine, naglasio je Srb koji je pozvao hrvatske navijače da odu na sutrašnju odlučujuću utakmicu u Beograd i podupru hrvatsku izabranu vrstu ali dostojanstveno, sportski i korektno.

  • HSP: referendum legalan ali ne legitiman


    Hrvatska stranka prava uoči referenduma hrvatskim je građanima savjetovala da zaokruže PROTIV ulaska hrvatske u Europsku uniju, ponovio je na današnjem obraćanju javnosti predsjednik HSP-a Danijel Srb. Ustvrdio je kako je znakovito da je hrvatska izlaznost na referendum najmanja od svih zemalja koje su pristupile uniji. Činjenicu da je samo 28% registriranih birača podržalo referendum Srb vidi kao poraz aktualne vladajuće garniture, te nepovjerenje građana prema preporuci predsjednika države, Vlade i Sabora. Zaključio je kako je jučerašnji referendum legalan, ali ne i legitiman.

  • Student dobio 5000 kuna za najbolji spot protiv ulaska u EU


    Predsjednik HSP-a Daniel Srb u petak je u Osijeku ponovio kako se ova stranka protivi ulasku Hrvatske u EU

    “To je nepovratan proces, jer je izlazak iz Europske unije moguć samo u teoriji. Ulazimo u zajednicu u kojoj su bankrotirale sve mediteranske zemlje, a ta se činjenica zaboravlja. Kao jedan od razloga za ulazak u EU spominje se mogućnost povlačenja još više novaca iz raznih fondova, no i to je samo teoretski, jer osim sposobnosti to ovisi i o razini likvidnosti naših tvrtki, gradova, općina, a poznato je da je kod nas likvidnost velik problem”, ističe Srb dodajući da se od hrvatske javnosti krije podatak da su Bugarska i Rumunjska od 2007. godine i ulaska u EU gospodarski nazadovale.

    “Vladajući nas ohrabruju kako će nam se otvoriti mogućnost zapošljavanja u europskim zemljama. No, valja podsjetiti da su Italija, Austrija i Njemačka najavile da će one tu mogućnost za hrvatske državljane blokirati sedam godina, dakle do 2020. godine. To je samo dio razloga zbog kojih treba na referendumu glasati protiv”, zaključio je Srb.

    HSP je u petak okončao natječaj za najbolji spot za protivljenje ulasku Hrvatske u EU. Prvu nagradu i 5000 kuna osvojio je Robert Janus iz Osijeka, student informacijskih znanosti na osječkom Filozofskom fakultetu. On je u svom spotu predstavio troje akademski obrazovanih hrvatskih državljana, koji danas u zemljama EU za život zarađuju radeći poslove konobara, sobarice i medicinskog brata. Janus je nakon dobivanja nagrade rekao da mu se ne sviđa ideja i način na koji Hrvatska ulazi u EU te da je spotom samo izrazio svoj stav.

  • HSP: Hrvatski interes nije ulazak u EU pod ovim uvjetima


    Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb izjavio je kako je referendum o ulasku Hrvatske u EU jedno od najvažnijih političkih pitanja u posljednjih 15-tak godina i da građani odluku o tome moraju donijeti na temelju relevantnih podataka, a ne stvaranja dojma da će nam ulaskom u EU biti bolje.

    Daniel Srb - Imamo loše povijesno iskustvo kada su u pitanju ulasci u ovakve savezeNa konferenciji za novinare Srb je kazao kako Hrvatska nema studiju o utjecaju ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo, a da se od javnosti skriva podatak da su Rumunjska i Bugarska, od ulaska u Uniju ekonomski nazadovale, kao što se prešućuje i činjenica da su bankrotirale sve mediteranske članice EU.

    Osporio je tezu da će Hrvatska ulaskom u EU dobivati više novca iz europskih fondova nego što će iznositi članarina, ocijenivši kako to ne ovisi samo o našim sposobnostima i kvalitetnim projektima, već i razini likvidnosti hrvatskih tvrtki, gradova i općina. Upravo je nelikvidnost jedan od naših najvećih gospodarskih problema i ona će onemogućiti povlačenje sredstava iz europskih fondova, upozorio je Srb.

    Ocijenio je kako će broj hrvatskih predstavnika u tijelima EU biti malen, te da neće biti odluke na koju će Hrvatska realno moći utjecati.

    Neke stare članice EU, poput Belgije, Danske i Engleske imaju nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala, što Hrvatskoj nije dopušteno, kao što joj nije dopuštena kvota proizvodnje šećera koja jamči opstojnost domaćih šećerana, rekao je Srb.

    Ocijenio je kako bi zatvaranje jedne od tri hrvatske šećerane bila tragedija, ali da postoji opasnost da se zatvore sve tri, i proda pravo na proizvodne kvote, kao što se dogodilo u Mađarskoj, gdje je zatvoreno 11 od 12 šećerana te ustvrdio kako o tome već postoje razgovori i interesi.

    Dodao je je kako ulazak u EU ne znači da će europske tvrtke u Hrvatskoj otvarati nove tvornice te da hrvatski interes nije ulazak u Uniju na temelju isforsiranih pregovora, koji su, ocijenio je, dovršeni bez obzira na nepovoljne posljedice za Hrvatsku samo zato da bi se jedna politička opcija pred parlamentarne izbore mogla pohvaliti njihovim završetkom.

    Imamo loše povijesno iskustvo kada su u pitanju ulasci u ovakve saveze, kazao je Srb. Nikada se u povijesti nije dogodilo da raspad velikih saveza ne završi krvoprolićem, a mi smo svaki put u njega bili uvučeni, bez obzira je li u pitanju bio raspad Austro-ugarske, trojnog pakta ili bivše SFRJ, upozorio je Srb.

  • HSP-u u Trilju ukupno 19 mandata i pobjeda u četri odbora


    Jučer su u Trilju održani izbori za članove vijeća mjesnih odbora. Na izborima su izabrani predstavnici u 20 mjesnih odbora, osim Strizirepa u kojemu nije bilo kandidata.Prema privremenim neslužbenim rezultatima, na izbore je izišlo 1 900 birača, odnosno njih 24 posto.HSP je pobijedio u 4 mjesna odbora (Rože, Vrpolje, Ugljane i Košute) .Ukupno, u svih 20 mjesnih odbora, HSP je osvojio 19 mandata i tako uvjerljivo zauzeo ukupno drugo mjesto među strankama Trilja na ovim izborima za mjesnu samoupravu

  • Skup protiv EU u Zagrebu


    Pred 10- tak tisuća građana na središnjem gradskom trgu u Zagrebu, održan je skup „ Za Hrvatsku ! Ne u EU!“  u organizaciji političkih stranaka, udruga i pojedinaca, udruženih pod nazivom: Vijeće za Hrvatsku, ne u EU, koje djeluje sa zajedničkim ciljem odbacivanja ugovora u pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ispred HSP-a na skupu je  govorio dopredsjednik stranke, Veljko Novak. Pozvao je sve građane da glasuju protiv ulaska u EU.  „HSP je bila i biti će protiv ulaska u EU. Na reklamama nam pričaju da će hrvatski vinari moći prodavati vino širom EU, a ja ih pitam, da li će tada biti hrvatskih vinara, što su poduzeli da hrvatski vinari opstanu – ništa nisu poduzeli.

    6 godina pregovaraju o ulasku u EU, a sisačka željezara ima antidampiške mjere, i kad uđemo u EU morati ćemo plaćati carinu na svoje cijevi proizvedeno u našoj zemlji. Sramota. Ulazak u EU je ulazak u još jednu asocijaciju koja Hrvatima nikad nije donijela ništa dobro. Lažu nas da ulazak u EU nema alternativu. Ima, alteranativa je usvajanje pozitivnih propisa i normi EU ali ostanimo  samostalni i  svoji na svome. I zato, EU – NE“. – istaknuo je u svom govoru Veljko Novak.

    Okupljenim građanima,govornici su izložili niz argumenata koje im službeni prestavnici vlasti taje,  a zbog kojih Hrvatska ne bi smjela pristupiti Europskoj uniji. U EU, Hrvatska će sudjelovati u odlukama sa 1.5%, priče o milijardama Eura koji čekaju Hrvatsku u EU su laži, imati ćemo europske cijene a hrvatske plaće i mirovine, Hrvatsku će pogoditi naseljavanje stranaca a raseljavanje mladih, najstručnijih kadrova, postati ćemo politička i gospodarska kolonija, većina hrvatskih poljoprivrednika i ribara biti će osuđeni na propast, ne ulazite jer ne znamo što potpisujemo – samo su neke od negativnih strana eventualnog ulaska u EU koje su govornici istaknuli.

    Na referendumu se izjasnite   „Protiv“ ulaska u EU i osigurajte Hrvatsku nezavisnost i budućnost – jedinstvena je  poruka hrvatskim građanima.

  • HSP Šibensko-kninske županije: Zašto biti PROTIV pristupanja EU?


    Aktualno je nametnuta dilema: „Da li biti ZA ili PROTIV pristupanja u EU?“

    Temu treba sagledati u ukupnosti što Republika Hrvatska i građani hrvatske dobiju ili mogu dobiti kada se Republika Hrvatska nađe u sustavu pravnih propisa, normi, pravila, kvota i svekolikih drugih determinanti, koje je taj europski sustav već postavio i izgradio prema svojoj mjeri, a što Hrvatska i građani hrvatske gube, odnosno, za što će sve biti uskraćeni ili zakinuti postankom dio takvog, birokratskog sebi samodovoljnog  sustava. Ili kratko, zašto biti PROTIV pristupanja u EU?

       Na tom tragu, evidentno je da su osnivači i zemlje nositelji organizacije i razvoja EU, stvarali sustav pravnih normi o pravila, kvota i normativa,  prema svojim interesima, prema svojim mjerilima, a svaka daljnja članica se morala uklapati u taj sustav građen prema njihovim interesima i njihovoj mjeri, a na uštrb i redukciju interesa one zemlje koja bi trebala postati nova članica. Ovdje se ne radi o dilemi da li smo za moderne civilizacijske stečevine na svim područjima razvoja ljudskog opstanka na Zemlji, ili smo za nazadne, primitivne i barbarske zakone i odnose u društvenim zajednicama i poretku. Slikovito kazano, Europska zajednica sašila je odijelo prema svojoj mjeri, a oni koji ga trebaju nositi, ne mogu ga prekrajati, već ga kao takvog moraju odjenuti, pa bilo im preširoko ili pretijesno. Ne želimo stara, pohabana odijela, jesmo za nova moderna, ali šivana po našoj mjeri.

    Ovdje se radi o određenju da li smo spremni cjelovitost atributa svog suvereniteta, svoje resurse u cjelovitim raspoloživim zalihama staviti na korištenje, upravljanje i raspolaganje vodstvu (eliti) jedne nadnacionalne organizacije, a pod okolnostima, uvjetima i pravilima koja su već unaprijed od te iste organizacije postavljena na platformi ostvarenja interesa same te organizacije, ili u najmanju ruku ostvarenju dominanto njihovih interesa, dok se interes RH i građana RH ne potencira kao dominantni interes u tom pristupanju, već se pristupno pregovaranje postavilo tako da se interesi građana RH moraju podrediti, uklopiti, uvezati u već postojeću kompoziciju definiranih interesa.

    Držim da nije dobro za Republiku Hrvatsku i njezine građene, dovesti se u ovakav podređeni položaj

       Drugo je pitanje i problem, što se, bez obzira na prividnost beskonačnih mogućnosti u informiranju u globalno dostupnim komunikacijama, stvara privid informiranosti građana o ovom problemu, dok je realnost suprotna, takva da je mjerljivo evidentno, da je velik dio građana, pa i onih obrazovanijih ili onih i akademski obrazovanih, u velikoj mjeri nedovoljno informiran, ili je neinformiran, neupoznat sa svekolikim pravnim pravilima i sa svim što uređuje unutarnje odnose u toj zajednici. Mnogi istaknuti pojedinci u javnom životu i na javnim funkcijama, samo deklarativno podržavaju i ponavljaju da je dobro pristupiti u članstvo EU, a kada ih se konkretno pita o konkretnim stvarima pravnih pravila i odnosa, te posljedica po RH, tada ostaju bez odgovora.

    Držim da građani nemaju realna saznanja u kakvom će se položaju i odnosima zateći pojedinac i zajednica sadašnjeg sustava u Republici Hrvatskoj, kada se implementiraju u sustav EU uređen po njihovoj mjeri.

    Neki najjednostavniji primjeri nepovoljnog  položaja RH u EU:

    1. Hrvatska će imati manje od 1% pravo glasa u europskom parlamentu.
    2. Hrvatska će morati plaćati članarinu u visini od 4 milijarde kuna godišnje.
    3. Poskupljenje duhanskih i naftnih derivata vjerojatno i alkoholnih proizvoda.
    4. Ograničavanje proizvodnje na normu koju će odrediti EU parlament (npr. u Slavoniji postoje tri šećerane koje će svoju proizvodnju morati smanjiti za 35% što znači zatvaranje jedne od tri šećerane).
    5. Hrvatska nema pravo na gospodarski pojas u Jadranskom moru (talijani imaju pravo loviti u našem moru i vaditi naftu iz istoga, napomenimo da su svoj dio Jadrana izlovili zato što posjeduju ogromnu i najmoderniju brodicu na mediteranu).
    6. Hrvatska gubi brodograđevnu industriju.
    7. Hrvatska se obvezuje na izgradnju i dodjelu stanova onima koji su 1991. godine napustili Hrvatsku i sudjelovali u agresiji na nju.
    8. Pristanak na pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat i s tim u vezi odustajanje od ratne odštete.
    9. U procesu tzv. pregovora Hrvatska je izložena ucjenama (prodaja ili predaja nacionalnih bogatstava, teritorijalne ustupke susjedima, otvaranje tržišta nelojalnoj konkurenciji i monopolima, prodaju poljoprivrednog zemljišta i dr.).
    10. EU fondovi financiraju što je u interesu EU, a ne što je u interesu RH.
    11. Za Hrvatsku su predviđeni višestruko manji iznosi EU fondova za RH u odnosu na zemlje koje su nedavno postale nove članice.

    Neke neistine o EU:

    1. Neistina je da je Europska unija demokratska zajednica zemalja. Ona nije parlamentarna demokracija, ondje vlada izraziti demokratski deficit. Europski parlament ne donosi zakone. Sve akte predlaže isključivo neizabrano izvršno tijelo: Europska komisija! Europljani biraju samo zastupnike u Europarlamentu, ali oni ne smiju predlagati zakone, samo o njima raspravljaju i daju svoje mišljenje! Sva je vlast u rukama neizabranih moćnika, europskih komesara. Gdje je tu vladavina prava i pravna država koju tako lako prevaljuju preko usana? Ne zaboravimo: uvijek kada izvršnu vlast prestane kontrolirati volja naroda – demokracija se pretvara u diktaturu! Europska unija istinski je karneval demokracije. 

    2. Neistina je da bismo iz EU „povukli“ ogromna novčana sredstva. Nismo ni dosad u tome bili naročito uspješni, dapače dokazali smo da smo na tom polju totalne trube. EU, s druge strane, nije dobrotvorna ustanova, a uz to ondje vlada spektakularna rastrošnost! Najniža početna plaća stalno zaposlenog asistenta iznosi 2654 eura, najviša predviđena službenička plaća je18.370 eura. Europarlamentarci zarađuju do 14.727 eura mjesečno, komesari Europske komisije i 23.000 eura, a predsjednik Europskog vijeća (preračunato) čak 234.480,30 kuna! Eurokrati su 5,25 milijuna eura spiskali na službene aute, a 300.000 zapili na koktel-zabavama! Mislite li da će nam takva superdržava financijski pomoći? Sigurno je, međutim, da će Hrvatska morati plaćati „članarinu“ od 600 milijuna eura godišnje! Prema projekcijama EU-a, Hrvatska bi trebala povući iz EU-a 170 milijuna eura za 2012. i samo 32 milijuna za 2013. u sklopu pomoći za novčani tok svježoj članici ošamućenoj skupoćom članstva. Tko tu dobiva? Tko tu „povlači“ sredstva? 

    3. Neistina je da je Unija pravedna prema svim svojim članicama. Nisu svi jednaki – u Uniji ima i jednakijih! Kao primjer uzmimo famoznu „UK-korekciju“: nju plaćaju zbog dogovorenog smanjenog doprinosa Ujedinjenog Kraljevstva sve zemlje-članice. Slovenija će, tako, u proračun EU 2011. godine uplatiti 14,3 milijuna eura za Ujedinjeno Kraljevstvo. Znamo li koliko će milijuna eura plaćati Hrvatska uđe li kojom nesrećom u Uniju? A tu su i „duboki ekonomski misteriji“ poljoprivredne politike EU. Pune poticaje u poljoprivredi poljoprivrednici će ostvariti tek za 7-10 godina. Je li ih itko o tome obavijestio? Je li im itko rekao da bogatije i starije članice dobivaju veće poticaje? Ako je godišnji poticaj po hektaru u Letoniji 83 €, a u Belgiji 447 €, kako bi uopće letonski seljak mogao biti konkurentan belgijskom? I što mislite, hoće li hrvatski poljodjelac dobivati poticaje slične belgijskima ili možda ipak prije one sličnije letonskima? 

    4. Neistina je da je EU uređena asocijacija koja se uspješno bori protiv korupcije. Ona je pretjerano birokratiziran (i zbog toga veoma skup) mehanizam. Europska je unija korumpirana do srži, računi joj nisu potvrđeni 17 godina zaredom zbog milijardi izgubljenih u prijevarama i rasipnosti.  Prema službenim podacima, samo u Europskoj komisiji radi oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi još i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijeća EU radi preko 3500 djelatnika. A to je samo dio cijele te birokratske vojske koja građane Europe stoji čak 1.147.885.101.616 eura godišnje! Ne varajte se: to ne plaćaju dobre vile, nego građani Europske unije. Želimo li im se pridružiti?  

    5. Neistina je da bismo ravnopravno sudjelovali u krojenju političke sudbine Europe s drugim zemljama-članicama. Koliko bi bilo hrvatskih zastupnika u Europarlamentu? Imali bismo dvanaest zastupnika, ili 1,6% od Europskog parlamenta koji broji 736 zastupnika, slijedom čega bismo bili u Uniji utjecajni manje od obične statističke pogreške! Pod pretpostavkom da se u EU-parlamentu uopće o nečem odlučuje (a ne odlučuje se). Uz to, otegotna je okolnost što bi hrvatski zastupnici u parlamentu zastupali nadnacionalne europske partije kojima pripadaju (tako je propisano). Zastupnici SDP-a zastupali bi interese Partije europskih socijalista (PES) jer je SDP pridružena članica te stranke. Zastupnici HDZ-a zastupali bi interese Europske pučke partije (EPP), jer je HDZ pridružena članica te stranke. HNS je, kao i HSLS i IDS, članica Europske liberalno-demokratske i reformske stranke (ELDR), pa bi – logično – HNS zastupao interese te stranke. Stoga opravdano pitamo: Tko bi zastupao nas?

    6. Neistina je da bi bilo dobro za našu zemlju kad bi nam Unija omogućila slobodno kretanje i školovanje mladih. Unija bi ih obrazovala zbog svog probitka, iskoristila sve što vrijedi od takvih „intelektualnih resursa“, vratila nam ih pred penziju, a nas pretvorila u zemlju neobrazovane radne snage nesposobne upravljati vlastitom državom. Čitava regija smatrala bi se područjem iz kojeg se crpi jeftinu i neobrazovanu radnu snagu (i velika prirodna bogatstva, od vode nadalje). To je povezano, jer ako je radna snaga slabo obrazovana, neće moći upravljati svojim bogatstvima. EU preporuča da se na sveučilištu ograničimo na prve tri godine bolonje i kroz to prepoznamo najtalentiranije, a potom ih isporučimo njima. Oni bi kod njih završili diplomski i doktorirali. Potom bi kod njih radili do 50. godine života, a nakon toga nam se vratili. To je plan na temelju kojeg se jasno vidi da je put u Europsku uniju zapravo put u zaostalu Hrvatsku.

    7. Neistina je da svi žele u EU i da nitko iz nje ne bi van. Čak 79,8% Norvežana je po istraživanju od 6. prosinca 2011. protiv pripajanja EU, pa nakon dva pokušaja (’72. i ’94) više ne planiraju referendum. Više od pola Islanđana povuklo bi aplikaciju za pridruživanje Uniji, dok bi ih preko 57% glasalo protiv. Polovica Britanaca bi rado da njihova zemlja istupi iz Unije, tek 32% vjeruje kako je članstvo u Uniji pozitivno za Ujedinjeno Kraljevstvo. Prije zaoštravanja krize i dolaska neizabranog gubernatora Montija, 63% Talijana željelo je da njihova zemlja odmah napusti Uniju.

    8. Neistina je da su Europa i Europska unija isto. Nisu. Europa je prekrasan kontinent, a Europska unija je nedemokratska federacija koja služi interesima krupnog kapitala. Nema ništa lošeg u europskoj suradnji, ali je mnogo toga lošeg u Europskoj uniji. S cijelim se svijetom može lijepo surađivati na ekonomskom, kulturnom i svakom drugom planu, bez da se ulazi u sumnjive (ali skupe) političke asocijacije. U tom smislu, laž je i da Unija nema alternative, a tvrdnja da ako ne uđemo u EU moramo ući u nekakvu balkansku uniju – potpuna je glupost. Dodatno, takvo je što izričito zabranjeno hrvatskim Ustavom, pa je tako ta papirnata babaroga razobličena.

    9. Neistina je da Europska unija brine o građanima svojih zemalja-članica. Ona brine o svojim interesima koji su premreženi interesima krupnog kapitala koji ih je i postavio na njihove funkcije (korporatizam). Europska je unija neoliberalna federacija korporativno-bankarskih interesa. Poslušajte unijske dužnosnike: uvijek govore o saniranju dugova, izvlačenju država iz kriza, spašavanju banaka i investicija – ali nikad ne govore o ljudima! Osim kad im spremaju mjere drastične štednje, bolne rezove, stezanje remena, smanjenja plaća i uvođenje novih poreza! 

    10. Laž je da je Europska unija jamac stabilnosti i razvoja demokracije u Europi. Ona je meka diktatura u kojoj vlast ne proizlazi iz naroda. Ni više, ni manje. No, u posljednje vrijeme zapaža se i sve jasnije skretanje u totalitarizam: Unija posve otvoreno za premijere Grčke i Italije bez slobodnih izbora postavlja svoje ljude iz Družbe Bilderberg i Trilaterale. Po principu „problem-reakcija-rješenje“ unijsku krizu (koja predstavlja „problem“) namjerno se produbljuje kako bi se izazvao zahtjev naroda da se nešto učini (što je očekivana „reakcija“) te potom ponudio izlaz: sveopće ujedinjenje, jedinstvena svjetska vlada, vojska i banka, potpuni nadzor, Novi svjetski poredak (kao „rješenje“ koje je zamišljeno od početka). Ne, to nije teorija zavjere, nego njena praksa. I upravo se zbiva pred našim očima. Tko ima oči neka vidi.

    Zato glasuj PROTIV pristupanja EU!

  • U Zagrebu HSP-ovih 70 tisuća letaka protiv EU


    Predsjednik zagrebačkog HSP-a Siniša Šukunda na današnjoj je konferenciji za novinare pozvao građane da se na referendumu o ulasku Hrvatske u EU izjasne protiv te najavio da će početi s distribucijom sedamdeset tisuća letaka na šest lokacija u Zagrebu.

    ‘Konferencija Gradskog vijeća HSP-a grada Zagreba sazvana je povodom početka podjele letaka koji ukazuju na realnu sliku Europske unije, odnosno, što nas očekuje prigodom ulaska u Europsku uniju’, kazao je Šukunda te naglasio kako će zagrebački HSP distribuirati sedamdesetak tisuća letaka po svim gradskim četvrtima i na šest lokacija u gradu Zagrebu – Trg bana Josipa Jelačića, okretište Dubrava, Črnomerec, Dubec, Pothodnik i Trg kralja Tomislava.

     
    Kako je objasnio, povod za ovakvu akciju je oko 11.200 spotova koji su plasirani u ova dva tjedna a koje su financirali vlada i Europska unija jer im je, kako je kazao, to u interesu.

    Naglasio je kako hrvatsko gospodarstvo nije spremno za tržište Europske unije koje broji 500 milijuna stanovnika te da ‘u pravilu Europska unija uništava ekonomije malih zemalja.’

    Osvrčući se na stalno spominjanje fondova EU od kojih bi Hrvatska trebala imati koristi, Šukunda je takve tvrdnje nazvao lažima te naglasio kako Europska unija ‘nije Caritas, da ne dijeli novce, te da će financirati pojedine projekte koji su od posebne važnosti za države Europske unije’.

    ‘Ne govori se da će Hrvatska prilikom ulaska u Europsku uniju imati zastupljenost 1 posto. Kada se radi neka statistika jedan posto se uzme kao statistička pogreška, toliko mi vrijedimo Europskoj uniji’, kazao je.

    Na upit novinara zbog čega se svakoga tko se izjasni protiv EU smatra konzervativnim, neobrazovanim i nacionalistom, Šukunda je odgovorio kako se u javnosti namjerno nastoji stvoriti takva slika.

    Izvor: Dnevnik.hr

  • HSP pozvao na emitiranje spotova protiv ulaska u EU


    Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je javne i komercijalne medije da pod jednakim uvjetima i uz jednaku minutažu omoguće prikazivanje i onih spotova kojima se iskazuje protivljenje ulasku Hrvatske u Europsku uniju jer, ističe, ‘hrvatski državljani imaju pravo na istinito informiranje o ovako važnom pitanju’.

    Srb je na današnjoj konferenciji za novinare o početku kampanje za referendum o pristupanju Hrvatske u EU kazao kako spotovi o Uniji koji se prikazuju na televiziji ‘izgledaju kao da ih je snimila Hrvatska turistička zajednica kako bi promovirala hrvatski turizam’, a ne pokazuju stvarnu problematiku ulaska Hrvatske u EU.

    ‘To su simpatični spotovi, ali ne sadrže bitnu poruku zašto bi Hrvatska trebala ući u EU’, izjavio je Srb.

    Trenutno stanje u Uniji, kako ga vidi HSP, Srb je prikazao putem spotova protiv ulaska u EU koji su pobijedili na stranačkom natječaju ‘EU – NE’, a u kojima se pokazuju prosvjedi i neredi u nekim članicama Unije zbog nezadovoljstva građana stanjem u EU.

    Vlada je na promoviranje ulaska Hrvatske u EU izdvojila 4,8 milijuna kuna, napomenuo je predsjednik HSP-a dodavši kako je i njegova stranka od vlade tražila ravnomjerno financiranje i njihovih spotova kojima bi hrvatskim građanima ukazali na probleme u Uniji, ali se vlada, kako je rekao, do sada izjašnjavala da neće osigurati dodatna sredstva onima koji promoviraju drukčiji stav.

    Srb je naglasio da Europski parlament (EP) “za razliku od hrvatske vlade dopušta i stavove protiv EU” dodavši kako je EP financirao HSP-ove letke “Želite li da Hrvatska završi kao Grčka?” koje će stranka dijeliti diljem Hrvatske.

    HSP je protiv ulaska u EU iz političkih, povijesnih i ekonomskih razloga, pojasnio je Srb. ‘Hrvatska nema dobra povijesna iskustva s ulascima u nadnacionalne državne saveze’, kazao je te istaknuo i upozorenja ‘prijatelja iz EU da Hrvatska ulaskom u EU neće moći ostvariti gospodarski napredak kakav se predstavlja’.

    Smatra da datum održavanja referenduma nije prikladan te da bi se trebao odgoditi za kraj veljače kako bi građani bili ‘objektivno i istinito informirani’ jer bi se u protivnom, smatra, moglo zaključiti da je “rezultat referenduma nametnut, oktroiran te ne predstavlja stvarno raspoloženje hrvatskih državljana”.

    ‘Ne možemo zanemariti činjenicu da preko 90 posto hrvatskih državljana smatra da nije dobro informirano o problematici ulaska Hrvatske u EU’, kazao je Srb.

    Na upit novinara zašto HSP nije sudjelovao na jučerašnjoj konferenciji za novinare skupine stranaka, udruga i istaknutih pojedinaca okupljenih u ‘Vijeće za Hrvatsku – ne u EU’, Srb je odgovorio kako o tom događaju nisu bili informirani te naglasio da je HSP ‘najrelevantnija politička opcija’ koja se protivi ulasku u Uniju.

    Izvor: Dnevnik.hr

  • Spomen ploča Anti i Davidu Starčeviću u Jastrebarskom


    U Jastrebarskom je u petak 23. prosinca na središnjem gradskom trgu otkrivena spomen ploča prvacima i osnivačima pravaškog pokreta u Hrvatskoj Anti i Davidu Starčeviću. Ploča je postavljena na kuću u kojoj su svojevremeno živjeli i radili Ante i David Starčević (danas kuća obitelji Kovačić).  U istoj kući 2005.g. obnovljen je rad Hrvatske stranke prava u Jastrebarskom, i od tada jaskanski pravaši ističu želju da se na ovakav način obilježi i označi da su svojevremeno naši sugrađani bili pravaški prvaci i saborski zastupnici. Ploča je postavljena inicijativom najstarije kulturne institucija u Hrvata, ogrankom Matice Hrvatske-Jastrebarsko i udruge Jastrebova družina u čijem vodstvu se nalaze i jaskanski pravaši.

    David Starčević živio je u Jastrebarskom, a  imao je i odvjetnički ured od 1873. do 1908.g. kada je i umro, dok je Ante Starčević živio u Jastrebarskom od 1871.g. do 1878.g. kada je bio zaposlen u odvjetničkoj kancelariji svoga sinovca.

    Nakon otkrivanja spomen ploče održan je prigodni domjenak na kojem se uz potpredsjednika Matice Hrvatske Stjepana Sučića, okupljenima obratio i predsjednik HSP-a Jastrebarsko Mate Ivančić koji se zahvalio Matici Hrvatskoj i Jastrebovoj družini koji su inicirali postavljanje spomen-ploče, te istaknuo da ga raduje što pravaštvo i danas živi u gradu Jastrebarskom. Sve više ljudi uviđa da je upravo ideja i djelo oca domovine Ante Starčevića pravi, ali ujedno i najteži put kojim trebamo ići i mi i naša Domovina. Također je naglasio činjenicu da sve više mladih ljudi iz svih sfera života našeg grada prepoznaje i prihvaća ostavštinu Ante Starčevića.

  • Udružene političke opcije protiv EU


    Dana 22.12. 2011. predajom  zajednički supotpisanog zahtjeva Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, s kojim se traži sudjelovanje u nadzoru predstojećeg referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, javnosti su se predstavile snage okupljene pod imenom „VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU“.

    Vijeće je udružena politička snaga koje djeluje sa zajedničkim ciljem očuvanja suvereniteta Republike Hrvatske. U sudbonosnim trenucima za Hrvatsku članice vijeća odlučile su u drugi plan staviti ideološke različitosti i zajednički stati u obranu suvereniteta Hrvatske.

    Predaja zahtjeva DIP-u prvi je zajednički korak, a nakon njega uslijedit će niz argumentiranih zahtjeva s kojima se od odgovornih čimbenika hrvatskog društva traži poštivanje civilizacijskih i zakonskih normi s ravnopravnim uvjetima u javnoj raspravi o eventualnom pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
    Izostanak javne rasprave i ne transparentnost pregovaračkog procesa opravdano daju za sumnjati da vladajuće „elite“ pred javnošću kriju pravu istinu o Europskoj uniji i posljedicama koje bi pridruživanje imalo za Hrvatsku. VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU će od nadležnih institucija Hrvatske države zatražiti cjelovit sadržaj i kvalitetno tumačenje već potpisanog ugovora, s projekcijom posljedica ugovornih točaka te odgodu referenduma do završetka kvalitetne javne rasprave. Bit će zatražena ravnopravna medijska zastupljenost vjerodostojnih predstavnika pro i kontra opcije ulaska Hrvatske u Eu, te ravnomjerno financiranje obiju strana.
    Riječ je o sudbonosnoj odluci koja ne smije biti moderirana uzurpiranjem medijskog, političkog i promidžbenog prostora, a sve je to financirano novcem građana, koji zahtijevaju i zaslužuju točnu i vjerodostojnu informaciju. Među poreznim obveznicima koji financiraju proračun RH, nalaze se i euroskeptici i eurofili, pa bi shodno tome i raspodjela novca predviđenog za propagandu trebao biti ravnomjerno raspoređen, a ne diskriminirajući, eurofilima sve, a euroskepticima ništa.

    Političke stranke:
    Hrvatska stranka prava
    Akcija za bolju Hrvatsku
    Volim Hrvatsku
    Hrvatska čista stranka prava
    Nacionalni demokrati
    Savez za promjene
    Demokratska stranka žena
    Obiteljska stranka
    Jedino Hrvatska
    Stranka hrvatskih branitelja
    Nova Hrvatska
    Hrvatski demokratski centar – Stranka mladih

    Udruge i neformalne grupe građana:
    Pokret građanska solidarnost
    Udruga HVIDRA Črnomerec
    Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH, Grada Zagreba i Zagrebačke županije
    Udruga projekt
    Hrvatsko društvo za promicanje ljudskih prava
    PND
    ZUM Zagreb
    Hrvatski nacionalni pokret
    Društvo Tugare „Mogu bolje“

    Istaknuti pojedinci:
    dr.sc.Srećko Sladoljev
    mr. Karino Hromin Sturm
    dr.med. Aleksandar Soltyšik
    Vladimir Biondić

    Izvor: politka.hr