• Napadi na hrvatske navijače – odgovornost politike


    Kako to da hrvatski dužnosnici nisu smatrali za potrebnim reagirati na napade na hrvatske navijače, komentarom, porukom te na određeni način zaštititi hrvatske državljane, upitao je na konferenciji za novinstvo predsjednik Hrvatske stranke prava, podružnice “Ante Paradžik”, Danijel Srb.
    Hrvatski navijači su hrvatski državljani i oni trebaju i moraju uživati zaštitu hrvatske izvršne vlasti – hrvatske politike. Hrvatski su državljani ugroženi, a reagiranja nema, rekao je Srb te dodao kako je jedino, što je čuo, bio je upućen dopis srbijanskom veleposlaniku u Zagrebu.

     Kakva je poruka hrvatskim državljanima, kakva je poruka hrvatske politike, upitao je Danijel Srb. Mnogi u Hrvatskoj su smatrali, potpuno pogrešno, da zbog sustavnog prikazivanja i stvaranja dojma u hrvatskim medijima da u Srbiji svi jedva čekaju hrvatske državljane da će ih lijepo ugostiti.
    Ako se sustavno napadaju naši navijači, razbijaju i pale vozila s našim tablicama onda to traži reagiranje i to mora biti predmet svih razgovora najviših hrvatskih dužnosnika sa srbijanskim. Upravo ovo treba biti i tema bilateralnog razgovora najavljenog sastanka hrvatskog predsjednika sa srbijanskim predsjednikom i predsjedništvom Bosne i Hercegovine, naglasio je Srb koji je pozvao hrvatske navijače da odu na sutrašnju odlučujuću utakmicu u Beograd i podupru hrvatsku izabranu vrstu ali dostojanstveno, sportski i korektno.

  • HSP: referendum legalan ali ne legitiman


    Hrvatska stranka prava uoči referenduma hrvatskim je građanima savjetovala da zaokruže PROTIV ulaska hrvatske u Europsku uniju, ponovio je na današnjem obraćanju javnosti predsjednik HSP-a Danijel Srb. Ustvrdio je kako je znakovito da je hrvatska izlaznost na referendum najmanja od svih zemalja koje su pristupile uniji. Činjenicu da je samo 28% registriranih birača podržalo referendum Srb vidi kao poraz aktualne vladajuće garniture, te nepovjerenje građana prema preporuci predsjednika države, Vlade i Sabora. Zaključio je kako je jučerašnji referendum legalan, ali ne i legitiman.

  • Student dobio 5000 kuna za najbolji spot protiv ulaska u EU


    Predsjednik HSP-a Daniel Srb u petak je u Osijeku ponovio kako se ova stranka protivi ulasku Hrvatske u EU

    “To je nepovratan proces, jer je izlazak iz Europske unije moguć samo u teoriji. Ulazimo u zajednicu u kojoj su bankrotirale sve mediteranske zemlje, a ta se činjenica zaboravlja. Kao jedan od razloga za ulazak u EU spominje se mogućnost povlačenja još više novaca iz raznih fondova, no i to je samo teoretski, jer osim sposobnosti to ovisi i o razini likvidnosti naših tvrtki, gradova, općina, a poznato je da je kod nas likvidnost velik problem”, ističe Srb dodajući da se od hrvatske javnosti krije podatak da su Bugarska i Rumunjska od 2007. godine i ulaska u EU gospodarski nazadovale.

    “Vladajući nas ohrabruju kako će nam se otvoriti mogućnost zapošljavanja u europskim zemljama. No, valja podsjetiti da su Italija, Austrija i Njemačka najavile da će one tu mogućnost za hrvatske državljane blokirati sedam godina, dakle do 2020. godine. To je samo dio razloga zbog kojih treba na referendumu glasati protiv”, zaključio je Srb.

    HSP je u petak okončao natječaj za najbolji spot za protivljenje ulasku Hrvatske u EU. Prvu nagradu i 5000 kuna osvojio je Robert Janus iz Osijeka, student informacijskih znanosti na osječkom Filozofskom fakultetu. On je u svom spotu predstavio troje akademski obrazovanih hrvatskih državljana, koji danas u zemljama EU za život zarađuju radeći poslove konobara, sobarice i medicinskog brata. Janus je nakon dobivanja nagrade rekao da mu se ne sviđa ideja i način na koji Hrvatska ulazi u EU te da je spotom samo izrazio svoj stav.

  • HSP: Hrvatski interes nije ulazak u EU pod ovim uvjetima


    Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb izjavio je kako je referendum o ulasku Hrvatske u EU jedno od najvažnijih političkih pitanja u posljednjih 15-tak godina i da građani odluku o tome moraju donijeti na temelju relevantnih podataka, a ne stvaranja dojma da će nam ulaskom u EU biti bolje.

    Daniel Srb - Imamo loše povijesno iskustvo kada su u pitanju ulasci u ovakve savezeNa konferenciji za novinare Srb je kazao kako Hrvatska nema studiju o utjecaju ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo, a da se od javnosti skriva podatak da su Rumunjska i Bugarska, od ulaska u Uniju ekonomski nazadovale, kao što se prešućuje i činjenica da su bankrotirale sve mediteranske članice EU.

    Osporio je tezu da će Hrvatska ulaskom u EU dobivati više novca iz europskih fondova nego što će iznositi članarina, ocijenivši kako to ne ovisi samo o našim sposobnostima i kvalitetnim projektima, već i razini likvidnosti hrvatskih tvrtki, gradova i općina. Upravo je nelikvidnost jedan od naših najvećih gospodarskih problema i ona će onemogućiti povlačenje sredstava iz europskih fondova, upozorio je Srb.

    Ocijenio je kako će broj hrvatskih predstavnika u tijelima EU biti malen, te da neće biti odluke na koju će Hrvatska realno moći utjecati.

    Neke stare članice EU, poput Belgije, Danske i Engleske imaju nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala, što Hrvatskoj nije dopušteno, kao što joj nije dopuštena kvota proizvodnje šećera koja jamči opstojnost domaćih šećerana, rekao je Srb.

    Ocijenio je kako bi zatvaranje jedne od tri hrvatske šećerane bila tragedija, ali da postoji opasnost da se zatvore sve tri, i proda pravo na proizvodne kvote, kao što se dogodilo u Mađarskoj, gdje je zatvoreno 11 od 12 šećerana te ustvrdio kako o tome već postoje razgovori i interesi.

    Dodao je je kako ulazak u EU ne znači da će europske tvrtke u Hrvatskoj otvarati nove tvornice te da hrvatski interes nije ulazak u Uniju na temelju isforsiranih pregovora, koji su, ocijenio je, dovršeni bez obzira na nepovoljne posljedice za Hrvatsku samo zato da bi se jedna politička opcija pred parlamentarne izbore mogla pohvaliti njihovim završetkom.

    Imamo loše povijesno iskustvo kada su u pitanju ulasci u ovakve saveze, kazao je Srb. Nikada se u povijesti nije dogodilo da raspad velikih saveza ne završi krvoprolićem, a mi smo svaki put u njega bili uvučeni, bez obzira je li u pitanju bio raspad Austro-ugarske, trojnog pakta ili bivše SFRJ, upozorio je Srb.

  • HSP-u u Trilju ukupno 19 mandata i pobjeda u četri odbora


    Jučer su u Trilju održani izbori za članove vijeća mjesnih odbora. Na izborima su izabrani predstavnici u 20 mjesnih odbora, osim Strizirepa u kojemu nije bilo kandidata.Prema privremenim neslužbenim rezultatima, na izbore je izišlo 1 900 birača, odnosno njih 24 posto.HSP je pobijedio u 4 mjesna odbora (Rože, Vrpolje, Ugljane i Košute) .Ukupno, u svih 20 mjesnih odbora, HSP je osvojio 19 mandata i tako uvjerljivo zauzeo ukupno drugo mjesto među strankama Trilja na ovim izborima za mjesnu samoupravu

  • Skup protiv EU u Zagrebu


    Pred 10- tak tisuća građana na središnjem gradskom trgu u Zagrebu, održan je skup „ Za Hrvatsku ! Ne u EU!“  u organizaciji političkih stranaka, udruga i pojedinaca, udruženih pod nazivom: Vijeće za Hrvatsku, ne u EU, koje djeluje sa zajedničkim ciljem odbacivanja ugovora u pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ispred HSP-a na skupu je  govorio dopredsjednik stranke, Veljko Novak. Pozvao je sve građane da glasuju protiv ulaska u EU.  „HSP je bila i biti će protiv ulaska u EU. Na reklamama nam pričaju da će hrvatski vinari moći prodavati vino širom EU, a ja ih pitam, da li će tada biti hrvatskih vinara, što su poduzeli da hrvatski vinari opstanu – ništa nisu poduzeli.

    6 godina pregovaraju o ulasku u EU, a sisačka željezara ima antidampiške mjere, i kad uđemo u EU morati ćemo plaćati carinu na svoje cijevi proizvedeno u našoj zemlji. Sramota. Ulazak u EU je ulazak u još jednu asocijaciju koja Hrvatima nikad nije donijela ništa dobro. Lažu nas da ulazak u EU nema alternativu. Ima, alteranativa je usvajanje pozitivnih propisa i normi EU ali ostanimo  samostalni i  svoji na svome. I zato, EU – NE“. – istaknuo je u svom govoru Veljko Novak.

    Okupljenim građanima,govornici su izložili niz argumenata koje im službeni prestavnici vlasti taje,  a zbog kojih Hrvatska ne bi smjela pristupiti Europskoj uniji. U EU, Hrvatska će sudjelovati u odlukama sa 1.5%, priče o milijardama Eura koji čekaju Hrvatsku u EU su laži, imati ćemo europske cijene a hrvatske plaće i mirovine, Hrvatsku će pogoditi naseljavanje stranaca a raseljavanje mladih, najstručnijih kadrova, postati ćemo politička i gospodarska kolonija, većina hrvatskih poljoprivrednika i ribara biti će osuđeni na propast, ne ulazite jer ne znamo što potpisujemo – samo su neke od negativnih strana eventualnog ulaska u EU koje su govornici istaknuli.

    Na referendumu se izjasnite   „Protiv“ ulaska u EU i osigurajte Hrvatsku nezavisnost i budućnost – jedinstvena je  poruka hrvatskim građanima.

  • HSP Šibensko-kninske županije: Zašto biti PROTIV pristupanja EU?


    Aktualno je nametnuta dilema: „Da li biti ZA ili PROTIV pristupanja u EU?“

    Temu treba sagledati u ukupnosti što Republika Hrvatska i građani hrvatske dobiju ili mogu dobiti kada se Republika Hrvatska nađe u sustavu pravnih propisa, normi, pravila, kvota i svekolikih drugih determinanti, koje je taj europski sustav već postavio i izgradio prema svojoj mjeri, a što Hrvatska i građani hrvatske gube, odnosno, za što će sve biti uskraćeni ili zakinuti postankom dio takvog, birokratskog sebi samodovoljnog  sustava. Ili kratko, zašto biti PROTIV pristupanja u EU?

       Na tom tragu, evidentno je da su osnivači i zemlje nositelji organizacije i razvoja EU, stvarali sustav pravnih normi o pravila, kvota i normativa,  prema svojim interesima, prema svojim mjerilima, a svaka daljnja članica se morala uklapati u taj sustav građen prema njihovim interesima i njihovoj mjeri, a na uštrb i redukciju interesa one zemlje koja bi trebala postati nova članica. Ovdje se ne radi o dilemi da li smo za moderne civilizacijske stečevine na svim područjima razvoja ljudskog opstanka na Zemlji, ili smo za nazadne, primitivne i barbarske zakone i odnose u društvenim zajednicama i poretku. Slikovito kazano, Europska zajednica sašila je odijelo prema svojoj mjeri, a oni koji ga trebaju nositi, ne mogu ga prekrajati, već ga kao takvog moraju odjenuti, pa bilo im preširoko ili pretijesno. Ne želimo stara, pohabana odijela, jesmo za nova moderna, ali šivana po našoj mjeri.

    Ovdje se radi o određenju da li smo spremni cjelovitost atributa svog suvereniteta, svoje resurse u cjelovitim raspoloživim zalihama staviti na korištenje, upravljanje i raspolaganje vodstvu (eliti) jedne nadnacionalne organizacije, a pod okolnostima, uvjetima i pravilima koja su već unaprijed od te iste organizacije postavljena na platformi ostvarenja interesa same te organizacije, ili u najmanju ruku ostvarenju dominanto njihovih interesa, dok se interes RH i građana RH ne potencira kao dominantni interes u tom pristupanju, već se pristupno pregovaranje postavilo tako da se interesi građana RH moraju podrediti, uklopiti, uvezati u već postojeću kompoziciju definiranih interesa.

    Držim da nije dobro za Republiku Hrvatsku i njezine građene, dovesti se u ovakav podređeni položaj

       Drugo je pitanje i problem, što se, bez obzira na prividnost beskonačnih mogućnosti u informiranju u globalno dostupnim komunikacijama, stvara privid informiranosti građana o ovom problemu, dok je realnost suprotna, takva da je mjerljivo evidentno, da je velik dio građana, pa i onih obrazovanijih ili onih i akademski obrazovanih, u velikoj mjeri nedovoljno informiran, ili je neinformiran, neupoznat sa svekolikim pravnim pravilima i sa svim što uređuje unutarnje odnose u toj zajednici. Mnogi istaknuti pojedinci u javnom životu i na javnim funkcijama, samo deklarativno podržavaju i ponavljaju da je dobro pristupiti u članstvo EU, a kada ih se konkretno pita o konkretnim stvarima pravnih pravila i odnosa, te posljedica po RH, tada ostaju bez odgovora.

    Držim da građani nemaju realna saznanja u kakvom će se položaju i odnosima zateći pojedinac i zajednica sadašnjeg sustava u Republici Hrvatskoj, kada se implementiraju u sustav EU uređen po njihovoj mjeri.

    Neki najjednostavniji primjeri nepovoljnog  položaja RH u EU:

    1. Hrvatska će imati manje od 1% pravo glasa u europskom parlamentu.
    2. Hrvatska će morati plaćati članarinu u visini od 4 milijarde kuna godišnje.
    3. Poskupljenje duhanskih i naftnih derivata vjerojatno i alkoholnih proizvoda.
    4. Ograničavanje proizvodnje na normu koju će odrediti EU parlament (npr. u Slavoniji postoje tri šećerane koje će svoju proizvodnju morati smanjiti za 35% što znači zatvaranje jedne od tri šećerane).
    5. Hrvatska nema pravo na gospodarski pojas u Jadranskom moru (talijani imaju pravo loviti u našem moru i vaditi naftu iz istoga, napomenimo da su svoj dio Jadrana izlovili zato što posjeduju ogromnu i najmoderniju brodicu na mediteranu).
    6. Hrvatska gubi brodograđevnu industriju.
    7. Hrvatska se obvezuje na izgradnju i dodjelu stanova onima koji su 1991. godine napustili Hrvatsku i sudjelovali u agresiji na nju.
    8. Pristanak na pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat i s tim u vezi odustajanje od ratne odštete.
    9. U procesu tzv. pregovora Hrvatska je izložena ucjenama (prodaja ili predaja nacionalnih bogatstava, teritorijalne ustupke susjedima, otvaranje tržišta nelojalnoj konkurenciji i monopolima, prodaju poljoprivrednog zemljišta i dr.).
    10. EU fondovi financiraju što je u interesu EU, a ne što je u interesu RH.
    11. Za Hrvatsku su predviđeni višestruko manji iznosi EU fondova za RH u odnosu na zemlje koje su nedavno postale nove članice.

    Neke neistine o EU:

    1. Neistina je da je Europska unija demokratska zajednica zemalja. Ona nije parlamentarna demokracija, ondje vlada izraziti demokratski deficit. Europski parlament ne donosi zakone. Sve akte predlaže isključivo neizabrano izvršno tijelo: Europska komisija! Europljani biraju samo zastupnike u Europarlamentu, ali oni ne smiju predlagati zakone, samo o njima raspravljaju i daju svoje mišljenje! Sva je vlast u rukama neizabranih moćnika, europskih komesara. Gdje je tu vladavina prava i pravna država koju tako lako prevaljuju preko usana? Ne zaboravimo: uvijek kada izvršnu vlast prestane kontrolirati volja naroda – demokracija se pretvara u diktaturu! Europska unija istinski je karneval demokracije. 

    2. Neistina je da bismo iz EU „povukli“ ogromna novčana sredstva. Nismo ni dosad u tome bili naročito uspješni, dapače dokazali smo da smo na tom polju totalne trube. EU, s druge strane, nije dobrotvorna ustanova, a uz to ondje vlada spektakularna rastrošnost! Najniža početna plaća stalno zaposlenog asistenta iznosi 2654 eura, najviša predviđena službenička plaća je18.370 eura. Europarlamentarci zarađuju do 14.727 eura mjesečno, komesari Europske komisije i 23.000 eura, a predsjednik Europskog vijeća (preračunato) čak 234.480,30 kuna! Eurokrati su 5,25 milijuna eura spiskali na službene aute, a 300.000 zapili na koktel-zabavama! Mislite li da će nam takva superdržava financijski pomoći? Sigurno je, međutim, da će Hrvatska morati plaćati „članarinu“ od 600 milijuna eura godišnje! Prema projekcijama EU-a, Hrvatska bi trebala povući iz EU-a 170 milijuna eura za 2012. i samo 32 milijuna za 2013. u sklopu pomoći za novčani tok svježoj članici ošamućenoj skupoćom članstva. Tko tu dobiva? Tko tu „povlači“ sredstva? 

    3. Neistina je da je Unija pravedna prema svim svojim članicama. Nisu svi jednaki – u Uniji ima i jednakijih! Kao primjer uzmimo famoznu „UK-korekciju“: nju plaćaju zbog dogovorenog smanjenog doprinosa Ujedinjenog Kraljevstva sve zemlje-članice. Slovenija će, tako, u proračun EU 2011. godine uplatiti 14,3 milijuna eura za Ujedinjeno Kraljevstvo. Znamo li koliko će milijuna eura plaćati Hrvatska uđe li kojom nesrećom u Uniju? A tu su i „duboki ekonomski misteriji“ poljoprivredne politike EU. Pune poticaje u poljoprivredi poljoprivrednici će ostvariti tek za 7-10 godina. Je li ih itko o tome obavijestio? Je li im itko rekao da bogatije i starije članice dobivaju veće poticaje? Ako je godišnji poticaj po hektaru u Letoniji 83 €, a u Belgiji 447 €, kako bi uopće letonski seljak mogao biti konkurentan belgijskom? I što mislite, hoće li hrvatski poljodjelac dobivati poticaje slične belgijskima ili možda ipak prije one sličnije letonskima? 

    4. Neistina je da je EU uređena asocijacija koja se uspješno bori protiv korupcije. Ona je pretjerano birokratiziran (i zbog toga veoma skup) mehanizam. Europska je unija korumpirana do srži, računi joj nisu potvrđeni 17 godina zaredom zbog milijardi izgubljenih u prijevarama i rasipnosti.  Prema službenim podacima, samo u Europskoj komisiji radi oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi još i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijeća EU radi preko 3500 djelatnika. A to je samo dio cijele te birokratske vojske koja građane Europe stoji čak 1.147.885.101.616 eura godišnje! Ne varajte se: to ne plaćaju dobre vile, nego građani Europske unije. Želimo li im se pridružiti?  

    5. Neistina je da bismo ravnopravno sudjelovali u krojenju političke sudbine Europe s drugim zemljama-članicama. Koliko bi bilo hrvatskih zastupnika u Europarlamentu? Imali bismo dvanaest zastupnika, ili 1,6% od Europskog parlamenta koji broji 736 zastupnika, slijedom čega bismo bili u Uniji utjecajni manje od obične statističke pogreške! Pod pretpostavkom da se u EU-parlamentu uopće o nečem odlučuje (a ne odlučuje se). Uz to, otegotna je okolnost što bi hrvatski zastupnici u parlamentu zastupali nadnacionalne europske partije kojima pripadaju (tako je propisano). Zastupnici SDP-a zastupali bi interese Partije europskih socijalista (PES) jer je SDP pridružena članica te stranke. Zastupnici HDZ-a zastupali bi interese Europske pučke partije (EPP), jer je HDZ pridružena članica te stranke. HNS je, kao i HSLS i IDS, članica Europske liberalno-demokratske i reformske stranke (ELDR), pa bi – logično – HNS zastupao interese te stranke. Stoga opravdano pitamo: Tko bi zastupao nas?

    6. Neistina je da bi bilo dobro za našu zemlju kad bi nam Unija omogućila slobodno kretanje i školovanje mladih. Unija bi ih obrazovala zbog svog probitka, iskoristila sve što vrijedi od takvih „intelektualnih resursa“, vratila nam ih pred penziju, a nas pretvorila u zemlju neobrazovane radne snage nesposobne upravljati vlastitom državom. Čitava regija smatrala bi se područjem iz kojeg se crpi jeftinu i neobrazovanu radnu snagu (i velika prirodna bogatstva, od vode nadalje). To je povezano, jer ako je radna snaga slabo obrazovana, neće moći upravljati svojim bogatstvima. EU preporuča da se na sveučilištu ograničimo na prve tri godine bolonje i kroz to prepoznamo najtalentiranije, a potom ih isporučimo njima. Oni bi kod njih završili diplomski i doktorirali. Potom bi kod njih radili do 50. godine života, a nakon toga nam se vratili. To je plan na temelju kojeg se jasno vidi da je put u Europsku uniju zapravo put u zaostalu Hrvatsku.

    7. Neistina je da svi žele u EU i da nitko iz nje ne bi van. Čak 79,8% Norvežana je po istraživanju od 6. prosinca 2011. protiv pripajanja EU, pa nakon dva pokušaja (’72. i ’94) više ne planiraju referendum. Više od pola Islanđana povuklo bi aplikaciju za pridruživanje Uniji, dok bi ih preko 57% glasalo protiv. Polovica Britanaca bi rado da njihova zemlja istupi iz Unije, tek 32% vjeruje kako je članstvo u Uniji pozitivno za Ujedinjeno Kraljevstvo. Prije zaoštravanja krize i dolaska neizabranog gubernatora Montija, 63% Talijana željelo je da njihova zemlja odmah napusti Uniju.

    8. Neistina je da su Europa i Europska unija isto. Nisu. Europa je prekrasan kontinent, a Europska unija je nedemokratska federacija koja služi interesima krupnog kapitala. Nema ništa lošeg u europskoj suradnji, ali je mnogo toga lošeg u Europskoj uniji. S cijelim se svijetom može lijepo surađivati na ekonomskom, kulturnom i svakom drugom planu, bez da se ulazi u sumnjive (ali skupe) političke asocijacije. U tom smislu, laž je i da Unija nema alternative, a tvrdnja da ako ne uđemo u EU moramo ući u nekakvu balkansku uniju – potpuna je glupost. Dodatno, takvo je što izričito zabranjeno hrvatskim Ustavom, pa je tako ta papirnata babaroga razobličena.

    9. Neistina je da Europska unija brine o građanima svojih zemalja-članica. Ona brine o svojim interesima koji su premreženi interesima krupnog kapitala koji ih je i postavio na njihove funkcije (korporatizam). Europska je unija neoliberalna federacija korporativno-bankarskih interesa. Poslušajte unijske dužnosnike: uvijek govore o saniranju dugova, izvlačenju država iz kriza, spašavanju banaka i investicija – ali nikad ne govore o ljudima! Osim kad im spremaju mjere drastične štednje, bolne rezove, stezanje remena, smanjenja plaća i uvođenje novih poreza! 

    10. Laž je da je Europska unija jamac stabilnosti i razvoja demokracije u Europi. Ona je meka diktatura u kojoj vlast ne proizlazi iz naroda. Ni više, ni manje. No, u posljednje vrijeme zapaža se i sve jasnije skretanje u totalitarizam: Unija posve otvoreno za premijere Grčke i Italije bez slobodnih izbora postavlja svoje ljude iz Družbe Bilderberg i Trilaterale. Po principu „problem-reakcija-rješenje“ unijsku krizu (koja predstavlja „problem“) namjerno se produbljuje kako bi se izazvao zahtjev naroda da se nešto učini (što je očekivana „reakcija“) te potom ponudio izlaz: sveopće ujedinjenje, jedinstvena svjetska vlada, vojska i banka, potpuni nadzor, Novi svjetski poredak (kao „rješenje“ koje je zamišljeno od početka). Ne, to nije teorija zavjere, nego njena praksa. I upravo se zbiva pred našim očima. Tko ima oči neka vidi.

    Zato glasuj PROTIV pristupanja EU!

  • U Zagrebu HSP-ovih 70 tisuća letaka protiv EU


    Predsjednik zagrebačkog HSP-a Siniša Šukunda na današnjoj je konferenciji za novinare pozvao građane da se na referendumu o ulasku Hrvatske u EU izjasne protiv te najavio da će početi s distribucijom sedamdeset tisuća letaka na šest lokacija u Zagrebu.

    ‘Konferencija Gradskog vijeća HSP-a grada Zagreba sazvana je povodom početka podjele letaka koji ukazuju na realnu sliku Europske unije, odnosno, što nas očekuje prigodom ulaska u Europsku uniju’, kazao je Šukunda te naglasio kako će zagrebački HSP distribuirati sedamdesetak tisuća letaka po svim gradskim četvrtima i na šest lokacija u gradu Zagrebu – Trg bana Josipa Jelačića, okretište Dubrava, Črnomerec, Dubec, Pothodnik i Trg kralja Tomislava.

     
    Kako je objasnio, povod za ovakvu akciju je oko 11.200 spotova koji su plasirani u ova dva tjedna a koje su financirali vlada i Europska unija jer im je, kako je kazao, to u interesu.

    Naglasio je kako hrvatsko gospodarstvo nije spremno za tržište Europske unije koje broji 500 milijuna stanovnika te da ‘u pravilu Europska unija uništava ekonomije malih zemalja.’

    Osvrčući se na stalno spominjanje fondova EU od kojih bi Hrvatska trebala imati koristi, Šukunda je takve tvrdnje nazvao lažima te naglasio kako Europska unija ‘nije Caritas, da ne dijeli novce, te da će financirati pojedine projekte koji su od posebne važnosti za države Europske unije’.

    ‘Ne govori se da će Hrvatska prilikom ulaska u Europsku uniju imati zastupljenost 1 posto. Kada se radi neka statistika jedan posto se uzme kao statistička pogreška, toliko mi vrijedimo Europskoj uniji’, kazao je.

    Na upit novinara zbog čega se svakoga tko se izjasni protiv EU smatra konzervativnim, neobrazovanim i nacionalistom, Šukunda je odgovorio kako se u javnosti namjerno nastoji stvoriti takva slika.

    Izvor: Dnevnik.hr

  • HSP pozvao na emitiranje spotova protiv ulaska u EU


    Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je javne i komercijalne medije da pod jednakim uvjetima i uz jednaku minutažu omoguće prikazivanje i onih spotova kojima se iskazuje protivljenje ulasku Hrvatske u Europsku uniju jer, ističe, ‘hrvatski državljani imaju pravo na istinito informiranje o ovako važnom pitanju’.

    Srb je na današnjoj konferenciji za novinare o početku kampanje za referendum o pristupanju Hrvatske u EU kazao kako spotovi o Uniji koji se prikazuju na televiziji ‘izgledaju kao da ih je snimila Hrvatska turistička zajednica kako bi promovirala hrvatski turizam’, a ne pokazuju stvarnu problematiku ulaska Hrvatske u EU.

    ‘To su simpatični spotovi, ali ne sadrže bitnu poruku zašto bi Hrvatska trebala ući u EU’, izjavio je Srb.

    Trenutno stanje u Uniji, kako ga vidi HSP, Srb je prikazao putem spotova protiv ulaska u EU koji su pobijedili na stranačkom natječaju ‘EU – NE’, a u kojima se pokazuju prosvjedi i neredi u nekim članicama Unije zbog nezadovoljstva građana stanjem u EU.

    Vlada je na promoviranje ulaska Hrvatske u EU izdvojila 4,8 milijuna kuna, napomenuo je predsjednik HSP-a dodavši kako je i njegova stranka od vlade tražila ravnomjerno financiranje i njihovih spotova kojima bi hrvatskim građanima ukazali na probleme u Uniji, ali se vlada, kako je rekao, do sada izjašnjavala da neće osigurati dodatna sredstva onima koji promoviraju drukčiji stav.

    Srb je naglasio da Europski parlament (EP) “za razliku od hrvatske vlade dopušta i stavove protiv EU” dodavši kako je EP financirao HSP-ove letke “Želite li da Hrvatska završi kao Grčka?” koje će stranka dijeliti diljem Hrvatske.

    HSP je protiv ulaska u EU iz političkih, povijesnih i ekonomskih razloga, pojasnio je Srb. ‘Hrvatska nema dobra povijesna iskustva s ulascima u nadnacionalne državne saveze’, kazao je te istaknuo i upozorenja ‘prijatelja iz EU da Hrvatska ulaskom u EU neće moći ostvariti gospodarski napredak kakav se predstavlja’.

    Smatra da datum održavanja referenduma nije prikladan te da bi se trebao odgoditi za kraj veljače kako bi građani bili ‘objektivno i istinito informirani’ jer bi se u protivnom, smatra, moglo zaključiti da je “rezultat referenduma nametnut, oktroiran te ne predstavlja stvarno raspoloženje hrvatskih državljana”.

    ‘Ne možemo zanemariti činjenicu da preko 90 posto hrvatskih državljana smatra da nije dobro informirano o problematici ulaska Hrvatske u EU’, kazao je Srb.

    Na upit novinara zašto HSP nije sudjelovao na jučerašnjoj konferenciji za novinare skupine stranaka, udruga i istaknutih pojedinaca okupljenih u ‘Vijeće za Hrvatsku – ne u EU’, Srb je odgovorio kako o tom događaju nisu bili informirani te naglasio da je HSP ‘najrelevantnija politička opcija’ koja se protivi ulasku u Uniju.

    Izvor: Dnevnik.hr

  • Spomen ploča Anti i Davidu Starčeviću u Jastrebarskom


    U Jastrebarskom je u petak 23. prosinca na središnjem gradskom trgu otkrivena spomen ploča prvacima i osnivačima pravaškog pokreta u Hrvatskoj Anti i Davidu Starčeviću. Ploča je postavljena na kuću u kojoj su svojevremeno živjeli i radili Ante i David Starčević (danas kuća obitelji Kovačić).  U istoj kući 2005.g. obnovljen je rad Hrvatske stranke prava u Jastrebarskom, i od tada jaskanski pravaši ističu želju da se na ovakav način obilježi i označi da su svojevremeno naši sugrađani bili pravaški prvaci i saborski zastupnici. Ploča je postavljena inicijativom najstarije kulturne institucija u Hrvata, ogrankom Matice Hrvatske-Jastrebarsko i udruge Jastrebova družina u čijem vodstvu se nalaze i jaskanski pravaši.

    David Starčević živio je u Jastrebarskom, a  imao je i odvjetnički ured od 1873. do 1908.g. kada je i umro, dok je Ante Starčević živio u Jastrebarskom od 1871.g. do 1878.g. kada je bio zaposlen u odvjetničkoj kancelariji svoga sinovca.

    Nakon otkrivanja spomen ploče održan je prigodni domjenak na kojem se uz potpredsjednika Matice Hrvatske Stjepana Sučića, okupljenima obratio i predsjednik HSP-a Jastrebarsko Mate Ivančić koji se zahvalio Matici Hrvatskoj i Jastrebovoj družini koji su inicirali postavljanje spomen-ploče, te istaknuo da ga raduje što pravaštvo i danas živi u gradu Jastrebarskom. Sve više ljudi uviđa da je upravo ideja i djelo oca domovine Ante Starčevića pravi, ali ujedno i najteži put kojim trebamo ići i mi i naša Domovina. Također je naglasio činjenicu da sve više mladih ljudi iz svih sfera života našeg grada prepoznaje i prihvaća ostavštinu Ante Starčevića.

  • Udružene političke opcije protiv EU


    Dana 22.12. 2011. predajom  zajednički supotpisanog zahtjeva Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, s kojim se traži sudjelovanje u nadzoru predstojećeg referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, javnosti su se predstavile snage okupljene pod imenom „VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU“.

    Vijeće je udružena politička snaga koje djeluje sa zajedničkim ciljem očuvanja suvereniteta Republike Hrvatske. U sudbonosnim trenucima za Hrvatsku članice vijeća odlučile su u drugi plan staviti ideološke različitosti i zajednički stati u obranu suvereniteta Hrvatske.

    Predaja zahtjeva DIP-u prvi je zajednički korak, a nakon njega uslijedit će niz argumentiranih zahtjeva s kojima se od odgovornih čimbenika hrvatskog društva traži poštivanje civilizacijskih i zakonskih normi s ravnopravnim uvjetima u javnoj raspravi o eventualnom pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
    Izostanak javne rasprave i ne transparentnost pregovaračkog procesa opravdano daju za sumnjati da vladajuće „elite“ pred javnošću kriju pravu istinu o Europskoj uniji i posljedicama koje bi pridruživanje imalo za Hrvatsku. VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU će od nadležnih institucija Hrvatske države zatražiti cjelovit sadržaj i kvalitetno tumačenje već potpisanog ugovora, s projekcijom posljedica ugovornih točaka te odgodu referenduma do završetka kvalitetne javne rasprave. Bit će zatražena ravnopravna medijska zastupljenost vjerodostojnih predstavnika pro i kontra opcije ulaska Hrvatske u Eu, te ravnomjerno financiranje obiju strana.
    Riječ je o sudbonosnoj odluci koja ne smije biti moderirana uzurpiranjem medijskog, političkog i promidžbenog prostora, a sve je to financirano novcem građana, koji zahtijevaju i zaslužuju točnu i vjerodostojnu informaciju. Među poreznim obveznicima koji financiraju proračun RH, nalaze se i euroskeptici i eurofili, pa bi shodno tome i raspodjela novca predviđenog za propagandu trebao biti ravnomjerno raspoređen, a ne diskriminirajući, eurofilima sve, a euroskepticima ništa.

    Političke stranke:
    Hrvatska stranka prava
    Akcija za bolju Hrvatsku
    Volim Hrvatsku
    Hrvatska čista stranka prava
    Nacionalni demokrati
    Savez za promjene
    Demokratska stranka žena
    Obiteljska stranka
    Jedino Hrvatska
    Stranka hrvatskih branitelja
    Nova Hrvatska
    Hrvatski demokratski centar – Stranka mladih

    Udruge i neformalne grupe građana:
    Pokret građanska solidarnost
    Udruga HVIDRA Črnomerec
    Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH, Grada Zagreba i Zagrebačke županije
    Udruga projekt
    Hrvatsko društvo za promicanje ljudskih prava
    PND
    ZUM Zagreb
    Hrvatski nacionalni pokret
    Društvo Tugare „Mogu bolje“

    Istaknuti pojedinci:
    dr.sc.Srećko Sladoljev
    mr. Karino Hromin Sturm
    dr.med. Aleksandar Soltyšik
    Vladimir Biondić

    Izvor: politka.hr

  • Obilježena 20. obljetnica Akcije „Šagovina 91“


    U nedjelju, 18. prosinca, u Cerničkoj Šagovini svečano je obilježena 20. obljetnica iz domovinskog rata, akcija „Šagovina“. Okupili su se u Cerničkoj Šagovini, pripadnici 121. brigade HV-e Nova Gradiška, 99. i 149. brigade HV-e Zagreb i 108. brigade Slavonski Brod, te izaslanstva brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Izaslanstvo HSP-a Brodsko-posavske županije predvodio je gradonačelnik Slavonskog Broda, dr. Mirko Duspara.

    Bila je to oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u sklopu akcije «Orkan» u kojoj su sudjelovale 121. novogradiška brigada, potom 99-a «Pešćenička» i 149. Trešnjevačka ,te grupa «Svileni».  Pod geslom „Da se ne zaboravi“ dužno poštovanje poginulim hrvatskim braniteljima u ovoj, ali i svim akcijama oslobađanja Lijepe naše odali su polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom predstavnici HV-a, postrojbi koje su sudjelovale u ovoj akciji, Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, političkog, gospodarskog, kulturnog, vjerskog života, kako općine Cernik, Zagreba, tako i s područja grada Slavonskoga Broda i Nove Gradiške i županije Brodsko-posavske.

    Svečanost je počela svetom misom, na kojoj je istaknuta žrtva hrabrih hrvatskih branitelja,  koji su u obrani  svog kraja i domovine izgubili živote. „Molit ćemo za njih na ovoj svetoj misi, da ih Isus primi u svoj vječni zagrljaj i nagradi za sve dobro što su činili u svom životu i kroz Domovinski rat“.

    Nakon svete mise, sudionici svečanosti položili su vijence i upalili svijeće kod mjesta stradanja hrvatskih branitelja, a onda i kod spomen-obilježja u središtu Cerničke Šagovine. Nakon pozdrava himnom Lijepoj našoj i minute šutnje za sve koji su darovali živote domovini u njezinoj obrani, uslijedile su pozdravne riječi gostiju i domaćina, koji su se prisjetili teških, ali slavnih dana naše novije povijesti i Domovinskog rata, kada se Hrvatska branila  molitvom i s krunicom oko vrata.

    Svečanost su svojim programom upotpunili učenici Osnovne škole „Matija Gubec“ Cernik. Posebno raduje što je bilo djece i mladih.  Poruka je ovo svima da  se Domovinski rat,  akcija „Šagovina“,  naši hrabri vitezovi i branitelji ovog kraja i Hrvatske nikada neće zaboraviti.

  • Priopćenje Predsjedništva Hrvatske stranke prava


    PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

    PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKE STRANKE PRAVA

     

    Predsjedništvo HSP-a uz nazočnost predsjednika Glavnog stana HSP-a i predsjednika Nadzornog odbora HSP-a na sjednici održanoj 09. prosinca 2011. u Zagrebu donijelo je slijedeće odluke i zaključke:

    Predsjedništvo HSP-a izražava nezadovoljstvo postignutim rezultatima na održanim parlamentarnim izborima. Očekivani ulazak u Sabor kroz 3 izborne jedinice nije ostvaren, iako su upravo 3 izborne jedinice bile blizu ulaska u Hrvatski sabor.

    Predsjedništvo HSP-a preuzima odgovornost za ostvareni rezultat na izborima te će organizirati pripremu Sabora Hrvatske stranke prava na kojem će se izabrati vodstvo Stranke.

    Sabor Hrvatske stranke prava će se održati 25. veljače 2012. godine, a izabran je i organizacijski odbor 8. Sabora Hrvatske stranke prava.

    Predsjedništvo HSP-a će učiniti sve što je potrebno kako na bilo kojim izborima ubuduće ne bi došlo do podjele u pravaškom i desnom biračkom tijelu.

     

    Predsjednik HSP-a dobio je jednoglasnu potporu Predsjedništva HSP-a za vođenje Stranke do Sabora HSP-a.

     

    Hrvatska stranka prava
    Daniel Srb, predsjednik

  • Rezultati HSP-a u Oroslavju na izborima za članove vijeća mjesnih odbora


    Izborni dan u gradu Oroslavju je osim za biranje saborskih zastupnika iskorišten i za izbore za mjesne odbore. Vrlo dobre rezultate i zavidan broj glasova osvojile su liste HSP-a na svim mjesnim odborima. U šest mjesnih odbora HSP je dobio 6 vijećnika. Evo i rezultata po mjesnim odborima:

    MJESNI ODBOR OROSLAVJE I, NOSITELJ LISTE MARIN KATUŠIĆ BUKOVIĆ  11,76%

    MJESNI ODBOR OROSLAVJE II, NOSITELJ LISTE IGOR ŠOŠTAR  24,23%

    MJESNI ODBOR ANDRAŠEVEC ,NOSITELJ LISTE BRANKO POSAVEC 15,5%

    MJESNI ODBOR KRUŠLJEVO SELO, NOSITELJ LISTE MARIJA KRANJC 13,97%

    MJESNI ODBOR STUBIČKA SLATINA, NOSITELJ LISTE IVICA KNJAZ 10,4%

    MJESNI ODBOR MOKRICE, NOSITELJ LISTE STJEPAN RANOGAJEC 19,23%

    Nakon ovih vrlo dobrih rezultata na izborima izvršni odbor stranke je odlučio da se održi redovna izborna skupština, koju je i sazvao predsjednik podružnice Stjepan Ranogajec. Skupština će se održati 16.12.2011. u društvenom domu Oroslavje u 18 sati.

  • Predsjednik Župnijskog vijeća HSP-a, Denis Šešelj ponudio je članstvu mandat na raspolaganje


    Nakon iznimno lošeg izbornog rezultata Hrvatske stranke prava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, predsjednik Župnijskog vijeća HSP-a, Denis Šešelj ponudio je članstvu mandat na raspolaganje.

    – HSP je stranka koja nije satelit drugih većih stranaka i za to je platila veliku cijenu, ističe Šešelj u priopćenju.

    Naime, HDZ kao najveća stranka koju čak zovu “imperijem” učinila je baš sve da uništi najstariju stranku u Hrvata te čak potpomogla konkurenciju da pokuša preuzeti kormilo na desnici, koje bi bilo pod njihovoj kontroli.

    Gospođa Ruža Tomašić nije ništa drugo nego satelit HDZ-a što obični birači nisu uspjeli shvatiti te su joj omaškom ili iz neznanja podarili svoj glas, smatra Šešelj.

     Pozivam članstvo HSP-a Dubrovačko-neretvanske županije i šire da se smiri i pričeka daljnje upute a one koji smatraju da svoje političko djelovanje mogu ostvariti drugdje da časno odstupe kao što to doliči političarima u svim demokratskim zemljama zapadnog svijeta.

    – Nakon ovog teškog političkog poraza i nakon dvadeset godina mog članstva u jedinoj pravoj Hrvatskoj stranci prava objavljujem javnosti da ću i dalje ostati vjeran član stranke koju sam stvarao devedesetih te da će moja razmišljanja i predviđanja o gospođi Tomašić dobiti potvrdu u vrlo kratkom periodu a politička čim Hrvatska uđe u EU, obrazlaže Šešelj, koji ne želi razmišljati o Pravaškom kišobranu Ruže Tomašić jer je taj kišobran, po njegovim riječima napravljen u HDZ-u.

    Novoj vlasti želim uspjeh na polju demokratizacije Hrvatske na način da se promjeni izborni zakon koji će omogućiti Hrvatskoj ostali prosperitet i razvoj.

    Politička korupcija je rak rana Hrvatskog društva u cjelini a takvo stanje odgovara upravo onima koji su opljačkali i uništili Hrvatsku te narod drže u podaništvu i sluganstvu, zaključio je Denis Šešelj.

  • Nigel Farage – EU podmićuje nezavisnu Hrvatsku da se pridruži “novoj Jugoslaviji”


    Nigel Farage, dopredsjednik bloka Europskog parlamenta “Europa slobode i demokracije” i čelnik Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva u srijedu je u Europskom parlamentu održao oštar govor o kampanji koja se vodi u Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju.  

    G. Farage istaknuo je kako se u Hrvatskoj provodi napadna kampanja za ulazak u Europsku uniju te da se u tiskanim medijima ne može naći ni jedan članak koji govori o tome zašto Hrvatska ne bi trebala pristupiti Uniji.    

    U nastavku prenosimo video sa sjednice Europskog parlamenta.

    PRIJEVOD:

    “U rujnu prošle godine sam otišao u Hrvatsku. Htio sam saznati da li se odvija odgovarajuća nacionalna rasprava, tj. da li postoji poštena kampanja.

    Što sam otkrio? Otkrio sam da EU čini sve što može kako bi podmitili političku klasu Hrvatske – to zapravo čini prilično dobro. Europska unija je već dala 320.000.000 € Hrvatskoj, u ono što se zove pretpristupna pomoć. EU je upravo potrošila milijune eura na napadno – propagandnu promidžbenu kampanju, rekavši Hrvatskoj kako je Europska unija njihova jedina nada.

    Mudro, čak ste dali radna mjesta Hrvatima – visoko plaćene poslove Hrvatima u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji samo da im pokažete koliko će im dobro biti – točnije, vladajućoj klasi – ako se pridruže;  i već se vijore zastave Europske unije na službenim zgradama u cijeloj zemlji, kako bi se dao dojam da je dogovor postignut.

    Imate nekih spremnih pomagača, jer „stari“ komunisti su još uvijek u Hrvatskoj, oni i dalje drže sve pozicije moći i svi oni će postati osobno enormno bogati, ako Hrvatska uđe u Europsku uniju.

    A tu je još i zlokobna strana priče, a to je da u Hrvatskoj nema slobodnog tiska. Uopće se ne provodi  nacionalna rasprava. Štoviše, bila je ponuđena i nagrada od 10.000 kuna, onome tko može naći članak u bilo kojem hrvatskom listu, koji  sugerira da ulazak u EU nije pravi potez.

    Cijela kampanja je korumpirana i iskrivljena. Vidjeli smo to i prije iz Europske unije, ali mislim da je  kampanja koja se provodi u Hrvatskoj gora od svih drugih što sam vidio.

    Ova zemlja je gotovo tisuću godina tražila neovisnost. I posljednih 20 godina su je imali – izašli su iz propalog  političkog eksperimenta koji se zvao Jugoslavija. I ako će Hrvati glasovati za pridruživanje Europskoj uniji, oni će u biti glasovati za ponovno pridruživanje “novoj Jugoslaviji” – tj. političkom eksperimentu koji će implodirati.

    Nadam se da se u posljednjih mjesec dana ili dva odvija rasprava u Hrvatskoj. Nažalost, sumnjam.”

  • Maske su pale – slom HDZ-ove politike, HSP rješenje za desnu Hrvatsku


    Imajući u vidu slom HDZ-ove politike, imajući u vidu veliku političku sebičnost lidera sitnijih političkih opcija desnice, a imajući i u vidu veliku opasnost da Kukuriku dobije dvije trećine mandata – kao jedino rješenje, rješenje za Hrvatsku nameće se opcija HSP s Danielom Srbom na čelu. Daniel Srb je pokazao i dokazao političku zrelost i odlučnost. Daniel Srb se nametnuo kao lider desnice i Daniel Srb je ostao jedno i jedino jamstvo desnom biračkom tijelu za očuvanjem ponosne Hrvatske.

    Vrijeme predizborne i izborne kampanje je iza nas. Političke stranke i koalicije već mjesecima „uveseljavaju“ birače svojim manje ili više uspješno dizajniranim porukama. Čak i oni koji su pokušali svoju politiku pakirati u idealan politički celofan morali su položit svoje oružje.

    S druge strane mediji su igrali svoju igru. I prije kampanje se znalo tko će za koga „drukati“. Veliki su imali velike medijske sponzore. Veliki su imali i velike financijske sponzore. No tko je zaista veliki odlučit će birači u nedjelju 4. prosinca.

    Posve je drugo pitanje o čemu i na temelju čega će odlučiti. U ovom trenutku to ne znamo, ali možemo analitički sagledati komunikaciju i izborne poruke te na temelju tih pokazatelja pokušati predvidjeti stranačke preferencije.

    Lijeva i desna Hrvatska

    Nedvojbeno je da se Hrvatska i u ovoj kampanji podijelila na lijevu, neki će reći crvenu Hrvatsku i na desnu Hrvatsku. Kako ta ideološka karta izgleda s obzirom na ključne aktere?

    Na lijevom političkom spektru dominirala je kroz kampanju Kukuriku koalicija na čelu s SDP-om. Za razliku od prije četiri godine SDP nije zabijao političke autogolove. Pokušavao je voditi aktivnu kampanju bez velikih polemika i kritika. Nešto jači verbalni diskurs imao je Radimir Čačić. Ljevica unutar svoga „lijevog svijeta“ okupljena u Kukuriku nije imala i nema neku veću oporbu. Nema važnijih političkih igrača koji bi im mogli „zabiti gol“. Uz snažnu potporu lijevih medija Kukuriku je ozbiljan kandidat za uzimanje najvećeg broja mandata. Čak postoji velika mogućnost da Kukuriku dobije 2/3 većinu i time dođe u poziciju mijenjati Ustav i krojiti Hrvatsku po svojoj (lijevoj) volji.

    Strah od dvo-trećinske vlasti Kukuriku

    Kakva bi mogla biti Hrvatska ako Kukuriku dobije dvije trećine mandata? Mnogi misle da bi najveće vrijednosti Hrvatske bile u opasnosti. Kukuriku je već najavila da bi ukinula tužbu protiv Srbije u Hagu. Kukuriku je najavila da će pozvati MMF u Hrvatsku. Vrijednosti Domovinskog rata, branitelji, čast invalida bili bi u realnoj opasnosti. A tek što bi bilo s Hrvatima u dijaspori, BiH!

    Tko je kriv?

    Nama sumnje da je za ovakvo stanje u zemlji i za ono što može biti kriv HDZ. HDZ je osam godina vodio zemlju u krivom smjeru. HDZ doveo Hrvatsku na rub propasti. HDZ je odveo Hrvatsku u ropstvo, vazalstvo i vezao joj ruke. I nije to sve. Za vrijeme HDZ-ove vlasti Hrvatska je opljačkana, uništena, ponižena. Vrijednosti Domovinskog rata, čast branitelja, invalida i obitelji poginulih su pogaženi. Neki će reći nije valjda sve bilo loše. Možda i nije, a neka se ti neki sjete što je bilo dobro.

    Politika prošlosti Ruže Tomašić

    Alternativa je istinska hrvatska desnica. A baš ta desnica je nehomogena i razjedinjena. Postavlja se pitanje ima li i tko je hrvatska desnica s aspekta nove hrvatske snage? Isključimo li HDZ kao desnu stranku jer oni to nisu ni po programu, a pogotovo po politici koju su provodili, s obzirom na proteklo predizborno i izborno razdoblje, nema sumnje da se HSP na čelu s Danielom Srbom nametnuo kao lider desnice. Daniel Srb je jedini istinski htio i želio okupiti Hrvatsku desnicu u jedan desni, jaki pokret. Pokret koji bi na ovim izborima bio treći snažan i utjecajan blok, blok bez kojeg se ne bi mogla sastaviti vlast. No političko vizionarstvo i politiku oblikovanja Hrvatske budućnosti nisu prepoznali neki drugi. Ti drugi koje vodi samo osobni politički nagon prije svega je Ruža Tomašić. Ruža Tomašić je pokazala kako joj je važniji njezin mandat nego budućnost Hrvatske. Ruža Tomašić kao i drugi samozvani lideri na desnici prezentirali su politiku prošlosti i sebičnosti.

    Opcija je HSP s Danielom Srbom na čelu

    Imajući u vidu slom HDZ-ove politike, imajući u vidu veliku političku sebičnost lidera sitnijih političkih opcija desnice, a imajući u vidu veliku opasnost da Kukuriku dobije dvije trećine mandata- kao jedino rješenje, rješenje za Hrvatsku nameće se opcija HSP s Danielom Srbom na čelu. Daniel Srb je pokazao i dokazao političku zrelost i odlučnost. Daniel Srb se nametnuo kao lider desnice i Daniel Srb je ostao jedno i jedino jamstvo desnom biračkom tijelu za očuvanjem ponosne Hrvatske. Hrvatske u kojoj će se poštovati i unaprijediti vrijednosti Domovinskog rata, prava branitelja i čast invalida i obitelji Domovinskog rata.

     

    Vjerujem kako su ovo spoznali i mladi i stari i žene i muškarci i oni koji žive u ruralnoj i oni u urbanoj Hrvatskoj. Slavonci, Zagorci, Ličani, Dalmatinci, Istrijani, Međimurci, Podravci, Hercegovci, Posavljaci i svi drugi koje vole svoju Hrvatsku.

  • HSP jedini jamac zaštite nacionalnih interesa i resursa


    Daniel Srb - HSP jedini jamac zaštite nacionalnih interesa i resursa“Hrvatskoj treba snažna Hrvatska stranka prava jer je ona jedini jamac zaaštite nacionalnih interesa i resursa koji trebaju biti temelj gospodarskog razvoja”, poručio je s predizbornog skupa u prepunoj Gradskoj knjižnici i čitaonici predsjednik stranke i nositelj liste za IV izbornu jedinicu Daniel Srb.

    Poručio je da se HSP jedini protivi ulasku Hrvatske u EU jer, kako je rekao, to neće ništa dobro donijeti građanima. ” HSP ne želi da Hrvati budu jeftina radna snaga, a Hrvatska tržište za europske industrije, priča o EU fondovima je prevara jer je to naš novac koji će nam vraćati samo djelomično s tim da naše gospodarstvo, zbog nelikvidnosti, neće moći povući taj novac”, pojasnio je Srb.

      HSP se, kako je rekao, zalaže za svekoliki gospodarski razvoj zemlje temeljen na komparativnim prednostima, a ne da nam EU birokrati diktiraju što ćemo razvijati, a što ne. Odbacivši mogućnost da HSP sudjeluje u političkoj trgovini zamjerio je dosadašnjoj vlasti, ali i njezinim lijevim oponentima, da su zajedno sudjelovali u raspordaji nacionalonog bogatstva. Isto tako, zapitao se i što su slavonski regionalisti, koji su dosad bili na vlasti, učinili za Slavoniju, osim što se inate i što su “cirkus uveli u politku”. “Upravo je Đakovo platilo cijenu zbog cirkusa u politici”, naglasio je Srb.

     Dosadašnjoj hrvatskoj vlasti zamjerio je što je dopustila progon hrvatskih branitelja i to u Srbiji koja je pokrenula novi “Memorandum”. “Nama su problemi naši koji to ne shvaćaju”, poručio je Srb pozvaši birače da svoj glas daju HSP-u kao jedinom jamcu očuvanja nacionalnih interesa.

    Na predizbornom skupu HSP-a govorio je i Josip Tokić kandidat na listi u IV. izbornoj jedinici.