• Pročitajte kako je izgledao HSP-ov prijedlog zakona o lustraciji iz 1998. godine


    Prijedlog Zakona o otklanjanju posljedica totalitarnog komunističkog režima (popularno Zakon o lustraciji) su u proceduru 1998. i 1999. poslali zastupnici HSP-a, no oba puta je odbijen većinom glasova.

    lustracija prijedlog zakona“Doba komunističke strahovlade do prvih demokratskih izbora u 1990. godini, bilo je vrijeme sustavnog kršenja ljudskih prava. Za uništavanje slobodarskih demokratskih stremljenja bile su zlorabljene skoro sve državne institucije, a uz sve to bio je temeljito manipuliran i pravosudni aparat”, istaknuli su predlagatelji dodavši: “Takav zlikovački ustroj je organizirao i provodio vrh komunističke partije, uslijed čega je i ukupna partijska nomenklatura predstavljala temelj tako stvorenog totalitarnog režima”.

    Cijeli prijedlog Zakona pričitajte ovdje: LUSTRACIJA – PRIJEDLOG ZAKONA HSP

  • HSP Rovišće: Tražimo od mjerodavnih da riješe aktualne probleme u ambulanti Doma zdravlja Rovišće


    mlakic zvonkoPrestankom rada jednog tima ( doktora obiteljske medicine) u ambulanti Doma zdravlja Rovišće, odnosno raskidom koncesije od Nove godine mještani Općine Rovišće našli su se u velikim problemima te su razočarani funkcioniranjem primarne zdravstvene skrbi na području Općine Rovišće.

    Općina smo sa najvećim brojem stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i samim time imamo i najveći broj pacijenata. Brojka je tolika da bi u Općini trebala raditi tri tima doktora obiteljske medicine. Svjesni smo problema koji su nastali, a i znamo da Općina nije nadležna za rješavanje nastale problematike u domu zdravlja Rovišće.

    Zvonko Mlakić, općinski vijećnik HSP nazočio je 15.01.2016. godine sastanku u općinskoj vijećnici na kojem su uz predstavnike općinskog vijeća, načelnika Općine prisustvovali predstavnici umirovljeničkih udruga sa područja Općine,a s duge stane bili su  mjerodavni za rješavanje ove problematike,  predstavnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i umirovljenike Bjelovarsko-bilogorske županije, te v.d ravnateljica doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije.

    HSP podružnica Rovišće nije zadovoljan ishodom sastanka, jer smatramo da se puno prije znalo o određenim problemima u ambulanti , ali se nije na vrijeme interveniralo. Vatrogasna mjera da se privremeno dva dana u tjednu u ambulantu šalje doktor iz susjednih Općina je samo privremeno rješenje koje nije dostatno potrebama pacijenata u Općini.

    Stoga tražimo od mjerodavnih da riješe aktualne probleme u ambulanti Doma zdravlja Rovišće i time osiguraju pacijentima sa područja Općine Rovišće ista prava kao i pacijentima iz drugih dijelova RH. Isto tako tražimo od načelnika Općine Rovišće da o problemima izvijesti Ministarstvo zdravstva, te da se i tamo pokuša tražiti rješenje problema za koji nisu krivi pacijenti, nego je to posao mjerodavnih institucija.

    Hrvatska stranka prava
    Podružnica Rovišće

  • Projekt HSP Dom svih pravaša se nastavlja!


    hsp je dom pravaša 600 300Radi osnaživanja Stranke na lokalnim razinama te zbog priprema za nadolazeće lokalne izbore – imenovani su povjerenici:
    Za Županiju Šibensko-kninsku i grad Knin g. Tomislav Čolak, te povjerenici g. Ante Gaćina (Šibenik), g. Siniša Mikin (Tisno), g Joso Verović (Skradin),  g. Ivica Anđelić (Drniš) i g. Rajko Žulj (Promina).
    U Splitskoj-dalmatinskoj županiji imenovani su g. Anto Komljen (Kaštela), Ivica Radošević (Dugopolje) i Ranko Topić (Imotski).

    Projekt HSP-Dom svih pravaša se nastavlja!

    hsp

  • Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.


    U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!?

    janjiček
    U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu. Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

    Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

    Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

    U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
    Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

    Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

    Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

    U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

    Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

    Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

    Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

    HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

    Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

    No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

    Dr. Tihomir Janjiček