• HSP obilježio obljetnicu pobjede nad srbocrnogorskim falangama na Srđu iznad Dubrovnika!


    Na  blagdana Svetog Nikole, 06. prosinca 1991. godine u svojoj  stoljetnoj povijesti hrvatski grad Dubrovnik  doživo je  jedan  od najrazornijih napada od strane  srbocrnogorskih četničkih falangi i JNA s ciljem njegovog zauzimanja i proglašavanja “srpskom Atinom” kao su  ga u to vrijeme nazivali velikosrpski mediji u  Beogradu i Podgorici.

    Kako bi to mogli učiniti   tukli su taj dan svim raspoloživim sredstvima po gradu Dubrovniku, s kopna, mora i  zraka. Uništavali su  spomenik stoljetne  kulture i civilizacije jer horde s istoka  i ne znaju drugačije.
    Kao glavna prepreka zauzimanju grada Dubrovnika našli su se položaji  hrvatske obrane  na  Srđu je u tom trenutku  brojila 34  branitelja i to 21 dubrovački branitelj i 13 pripadnika HOS-a iz sastava IX. bojne HOS-a “Vitez Rafael Boban”  koji su   s Odredom naoružanih  brodova došli pomoći obrani Dubrovnika u vrijeme dok je Dubrovnik bio u totalnoj blokadi.

    Povijest  ovu bitku  pamti kao odlučujuću i odsudnu za obranu Dubrovnika i svi su suglasni  da bi Dubrovnik bio izgubljen da je pao Srđ.

    TAKOĐER, SVI SU SUGLASNI DA BI SRĐ PAO DA GA  NISU BRANILI HOSOVCI!

    Ostaje svima zaključiti tko je obranio DUBROVNIK!


    U  čast i na spomen svim hrabrim ljudima  koji su obranili GRAD i  koji su u trenutcima kad je bilo najteže    zapjevali “ZOVI,  SAMO ZOVI…” i od našeg topništva  tražili da  tuče po tvrđavi na Srđu, po cijenu da i oni  stradaju,  izaslanstvo HSP-a koje je predvodio Ivica Vladava  član predsjedništva  HSP-a položilo je vijence i zapalilo svijeće  kod križa na Srđu,  kod spomen ploča poginulim HOS-ovcima na Stričinjeri , a zajedno s dubrovačkim braniteljima i  dubrovačkom mladosti razvili su  20-metarsku zastavu  HOS-a na tvrđavi Imperijal, kao podsjećanje na zasluge najhrabrijih u  obrani Dubrovnika.

    Izaslanstvo je nazočilo i na  drugim događanjima  vezanim za ovu veliku pobjedu hrvatskih bojovnika.

    Više fotografija  s današnjih događanja u GALERIJI OVDJE

    Ured za odnose s javnošću HSP
    Foto: HSP

     

  • Predsjedništvo HSP imenovalo koordinatore za izborne jedinice i najavilo Konvenciju HSP u veljači 2019.


    Predsjedništvo HSP imenovalo koordinatore za izborne jedinice i najavilo Konvenciju HSP u veljači 2019.
    Predsjedništvo HSP je na svojoj posljednjoj sjednici, između većeg broja drugih odluka, imenovalo i koordinatore za sve izborne jedinice za predstojeće izbore.
    Tako su, po izbornim jedinicama, imenovani:

    I)   Karlo Starčević
    II)  Zvonko Mlakić
    III) Marijan Lozančić
    IV)  Drago Marković
    V)    Dalibor Damičević
    VI)   Mirela Bušljeta Felc
    VII)  Veselko Krnjić
    VIII) Nikica Augustinović
    IX)    Zvonko Čapko
    X)     Ivica Vladava
    XI)    Branko Butković

    Zadaća koordinatora je da obavljaju sve pripremne radnje za parlamentarne izbore, kao i za izbore koje im prethode – Europarlamentarne i predsjedničke – a na području koje pokrivaju njihove izborne jedinice.

    Još jedna važna odluka jest priprema Konvencije HSP koja će se održati 23.2.2019.
    Konvencija će biti posvećena Europarlamentarnim izborima, a na njoj će biti obrađene najvažnije teme kojima će se HSP u kampanji baviti, te kandidati koji će Stranku na njima predstavljati.

    Hrvatska stranka prava se, kao što je već ranije najavljeno, priprema za samostalan izlazak na izbore, ali je otvorena za suradnju i zajednički izlazak sa strankama koje njeguju iste poglede na hrvatsku budućnost u EU, a s naglaskom na očuvanju suverenosti.

    Za HSP:
    Prof. dr. Zvonko Čapko, Glavni tajnik HSP i Voditelj izbornog stožera

  • HSP o udomiteljskim zakonu!


    Udomiteljstvo je jedan plemenit poziv.  Nije to posao ili zanimanje. To je poziv koji se živi i koji traje 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Udomitelji otvaraju vrata svoje kuće i svoga srca djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pružaju im, uz odgoj i obrazovanje, nešto što im ne može pružiti niti jedna institucija koja skrbi o djeci – Ljubav.
    Udomitelji su zamjenski roditelji, a sav smisao udomljavanja je dobrobit djece.

    Činjenica je da su djeca koja idu na udomljavanje prošla teške i mnogima nezamislive traume, te im je potreban dugotrajan oporavak, pa je i sama skrb o njima teška, nekada i mukotrpna. I ta djeca trebaju kako fizičku, tako i psihičku njegu i potporu. A tu psihičku ravnotežu može im pružiti samo obitelj u kojoj je majka – majka, a otac – otac.

    Stoga se HSP oštro protivi populističkim prijedlozima da i homoseksualni parovi udomljavaju djecu. Populistički i politikantski prijedlozi kojima je za cilj jedino par glasova, ne idu u korist djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, zbog kojih udomiteljstvo i postoji. Kako u Hrvatskoj homoseksualni parovi ne mogu posvajati djecu, tako ne bi trebali ni udomljavati.

    Jedina razlika između biološke i posvojene djece u odnosu na udomljenu jest ta što udomljena djeca ne dobivaju prezime udomitelja i ne nasljeđuju imovinu udomitelja automatizmom.
    Nadalje, ako želimo imati kvalitetne udomitelje, moramo misliti i na njih i njihovu budućnost. Trenutna udomiteljska naknada u RH iznos 400 kn po djetetu, pri čemu je Hrvatska na zečelju u odnosu na države u susjedstvu, a o Europskoj uniji, čija smo članica, ne treba niti govoriti.

    Stav Hrvatske stranke prava je da svaki udomitelj treba dobiti radni staž, jer će mo u protivnom, nakon niza godina bavljenja udomiteljstvom, imati bivše udomitelje kao socijalne slučajeve. I to bez obzira o kojem broju djece se udomitelji skrbe. Radni staž, kao i djelatno radno vrijeme se može skraćivati. Pa kao što imamo “pola radnog vremena” ili “skraćeno radno vrijeme” tako možemo imati i puni, skraćeni ili pola radnog staža. I to nije novina u hrvatskom mirovinskom sustavu.

    Radi djece u potrebi i udomitelja koji bi to sutra mogli postati, nadamo se da će zdrav razum prevladati te da će Zakon o udomiteljstvu biti kvalitetno napravljen zato što je takav zakon potreban, a ne zato da pojedine stranke dobiju koji glas više.

    Vinko Jozić
    HSP

  • Hrvatska – raj na zemlji ili samo zemlja u kojoj je more bistrije od njenih političara?



    HSP smatra da je novi upravo predstavljeni prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama katastrofalan za RH jer, osim što pogoduje interesnim skupinama, pretpostavlja i sve preduvjete za oduzimanje, devastaciju i potpuno uništavanje hrvatske obale.

    Na žalost od zla na gore i ministarstvo turizma donosi novi Zakon o porezu na dohodak i to u paketu s ostalim zakonima tzv. Marićevih „reformi“.

    Naime, Vlada RH je na 10. sjednici Sabora 21. studenoga 2018. izglasala novi Zakon o porezu na dohodak, a uredbom od 2.08.2018. podigla i iznos PAUŠALA BORAVIŠNE PRISTOJBE za mjesta 1.turističkog razreda,iako jevećina iznajmljivača na Jadranu i gradovima upravo u toj kategoriji, s 300 na 345 kn. Uredba koja predstavlja samo još jedan neopravdani udar u dugačkome nizu, kako na obiteljski smještaj koji čini više od polovice smještajnih kapaciteta u RH, tako i općenito na hrvatski turizam.

    Znači radi se o financijskom udaru na nositelje hrvatskog turizma s 90.000 registriranih privatnih iznajmljivača, kojima se ovom odlukom nesrazmjerno i neopravdano povećava porez jer hrvatski je turizam ipak i prije svega prepoznatljiv upravo po usluzi, gostoljubivosti i dugogodišnjoj tradiciji naših privatnih iznajmljivača.

    HSP i ovim putem želi obavijestiti pravašku ali i svekoliku hrvatsku javnost, na podatak da su izglasanim zakonom sva Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna za 2019. g. donijeti odluke iz članka 17. ovoga Zakona kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. g. te iste dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Donesena odluka se primjenjuju sve do donošenja nove odluke sukladno članku 17. ovoga Zakona.

    Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, određuje se u iznosu od 750,00 kuna.

    Dakle, ako naša jedinica lokalne samouprave ne donese odluku o visini paušala na vrijeme, umjesto 350,00 kuna, paušal ćemo platiti 750,00 kuna po svakom krevetu u smještajnom objektu ili jedinci kampa u 2019. godini, što je čak 250 % u odnosu na sadašnju visinu paušala!

    Izglasana zakonska odredba znači povećanje lokalnih proračuna i veliko je pitanje koliko ljudi uopće zna što slijedi ako se Gradska/Općinska vijeća ne sastanu do 31.01.2019.g. i donesu odluke o nižim iznosima.

    Napominjemo de je  ovdje i veliku su/odgovornost šire društvene zajednice gdje se zapravo sva zainteresirana javnost ima pravo obratiti članovima gradskog ili općinskog vijeća tražeći ne povećanje poreza u svome gradu ili općini.

    Zato pozivamo sve zainteresirane da reagiraju na vrijeme jer uhljebe sigurno nije briga, a mnogi u upravi JLS i ne za ovu odredbu u novom zakonu.

    Željan Jurlin,
    predsjednik Povjerenstva za ekologiju HSP-a

  • “HSP DOM SVIH PRAVAŠA” u Solinu! Tihomir Bečko vodi solinske pravaše!


    U subotu 24. studenog  2018. godine u Solinu je održan Izborni zbor, na kojem je uz nazočnost   mnogih pravaša iz Solina i Splitsko dalmatinske županije  uspješno dovršen projekt “HSP DOM SVIH PRAVAŠA” i osnovana  podružnica Hrvatske stanke prava za grad Solin.

    Za predsjednika je izabran Tihomir Bečko.

    Zboru je nazočio i predsjednik HSP-a Karlo Staračević koji je u  nadahnutom  govoru  dao pregled političke situacije i  iznio  viđenje našeg budućeg političkog djelovanja.

    Zboru se obratio  i predsjednik ŽV HSP SDŽ Ivica Vladava i u kratkom govoru dao pregled stanja pravaštva u Splitsko dalmatinskoj županiji, te planove za budućnost.

    Predsjednik podružnice HSP Solin  je  u kratkom i inspirativnom govoru   uz zahvale na ukazanom povjerenju zahvalio  članovima HSP Solin i najavio bezkompromisnu borbu za svoje  sumještane u Solinu kako bi nivo i kvalitetu života  doveo na veću razinu.
    Zboru su se obratili i drugi dužnosnici stranke i gosti Zbora!

    Ured za odnose s javnošću HSP-a

  • HSP: Žicu na granicu!


    Tvrdnje  ministra unutarnjih poslova Božinovića kako je   Hrvatska sigurna zemlja i kako kontroliramo svaki  metar kvadratni našeg teritorija jučerašnjim incidentom  u Mošunama kod Novog Vinodolskog kada je skupina migranata   zapalila šumarsku kuću demantiraju ga u potpunosti.

    Već duže vrijeme  lokalno stanovništvo Like, Primorja   i Gorskog kotara  je u svojevrsnom strahu od  manjih ili većih skupina migranata koji u svom pohodu prema Sloveniji  i Italiji prolaze ovom rutom. Na svome putu koriste  sve raspoložive objekte kako bi se sklonili  od zime i predahnuli, pa se  tako i dogodio  incident u kojem je izgorjela  šumarska kuća u Mošunama.

    Nije ovo prva vijest o kojoj smo čuli  o ovoj  migrantskoj ruti.  Mjesno stanovništvo  se   s ovakvim skupinama   migranata   svakodnevno susreće.  Kod ljudi postoji opravdan strah od susreta sa skupinama  mlađih muškaraca na ovim polupustim prostorima. Šumari se sklanjaju,  lovci miču, a  mjesno stanovništvo je u strahu, jer radi se o skupinama  mahom mlađih muškaraca  koji su nepredvidivi u svome pohodu prema zapadu.

    Znamo za primjere  upada u kuće na području Delnica, gdje ljudi jednostavno  žive u strahu.

    Pitnje koje postavljamo ministru  Božinoviću je slijedeće.

    Gdje i kada su  ti migranti prešli  granicu  Bosne i Hercegovine? Stoji li  i dalje kod tvrdnji da je   Hrvatska granica  sigurna  i nepropusna?? Kako to da su imigranti prešli  preko 100 km hrvatskog teritorija, a da ih  nitko nije  primijetio ili zaustavio?? Što planira poduzeti  za  promjenu stanja i  sitavljanje  situacije pod kontrolu?

    Ima li ovako blag pristup prema migrantskom problemu veze s činjenicom da se Vlada Republike Hrvatske  odlučila potpisati i podržati “Marakešku deklaraciju”,  što će u njeno ime učiniti baš ministar Božinović.

    HSP  upozorava na eskalaciju stanja i nužnosti akcije prije nego što se stanje otme  kontroli i dodatno eskalira. Pogotovo će to eskalirati  s proljeća  2019. godine. Granica se mora hermetički zatvoriti. Za to je nužno angažirati  Hrvatsku vojsku i  upotrijebiti sva materijalno tehnička sredstva za zaštitu granice, uključujući i žicu gdje to konfiguracija terena dopušta.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Drago Marković, član predsjedništva

     

     

     

  • HSP se poklonio žrtvi Vukovara i Škabrnje


    Hrvatska stranka prava   je danas  obilježila   dan  kada su dva hrvatska mjesta  pala pod najezdom barbara s istoka, dva mjesta koja su još uvijek bolna rana na  tkivu hrvatskog naroda VUKOVAR I ŠKABRNJA.

    Predsjednik HSP-a Karlo Starčević s izaslanstvom  je odao počast i poštovanje  svim žtvama Vukovara. Najprije se s izaslanstvom  poklonio kod spomenika   francuskom dragovoljcu i pripadniku HOS-a Jean Michaelu Nicolieru kod  istoimenog  mosta na  rijeci Vuki.  Potom je sudjelovao u  koloni sjećanja   do memorijalnog groblja  u Vukovaru gdje je s izaslanstvom položio  cvijeće i zapalio svijeće u  čast svih koji su pali  u obrani Vukovara i svakog pedlja  hrvatske zemlje.

    Predsjednik Glavnog stana  Nikica Augustinović s izaslanstvom sudjelovao je na  komemoraciji  u Škabrnji gdje   smo zajedno s ostalim poštovateljima škabrnjskih žrtava  zapalili svijeće i položili vijence u čast  nedužnih žrtava Škabrnje.

    I u Vukovaru i u Škabrnji sudjelovao je veliki broj članova HSP-a iz svih dijelova Hrvatske. Od Dubrovnika do Iloka, pa ovaj put nećemo nabrajti sva mjesta, da ne bi nekoga preskočili ili izostavili.

    Poebno nas raduje činjenica da pravaši izražavaju stav da nikad i nitko nema pravo dovoditi u pitanje kolone sjećanja ni u Škabrnji, ni u Vukovaru, čak šta više isto i na isti način treba obilježiti sva stratišta hrvatskog naroda na cijelom teritoriju Hrvatske.

    hsp

    Više fotografija u galeriji: OVDJE

  • Tko nema svoju vojsku, pred tuđom kleči! HSP se odlučno protivi stvaranju EU vojske.



    Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

    Sinoć smo   svjedočili još jednom „povijesnom“ trenutku. Mnoštvo (većina) EUhljeba u Europarlamentu je ovacijama ispratilo govor Angele Merkel.  Među tim Euforičnim uhljebima bio je i veći dio „naših“ predstavnika. Od „impresionirane“ Dubravke Šuice, preko vječito odanog Joze Radoša, do velikog liberala Ivana Jakovčića, koji kao jedan pozdravljaju velevažne riječi njemačke kancelarke na odlasku.

    Uz ovacije govornici, te njezinom francuskom alter egu,  Macronu, „naši“ Eurouhljebi uopće ne razmišljaju kako će se to odraziti na hrvatsku samostalnost. Nisu previše razmišljali niti kad su nas – bez ikakvog pitanja – utjerali u NATO, a sad im je prekrasna ideja o osnivanju nadvojske (EU vojska).

    HSP ne vjeruje da ti Eurouhljebi nisu o tome razmišljali. Dapače. Vjerujemo da jesu – i to je ono najgore. Njima, koji su sebe i svoje nasljednike osigurali za nekoliko generacija, je potpuno svejedno koja vojska štiti granice njihove države, kao što im je svejedno i koja je to država. Jugoslavija, Hrvatska, Europska unija…..njima je svejedno, jer njima (i takvima) je UVIJEK dobro.

    HSP se odlučno protivi stvaranju takve nadvojske zbog nekoliko razloga te postavljamo nekoliko pitanja:
    a) Protiv koga bi se ta vojska borila?
    b) Čije bi zapovijedi slušala?
    c) Tko bi ju plaćao?
    d) Tko bi imenovao zapovjedni kadar?


    Photo: Dino Stanin/PIXSELL

    Pitanja imamo još, a evo i odgovora na ona netom postavljena. Dakle:

    Ad 1) Budući da su članice EU mahom i članice NATO, vanjske granice EU već štite postrojbe NATO saveza. Dakle, ostaje prostor unutar granica EU, pa se može zaključiti da bi ta vojska služila za EUtanaziranje „neposlušnih“ članica EU, primjerice Mađarske ili Poljske koje su „toliko bezobrazne“ da ne žele prihvaćati omiljene Angeline imigrante. Ovo je, po mišljenju HSP, nedopustivo.

    Ad 2) Ta bi nadvojska slušala naredbe Europske komisije, glavni bi zapovjednik bio europski povjerenik. Trenutno je to onaj gospodin koji pipa koga god stigne, a njegovu kompetentnost smatramo iznimno upitnom. Ovo je, po mišljenju HSP, nedopustivo.

    Ad 3) Plaćale bi je članice EU, dakle i Hrvatska. To bi bio samo dodatni uteg za hrvatsko gospodarstvo, kao i za gospodarstva drugih članica EU. Riječ je o dodatnim milijardama Eura. I ovo je, po mišljenju HSP, nedopustivo.

    Ad 4) Onaj tko plaća, taj i postavlja zapovjedni kadar. Dakle, Europska komisija bi imala ovlasti da imenuje Zapovjedni stožer vojske EU. Znano je da nekolicina najvećih članica ima više utjecaja od svih ostalih zajedno. Tako bi Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Poljska nadglasavale sve ostale, a s time što bi ove prve dvije države vukle sve bitnije konce. I ovo je, po mišljenju HSP, nedopustivo.

    Osim ovih, naziru se još neka pitanja, ali ono što ja za HSP najupitnije jest da hrvatski EUhljebi podržavaju antihrvatski projekt, odnosno ideju koja je usmjerena protiv svih onih koji razmišljaju i djeluju protiv mainstream politike EuROPSKE komisije.

    Konkretno: Hrvatska vojska bi po tom scenariju postala dio EU vojske, ili bi joj barem bila podložna. Hrvatska vojska se, primjerice, rasporedi na hrvatsku granicu, a zbog sprječavanja agresije tzv. „imigranata“. Međutim, Angela Merkel (ili netko nakon nje) naredi Jean Claudeu Junckeru (ili nekom drugom nakon njega) da naredi zapovjedniku EU vojske da naredi zapovjedništvu Hrvatske vojske DA PROPUSTI IMIGRANTE U/KROZ HRVATSKU. HV mora poslušati naredbu…i to je početak kraja Hrvatske za koju su život položile tisuće hrvatskih branitelja i civila.

    HSP neće nijemo stajati dok hrvatske Jude opet prodaju Hrvatsku za Judine škude.
    Stoga, HSP poziva Predsjednicu RH i Vladu RH da kažu NE takvom projektu i da se od njega JAVNO i JASNO ograde. Oduprite se svojim gospodarima u Briselu. Ukoliko to ne učinite, buduće generacije vam neće oprostiti.

    Bog i Hrvati!
    Prof. dr. Zvonko Čapko, Glavni tajnik HSP

  • Predsjednik HSP-a i gradonačelnik Gospića se odrekao svoje plaće za studentske stipendije


    Gradonačelnik Gospića se odrekao svoje plaće za studentske stipendije

    Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića, jedan je od rijetkih koji se, odmah po stupanju na dužnost, odrekao gradonačelničke plaće, službenog automobila, mobitela, dnevnica i ostalih dužnosničkih beneficija. Ostvario je, pak, svoju najavu i postao prvi i jedini gradonačelnik u Hrvatskoj koji osobno stipendira najuspješnije studente svog grada.

    – Karlo Starčević, radi podizanja znanja i sposobnosti građana sa svog područja, radi zadovoljavanja potreba ustanova na području Grada Gospića u obrazovanju stručnjaka, te radi potpore i poticanja na daljnje školovanje učenika i studenata koji su tijekom dosadašnjeg školovanja ostvarili visoke rezultate i/ili imaju slabe imovinske prilike dodjeljuje stipendije. Sredstva za isplatu stipendija osiguravaju se iz plaće gradonačelnika Karla Starčevića. U akademskoj godini 2018./2019. dodijelit će se 12 stipendija – stoji u natječaju za dodjelu stipendija, uz napomenu kako deficitarna zanimanja od interesa za Grad Gospić, u akademskoj godini 2018./2019. su: strojarstvo, elektrotehnika, fizika, građevina, matematika i medicina.

    Kontaktirali smo Ured gradonačelnika gdje su nam potvrdili nesvakidašnju odluku.

    – Ovo je druga godina da provodimo natječaj za stipendiju i pomažemo buduće inženjere tehničke struke. Nije nam jasno kako nitko, tko se bavi prosvjetom, nije uvidio kako bez ovih zanimanja nema budućnosti. Naime, državi je nužno minimalno 3% inženjera tehničke struke, a taj postotak je pao na oko 0,85%. Znam što je realni sektor, za razliku od drugih, koji pomažu društvene znanosti i nakon toga oni su društveni paraziti, sišu nam krv, učlane se HDZ ili SDP koji ih potom uhljebljuju – poručio je Starčević kojemu kao poduzetniku sa svoje dvije tvrtke nije problem donirati svoju gradonačelničku plaću.

    Svaka čast gospićkom poteštatu, mogli bi se i drugi ugledati na njega.

    Izvor: DALMATINSKI PORTAL

  • Frakiranje – pucanj u Lijepu našu!



    Tim Kanađanin, premijer svih građevina je očito napravio ono zbog čega je doveden,a sada je na redu drugi puno opasniji korporacijski tim.
    Naime, Vlada RH je na svojoj 123. sjednici donijela odluku kojom će uništiti možda i zadnju priliku za oporavkom hrvatske države. Ta je naime,mahom odnarođena klika, izglasala Prijedlog odluke o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Što ona u konaćnici predstavlja ? Odluku kojom se nastavlja s rekli bi zločinačkom politikom. Užasavajućom i dalekosežno katastrofalnom nakanom ustupanja čitave kopnene površine Hrvatske na istraživanje,i eventualno bušenje te crpljenje nafte i plina interesnim skupinama i naftaškim korporacijama. Recimo opet uglavnom kanadskim.

    Traba kazati i to da je ovome svakako prethodila i priprema u vidu izglasavanja konačnog Pijedloga zakona o potvrđivanju sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskogsporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane te EU i njezinih članica, s druge strane. Tako da je dovoljno samo pogledati tko je u Hrvatskom saboru za to podigao svoje izdajničke ruke.
    CETA- institut Vijeće Kanađana objavio da će do 2023. godine, ugovor CETA dovest do gubitka oko 230.000 radnih mjesta, uglavnom u Europskoj uniji. Osim toga, očekuje se da će preusmjeriti trgovinu unutar Unije u korist Njemačke, Francuske i Italije, a na štetu drugih zemalja članica. Ugovor će također povećati pritisak na plaće u Kanadi i EU, što će rezultirati gubitkom prosječnog godišnjeg rasta zarade od 1985 dolara u Kanadi te između 353 i 1488 dolara u EU, ovisno o zemlji, navodi se u studiji. Zastupnici su taj sporazum podržali sa 408 glasova za i 254 protiv. Potporu sporazumu dale su velike zastupničke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), liberali (ALDE), konzervativci (ECR) i veći dio socijaldemokrata (S&D). Zanimljivo da su najgorljiviji protivnici sporazuma bili zeleni, te krajnje „lijevi“ i „desni“ zastupnici.

    Činjenica da kriminalci bez granica jednostavno pljačkaju, pustoše i devastiraju apsolutno sve što i gdje mogu. Ne može ih više boljeti briga za to što rade. Naravno ako im to dopuštaju zemlje članice i li recimo u našem slučaju hrvatsko legalno bezakonje. Stoga su neke zemlje EU to isto zlo i spriječile (SAD-u, Irska,  Bugarska, Nizozemska, Francuska, Australija, Njemačka, Škotska..).

    Međutim, ovo je ipak Hrvatska. Država mita i korupcije stvorena,izgrađena i vođena na prije svega institucionalnom kriminalu.

    Podsjetiti samo na činjenicu da prema UN-ovim istraživanjima,čak milijarda ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće. Svega 2,5% svih voda zauzima pitka voda. Gotovo 10% svih bolesti na svijetu ne bi niti postojale poboljšanjem opskrbe vodom, sanitarnih uvjeta, higijene i boljim upravljanjem vodnim resursima, a to bi na kraju i smanjilo smrtnost djece te poboljšalo zdravlje i prehrambeni status na održivi način. Stoga je i opravdana tvrdnja da se bogatstvo svake zemlje već sada mjeri po bogatstvu vode i nekontaminirane zemlje (more je gratis), a gdje će litra vode u sljedećih pet godina moguće biti i pet puta skuplja od litre benzina. Hrvatska je pak vodeća zemlja Europske unije po količini slatkovodnih resursa s prosječnih 27.330 kubnih metara po stanovniku. Naime, na području Hrvatske i BiH, na dubini od 50 do 200 m, nalazi se krvotok i najveći bazen pitke vode u Europi. Dirnuti se u taj krvotok znači ubojstvo hrvatske zemlje,daljnji egzodus i na kraju realno mogući biološki nestanak cijelog hrvatskog naroda. Zemlja bez ikakve budućnosti. Što to zapravo znači, i što nam odnarođeni politikanti i režimski mediji ne govore?

    Znači da bi ti istražni radovi, potom i eskploatacija,bili izuzetno štetni za okoliš jer osim što zagađuju vode, iniciraju i potrese,bili bi mogući gotovo svugdje. Gotovo na trećini ukupne kopnene površine Hrvatske (56.578 km četvornih) tj. na prostoru od 14.272 četvorna kilometra Lijepe naše,a već se najavljuju i novi natječaji za koncesije u Lici, Gorskom Kotaru i Dalmatinskoj Zagori. Što dakle samo frakiranje predstavlja i znači?

    Znači da je na djelu razognjištenje i rasčovjećenje Hrvatske! Radi se o agresivnom i iznimno štetnom zahvatu u prirodi. Postupak kojim se za potrebu traženja i eksploatacije nafte i plina drobe podzemne stijene uz pomoć golemih količina vode pomiješane s pijeskom i brojnim štetnim kemikalijama koja se ubrizgava pod velikim tlakom,a kako bi onda došlo do pucanja stijena u slojevima te probilo put do potencijalnih ugljikovodika. Među njima se nalaze i, dokazano, kancerogeni, mutageni i radioaktivni elementi i spojevi ; olovo, uranij, živa, radij, metanol, hidroklorne kiseline, benzen, arsen, etilenski glikol, olovo, formaldehida, toluena, urana 238, radija 226 i brojnih drugih koji zatim uništavaju zemlju i pitku vodu u blizini da bi istisnuli uskladišteni plin. Poznato da se ti toksini usko vežu i uz defekte novorođenčadi, rak, autizam, zatajenja bubrega i autoimune bolesti. Zbog visokih razina metana često se i voda iz slavine pretvara u gorivu tekućinu, a izuzev toga zaraza prelazi i na stoku i biljke u cijelom kraju.

    Frakiranje dakle dokazano dovodi do ireverzibilnog onečišćenja podzemnih voda,a s time i vodocrpilišta jer osim što te kemikalije završavaju u podzemnim vodama, u vodovodima raste koncentracija kemikalija iz samoga procesa frakriranja. Kontaminacija tih podzemnih voda bi s teškim metalima zagadila i zatrovala ne samo pitku vodu tamo gdje se buši, već duž cijele dalmatinske i kvarnerske obale. Brojni znanstveni podaci pak govore i o posljedicama frakiranja te zabilježenim slučajevima kontaminacije pitke vode u blizini bušotina, kao i slučajeva respiratornih i neuroloških oboljenja kod ljudi zbog konzumiranja kontaminirane vode.

    U vrijeme kada cijeli uređeni svijet odustaje od uporabe fosilnih goriva i to zbog katastrofalnog utjecaja na život i zdravlje ljudi te nepopravljivih šteta po okoliš,a posebno vode i plodno zemljište, hrvatska Vlada nastavlja s kako to premijer Plenković javno i veleizdajnički reče „PODLAGANJEM zemlje globalnom upravljanju“.
    Umjesto odmicanja od fosilnih goriva, kružne ekonomije i prelaska na obnovljive izvore energije te iskorištavanja neprocjenjivog poljoprivrednog, turističkog i uglavnom gospodarskog potencijala, hrvatska Vlada i dalje donosi nove opasne i nadasve štetne odluke. One će za posljedicu svakako imati daljnje osiromašivanje, iseljavanje i demografsko pustošenje kako naše Slavonije,tako i cijele Lijepe naše. Hrvatska će zemlja, kao i sva vrijedna imanja otići u strane ruke i to uglavnom u bescjenje. Korporacije će pak pokupovati na hektare nekad plodnih oranica, šuma i pašnjaka koje su othranile naše generacije.

    Proces dakle započinje s prvom fazom odnosno upoznavanjem općega geološkog sastava i geološke građe širega područja. U Hrvatskoj se to odnosi na područje Panonskoga bazena i područje Dinarida. Rezultati se prvenstveno prikazuju geološkim kartama nastalim geološkim kartiranjem terena na površini. Daljne pojedinosti o geološkim značajkama u dubini prikupljaju se raznim vrstama geofizičkih istraživanja, a tek nakon toga slijedi bušenje. Izuzetno je važno prikupljanje podataka o znakovima naftoplinonosnosti područja od interesa. To su izdanci nafte i/ili plina kojih u Panonskom bazenu ima na više mjesta (Peklenica u Međimurju, Paklenica kraj Novske, bunar „Martin“ na obroncima Moslavačke gore i dr.). U Dinaridima su znakovi naftoplinonosnosti izdanci karbonatnih stijena impregniranih bitumenom ili s infiltracijama bitumena.

    Podsjetiti samo na činjenicu da su Dinaridi izrazito trusno područje, i samo po sebi podložno potresima. Nadalje,ima ih na više od 100 smjestišta idući od Istre do zaleđa Dubrovnika,a što je detaljnije pojašnjeno u podpoglavlju Geološke značajke Dinarida.

    Ono što kao HSP upozoravamo cijelu hrvatsku javnost jest da narod napokon shvati da je ne samo sukreator i promatrač, već kreator svoje političke sadašnjosti i budućnosti. Da je u tom povijesnom procesu suodgovoran čimbenik i da kao takav napokon počne gledati sve ono što njegovi zastupnici (ne predstavnici) rade, a ne samo izgovaraju. Treba vidjeti sve te vele/izdajničke zakone predložene i izglasane u saboru, i tko je sve za njih podigao svoje ruke. Sukladno tome predlažemo i uvođenje političke odgovornosti za sve ono što je u izbornom programu bilo koje stranke obečano, a nije izvršeno. Ili pak pak nije ni rečeno,a nadasve vele/idazadnjički, servilno i sluganski odrađeno.
    U svakoj uređenoj zemlji ti i takvi politikanti bi svakako bili ujedno i mrtvi političari. Samo u sređenim državama poput Hrvatske,gdje zemlju vode politički mrtvaci, iste su osuđene na bezperpektivnost, sluganstvo i ukratko život bez budućnosti.

    NE/ODGOVORNOST JE DOSLOVNO OSNOVNI UZROK MORALNE KRIZE DRUŠTVA U CIJELINI!

    Željan Jurlin, Predsjednik HSP Odbora za ekologiju

  • HSP poručuje Predsjednici i Vladi RH: Zaštitite hrvatske granice od nove agresije


    Suočena sa velikim, pomno NEGDJE isplaniranim migrantskim valom koji je zapljusnuo njezine granice, Hrvatska vlast je pokazala da nije spremna nositi se sa prijetnjom koja izravno ugrožava njezinu sigurnost i suverenost.

    Premda Zakon o nadzoru državne granice predviđa da je Ministarstvo unutrašnjih poslova , odnosno policija zadužena za zaštitu državne granice, očito je da policija u ovom trenutku nije sposobna ispuniti jednu od svojih temeljnih zadaća. Uzroci su tome višestruki, a jedan od glavnih je nedostatak policijskih službenika i moderne tehnike koji su potrebni za izvršiti ovaj izuzetno zahtjevan zadatak.

    Budući da je nedostatak ljudstva izravno povezan sa nezadovoljavajućim materijalnim uvjetima rada u policiji, nedopustivo je da država štedi na segmentu od vitalne važnosti za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa. Nedopustiva je dezorganiziranost policije i njenog vodstva koje dovodi građane u zabludu izvještajima sa terena koji ne odgovaraju stanju na terenu, odnosno istini. Naime, Ličko – senjska, Karlovačka i dio Sisačko – moslavačke županije tj. od Gračaca pa do Siska je prepun izbjeglica u starosti od ca. 18 – 40 godina. Čudno je da ih građani svakodnevno viđaju a o tome Ministarstvo unutrašnjih poslova gromoglasno šuti.

    Postavljamo pitanje: što je sa fizičkim barijerama kao što su to učinile naše susjedne države članice Europske unije? Nadalje, pitamo se da li smo uopće suvereni kada ne dozvoljavamo Hrvatskoj vojsci da se uključi u zaštitu granice temeljem članka 5. stavka 3. Zakona o nadzoru državne granice koji predviđa da „zbog sigurnosnih ili humanitarnih razloga Oružane snage RH mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice“.

    Tako danas imamo paradoksalnu situaciju da se Hrvatska vojska , kojoj je sukladno članku 7. Ustava RH dužnost „štititi suverenitet i neovisnost te braniti teritorijalnu cjelovitost Hrvatske“, nalazi u vojarnama ili na vojnim vježbama dok se prema Hrvatskoj ponovno valja migrantski val koji predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti građana koju policija više ne može jamčiti.

    Upravo stoga što su se stekli zakonski i ustavni uvjeti, HSP poziva Predsjednicu i Ministra obrane da, bez daljnjega odgađanja, Hrvatsku vojsku postave na državne granice i tako pomognu policiji u zaštiti i sigurnosti građana i suverenosti države.

    Naime zbog male populacije i stalnog egzodusa stanovništva, Hrvatska je posebno izložena migrantskoj opasnosti jer je općepoznato da migranti nisu spremni prihvatiti kulturološke, vjerske i druge vrijednosne stečevine zemlje u koju dolaze, već silom nameću svoje vjerske i kulturološke vrijednosti domicilnom stanovništvu.

    Što bi za Hrvatsku značilo naseljavanje desetke ili pak stotine tisuća takvih migranata, suvišno je i komentirati. Shodno tome potrebno je ponovno pomno razmotriti UN-ov dokument „Globalni pakt o migracijama“ koji je još jedna podvala svjetskih moćnika malim narodima. Stoga se nadamo da Predsjednica RH neće odustati od svoje odluke da ne potpiše takav štetan dokument ma koliku on imao tzv. humanu dimenziju.

    Za HSP su tzv. „imigranti“ sigurnosno, a ne humanitarno pitanje. HSP već odavno tvrdi da je jedini način sprječavanja migracije pučanstva, rješavanjem unutarnjih problema država iz kojih oni dolaze. Međutim, pitamo se tko će te uzroke riješiti kada su ih zapadni humanisti i potakli.

    Ukoliko Vlada RH odmah ne pokrene mehanizme zaštite državne granice i svojih građana bit ćemo suočeni sa nesagledivim posljedicama koje generacijama nećemo biti u mogućnosti ispraviti.

    Stoga HSP još jednom poziva Predsjednicu i Vladu RH da ni pod koju cijenu ne potpišu štetnu Marakešku konvenciju, te da u najkraćem roku pošalju Hrvatsku vojsku tamo gdje joj je i mjesto – na hrvatsku granicu – te da spriječe agresiju koja nadire s istoka, te da shvate da „imigranti“ nisu humanitarno nego sigurnosno pitanje.

    Karlo Starčević, predsjednik HSP Prof. dr. Zvonko Čapko, Glavni tajnik HSP

  • Prenosimo iz Jutarnjeg lista: Priča o ČOVJEKU, pravašu koji se ne predaje.


    ‘Imao sam 19 i velike planove, a onda se dogodila ta kobna subota… Ali to što sam završio u kolicima nije me spriječilo da postanem prvak Zagreba’

    Do te kobne Velike subote 15. travnja 2006. Ivan Palčić, tada 19-godišnji tehničar cestovnog prometa iz Vukovine pokraj Velike Gorice, živio je bezbrižan život studenta prometnih znanosti. Planirao je upisati poljoprivredni fakultet, ali mu je bilo predaleko svaki dan putovati do Zagreba ili Križevaca. Nastavio je obiteljsku tradiciju oca Stjepana koji radi kao stručni referent u Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije.

    Uz mamu Mirjanu koja radi kao učiteljica razredne nastave u Lomnici, stariju sestru Anu, koja je doktorirala kemiju i radi na Institutu “Ruđer Bošković” i mlađu sestru studenticu Doru, Ivan je najviše vremena provodio baveći se poljoprivredom. Uz djeda Branka i baku Jagu, koji su k njima doselili iz okoline Lekenika, Ivan se, kaže, zaljubio u poljoprivredu.

    – Sjećam se kako mi je deda govorio da se poljoprivredom možeš baviti samo ako to voliš. Bio sam sretan što sam uz njega provodio mnogo vremena u polju i među životinjama, volio sam učiti od njega i zapamtio njegov savjet – kaj si sam ne napraviš, ne bude ti to nitko napravil umjesto tebe. Od njega sam naučio poštovati prirodu i njezine zakonitosti, ali i uživati u plodovima svojeg rada. Jer kad odeš u polje i obilazimšsvoje usjeve, kad vidiš da si sve to sam napravio u suradnji s prirodom, ne preostaje ti ništa drugo nego biti zahvalan i Bogu koji te za sav tvoj trud nagradio. Ali i poštedio, jer polje je tvornica na otvorenom i može se svašta dogoditi. Zato se mi poljoprivrednici moramo redovito moliti Bogu – kaže nam Ivan, kojeg smo posjetili na njegovu imanju u Turopolju.

    Kobna subota

    Priču o njemu čuli smo kada je lani imao namjeru prijaviti se na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika koji organizira europarlamentarka Marijana Petir uz medijsko pokroviteljstvo Jutarnjeg lista. Htio se prijaviti, ali nije, pa smo mu prenijeli iskustva s nedavnog izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika u EU gdje je naš drugi Ivan, onaj Gašić, uspio ući u finale, među 12 najboljih projekata.

    Dok nagađamo o tome što bi mogao biti njegov najbolji projekt za sljedeći izbor Ivan nam kaže kako će se svakako prijaviti jer misli da je on najbolji primjer kako od poljoprivrede mladi ljudi mogu živjeti lijepo ako vole ono što rade i unatoč životnom hendikepu s kojim se nosi.

    Da, ta kolica. Pogled na njegova kolica kojima vješto manevrira vraća nas dvanaest godina unatrag, na Veliku subotu 15. travnja 2006. godine. Ivan o događaju koji će promijeniti njegov život priča mirno, s mnogo detalja. Uostalom, mnogim je znatiželjnicima to ispričao po tko zna koji put iznova. Iako smo se tek upoznali, nije mu bilo teško izreći sve još jednom. Prekinuli smo ga tek s dva potpitanja.

    – U posjetu mi je bio sada nažalost pokojni prijatelj Robi. Pričali smo i družili se u dvorištu, gdje je ostala jedna šasija tamića, jer sam se i tada bavio poljoprivredom i šumama pa sam od starih dijelova dva znao napraviti jedan. Gledali smo tu staru šasiju koja je ostala na kotačima i dogovarali se. ‘Ajde da je maknemo i negdje odšlepamo’, rekao sam Robiju. ‘Hajde ti naprijed za volan.’ Ja sam prešao na golu metalnu šasiju. Krenuli smo i na jednoj nizbrdici počeo sam lagano kočiti, ali kako nisam imao uporišta, uhvatio sam se za volan koji se iščupao i počeo sam padati.

    Htio sam iskočiti, ali dok sam o tome razmišljao, volan me zarotirao i pao sam preko šasije. Kada sam pao, čuo sam kako mi pucaju kosti, čulo se rafalno krckanje, kao trrrr. Kasnije se ispostavilo da su to bili moj 6. i 7. vratni kralježak. Sve se dogodilo u tih par sekundi, htio sam se izvući, ali sam shvatio da ne osjećam ništa, ni ruke ni noge.

    Robi je povikao: ‘Izvuci se’, a ja mu kažem kako ne mogu, da ne osjećam ništa, ruke mi trnu, htio bih se pomaknuti, ali ne ide. Odmah su tu dotrčali mama i tata, hitna je brzo došla, izvukli su me i odvezli u Draškovićevu. Cijelo vrijeme bio sam pri svijesti, rekli su mi kako su mi oštećeni i smrskani kralješci i da će ih pokušati očistiti i rehabilitirati.

    Operacija je potrajala do jedan ujutro. Sutradan su mi rekli kako imam dva do tri posto šanse da će mi se vratiti funkcije tada ukočenih i slabih ruku i nepokretnih nogu, a šake nisam ni mogao stisnuti. Bilo mi je jasno kako mi žele približiti težinu ozljeda, ali nakon što sam se poslije šest mjeseci rehabilitacije vratio u dvorište, prvo što sam prilagodio bio je auto – kako bih bio mobilan. Kasnije sam isto napravio s traktorima.

    Kako sam doživio šok prelaska u kolica? Ha, nije bilo lako, ali rekao sam sebi: sad je to tak’ i to je tak’. Nikad neću zaboraviti jednog dečka koji je, dok smo ležali u Draškovićevoj, stalno plakao pa zakaj ovo, pa zakaj ono, pa da nisam ovo, ne bi se dogodilo ono. A ja sam si mislio: a što sad, to se dogodilo i sada nema povratka. Ja sam 100-postotni invalid. Najteže mi je bilo zbog mame, tate i sestara jer od mene se očekivalo da ću preuzeti gospodarstvo i najviše potegnuti. Ali što je tu je, ja sam dao sve od sebe da nastavim normalno živjeti koliko su to okolnosti dopuštale.

    Koliko mi se život promijenio? Da, tada sam imao 19 godina i puno planova ispred sebe, ali nesreća me nije spriječila da velik dio njih i ostvarim. Zapravo, shvatio sam da se nakon te nesreće dogodilo mnogo više lijepih nego ružnih stvari. Čak je i nekim mojim prijateljima bilo teže prihvatiti te nove okolnosti nego meni, a sestra Dora uvijek kaže kako sam ja njima bio već podrška nego što su oni meni.

    Svi su me pitali kako ću sad na traktor. A ja sam im rekao da ne znam kako, ali ako ne probam, onda to neću nikada doznati. Kada su drugi vidjeli da sam imao volju i da ne odustajem dok nešto ne uspijem, bilo je lakše i njima.

    Taj optimizam koji sam imao i sada ga imam crpim iz vjere u Boga i samoga sebe i svoje sposobnosti. Shvatio sam da sve ima svoj neki razlog, sve što se nekome dogodi ima neku svrhu da shvatiš sebe i svoje bližnje. Svatko ima i nosi svoj križ, a tek ako ga prihvatiš, onda ga i možeš nositi – završava Ivan svoju priču, nazdravljamo još jednom viljamovkom.

    I nastavljamo razgovor o svakodnevnim poslovima u polju, poslovima u poljoprivredi.

    Uz pomoć obitelji on na svojem OPG-u kroz ratarsku proizvodnju obrađuje 60 hektara zemlje (pšenica, uljana repica, soja, kukuruz, zob, ječam), a bavi se i izvlačenjem drva iz šume te prodajom drva za ogrjev. Za obradu zemlje ima pet različitih traktora i sve potrebne priključke, a nedavno se kandidirao za sufinanciranje iz fondova EU za opremu potrebnu za izvlačenje drva iz šume.

    Sportska karijera

    Kako je veliki proizvođač stočne hrane, planira u svoju štalu, pokraj svinja i peradi, naseliti i mesne vrste goveda. Nezadovoljan je mjerama Ministarstva poljoprivrede poticanja ulaganja mladih iz fondova EU jer nositelj OPG-a ne smije imati vlasništvo dulje od 18 mjeseci, a upravo toliko vremena prođe dok se završi jedan i započne drugi natječaj…

    – I onda gubiš to pravo. Oni će prije po tim pravilima dati nekome tko je jučer otvorio OPG nego meni koji se time bavim deset godina. Na malo zemlje ne možeš ništa, a meni je i ovo što imam postalo premalo. Naravno da bih bio sretniji da dobijem više poticaja za proizvodnju jer ako kvalitetno radiš i imaš dobru tehnologiju i znanje, uvijek će ti ostati taj poticaj kao nagrada za trud i da možeš planirati proizvodnju – objašnjava Ivan.

    Otkriva nam kako je već 14 godina član HSP-a “zato kaj je to jedina stranka s hrvatskim predznakom u kojoj su kod nas dečki koji su mogli biti u bilo kojoj stranci, ali su odabrali baš HSP”. O politici će još dodati kako je imao i brojne ponude za prelaske, prvo iz HDZ-a, a sada i iz Bandićeve stranke čije ljude poznaje jer za zimskih dana ralicom čisti snijeg po ulicama Vukovine.

    Uz to što vozi motor, auto, traktore, ponekad kombajn i ralicu, Ivan je i aktivni sportaš. Ako ne računamo da je lani bio prvak Zagrebačke županije u oranju u kategoriji plugova premetača, on osvaja i visoka mjesta na atletskim natjecanjima.

    – Kako sam nemirna duha i ne mogu dugo izdržati bez neke aktivnosti, odmah nakon rehabilitacije tražio sam neki klub u kojem bih se mogao baviti sportom. Malo sam se raspitao i u Gorici pronašao Darka Matića, glasnogovornika Hrvatskog paraolimpijskog odbora, koji je osnovao klub “Uspon”. Bacam disk, kuglu i koplje, osvajao sam druga i treća mjesta na državnom prvenstvu, ali to još nije dovoljno da nastupim za našu reprezentaciju na paraolimpijskim igrama. Kada bih se malo više posvetio atletici, vjerujem da bih i to uspio – otkriva Ivan, koji s prijateljima voli odigrati i partiju stolnog tenisa.

    Spominjemo mu kako smo nekoliko godina prije iznenadnog odlaska razgovarali s našom najtrofejnijom paraolimpijskom reprezentativkom Milkom Milinković, poznatijom kao Milka Paraolimpijka. Ona je osvojila osam medalja za Hrvatsku, a omiljena joj je pjesma “Još i danas zamiriši trešnja” jer je kao djevojčica pala s trešnje i potom ostala vezana uz kolica. Ivan se nasmijao i rekao nam kako je poznavao Milku koja je svojoj vedrinom i vicevima uvijek bila dobri duh reprezentacije. I on voli tamburaše, kada se okupe prijatelji, favorit mu je “Ne dirajte mi ravnicu”. Zato ga na rastanku pitamo kako vidi problem egzodusa mladih iz plodnih ravnica u EU.

    – Razumijem mnoge razloge zbog kojih odlaze, imam dosta prijatelja koji su otišli, ali ovdje svi traže posao u struci, a kada odu van, rade bilo što i mnogo poslova koje ovdje ne bi ni u snu. Neka pljunu u šake i rade jer kada bi ovdje radili ono što tamo rade i koliko tamo rade, imali bi dovoljno za normalan život na svojoj djedovini. Znam da je to lakše izgovoriti nego napraviti, ali uzalud nam sav trud ako ostanemo bez ljudi, cijelih obitelji. Moj san je ostati ovdje i raditi na zemlji koju volim i uskoro naći ženu koja će voljeti mene i s kojom ću zasnovati obitelj – zaključuje Ivan.

    Nakon svega što smo vidjeli i čuli u Vukovini ne sumnjamo da će Ivan taj san brzo ostvariti, a potom slijedi novi, pa još jedan…

    IZVOR: Jutarnji list
    F
    oto: Ivan Palčić/HSP

  • HSP žestoko po APISU i Vladi: “Crna ruka” bi poštenije izbrojala potpise referendumskih inicijativa!


    Danas je  u Rijeci Hrvatska stranka prava održala konferenciju za medije na kojoj su govorili   predsjednik Glavnog stana  Nikica Augustinović i Glavni tajnik Hrvatske stranke prava Prof. dr. Zvonko Čapko.  Medijima  se najprije obratio Nikica Augustinović koji jeizjavio slijedeće

    “U srijedu je hrvatska javnost obaviještena da više nema pravo na svoj glas. Odnarođena je vrhuška izvršila teški udar na demokraciju i pravo na slobodu izbora. Hrvatsku stranku prava to, na žalost, nije iznenadilo. Naime, iako je u provedbi ovih referendumskih inicijativa sudjelovao veliki broj članova HSP, mi smo od početka sumnjali u dobru volju i iskrenost vlastodržaca, a time i u uspjeh samih referendumskih inicijativa” – rekao je Augustinović

    Augustinović je podsjetio sve one zaboravne da su vlastodršci uvijek pravila prilagođavali svojim interesima. Tako su, primjerice, na prijevaru odvukli Hrvatsku u EU organiziravši „referendum“ na kojem su pobornici ulaska imali gotovo 99% medijskog prostora, a pobornici hrvatske suverenosti i samostalnosti jedva 1%. Niti to im nije bilo dovoljno, pa su proglasili referendum uspješnim iako je na njega pristupilo oko 44,35% građana – dakle manje od polovice. Nevjerojatno je da su nas u novo ropstvo otjerali glasovima manjine naših građana.

    “U svjetlu nedavno objavljene oktroirane odluke, Hrvatska stranka prava podsjeća na svoj prijedlog iz 2014. godine o korištenju sustava e-građani za prikupljanje potrebnih referendumskih potpisa, a HSP i danas stoji na stavu da se taj način prikupljanje potpisa za bilo koji referendum može i mora implementirati u zakonodavni okvir za organizaciju i provedbu referenduma” – rekao je Augustinović i nastavio.

    “U vrlo skoroj budućnosti može se preko sustava e-građani glasovati i na izborima gdje bi se jednim klikom na računalu, omogućilo većem broju glasača da pristupe glasovanju. Omogućavanjem svim građanima da izraze svoj stav putem sustava e-građani osiguralo bi se da u Hrvatskoj, za razliku od dosadašnje prakse, većina odlučuje u demokratskim procesima odlučivanja i to bi značilo da smo na putu prema istinskoj demokraciji.”

    “Budući je posljednjih nekoliko godina preko 400.000 Hrvata zbog ekonomskih razloga iselilo iz Hrvatske u zemlje zapadne Europe na ovakav način i njima bi se omogućilo da na izborima iskažu svoj stav i izaberu svoje zastupnike u Saboru RH, a time posredno i Vladu RH. To bi, naravno, koristili i Hrvati koji su Hrvatsku napustili i u ranijim razdobljima, a državljani su Republike Hrvatske” – naglasio je Augustinović

    Smatramo nužnim da se i po pitanju broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma mora odrediti fiksni broj, a zbog nepostojanja točnih i potpunih podataka o broju birača, pa sadašnjih 10% potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma svatko tumači kako želi. Predlažemo da referendumska inicijativa bude uspješna i da se referendum mora provesti ako se za njega prikupi najmanje 200.000 potpisa birača s pravom glasa. Sličnu praksu ima Mađarska koja ima više nego dvostruko stanovnika u odnosu na Hrvatsku.

    Također predlažemo da rok za prikupljanje potpisa bude 30 dana, uključujući i neradne dane i blagdane.
    Po ugledu na zemlje koje imaju razvijenu demokraciju predlažemo da se Zakonom odredi jedan dan u godini (Referendumski dan) kada bi se održavali referendumi.
    Predlažemo da to bude prve nedjelje u listopadu, jer je  vremenski odmaknuta od svih ideoloških prijepora.

     

    Prof. dr. Čapko se žestoko obrušio  na vladajuće   garniture u Hrvatskoj, pa naglašava  da je “sumrak demokracije u Hrvatskoj  logični slijed događaja, uzmemo li u obzir sve ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih godina, pa i desetljeća. Danas nećemo ulaziti u detaljne analize tih događaja jer to nije tema ove tiskovne konferencije, ali smo svi svjedoci posljedica pogubne politike vladajućih pseudoelita: ubrzano iseljavanje radno sposobnog stanovništva, daljnji rast depresije među onima koji su ovdje ostali, zamagljivanje bitnih stvari nebitnima, gaženje temelja hrvatske državnosti i sl.”

    “Već sam odabir agencije zadužene za „brojanje“ glasova je znak da nešto ne valja. Naime, vlada je osnovala (s Gradom Zagrebom) i potom za nadzor prikupljenih potpisa zadužila agenciju čijeg se imena grozi svaki pošteni, a iole upućeni Hrvat: APIS.” – žestoko je reagirao Čapko

    “Znaju li „hrvatski“ vlastodršci da je APIS bio nadimak Dragutina Dimitrijevića, zloglasnog srpskog generala s početka 20. Stoljeća. Godine 1911. Dimitrijević je sa svojim drugovima osnovao tajno udruženje “Ujedinjenje ili smrt”, poznato pod imenom “Crna ruka”. Cilj organizacije je bio da pripremi i u pogodnom trenutku podigne revoluciju u svrhu rušenja Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Velike Srbije. Ta je četnička organizacija najpoznatija po pripremi atentata na Franju Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, a čime su potaknuli Prvi svjetski rat.” – upitao je Čapko

    Ova je činjenica samo jedna u nizu koja potvrđuje činjenicu da je Hrvatska sustavno i planski uništavana. Zbog neizvršene lustracije tijekom ’90-tih Hrvatskom i danas vladaju isti oni koji su vladali i prije 1990. Možda ne baš sve iste osobe, ali svakako ista ideologija. Duh jugoslavenštine i komunistički mentalitet prijete uništenju ostataka onoga što nam ostaviše naši stari.

    Bez lustracije svih onih koji su u bivšem sustavu radili protiv interesa i opstojnosti hrvatskog naroda Hrvatska nema budućnosti. Osim lustracije, jedan od bitnih alata koji može pomoći u spašavanju Hrvatske jest da se našim građanima omogući da svoja prava, zahtjeve i mogućnosti odabira mogu sustavno ostvarivati kroz provedive, objektivne i nepristrane referendume.

    HSP ne ulazi u analize konkretnih referendumskih inicijativa, ali ono što nas bode u oči, morali smo i izreći. Svaka država koja želi biti demokratska, mora svojim građanima omogućiti da svoje stavove mogu i izraziti. Hrvatska vlast, ne samo da to ne omogućava, već one koji pokušavaju svoja demokratska prava i ostvariti – sustavno šikanira, omalovažava pa čak i progoni. Čak smo vidjeli da se najuhljebničkija stranka u Hrvatskoj, koja s potporom od 1% glasova smeta u skoro svakoj vladi, usudila najaviti kaznenu prijavu protiv onih koji pokušavaju samo jedno – omogućiti da narod može reći ono što misli.
    Hrvatska sigurno zaslužuje bolje, ali ima i imati će onakvu vlast kakvu si sama izabere. Da bi se dogodile promjene, potrebne su i promjene u izbornom sustavu, a vlastodršci su to ovom diverzijom u začetku onemogućili.
    Mi, u HSP se nadamo da narod – sustavno prevaren i omalovažavan – svoje pravo na život u boljoj Hrvatskoj ne krene ostvariti na neki drugi način. Vjerujemo da se prava našeg naroda još uvijek mogu izboriti na demokratski i legalan način, a vlastodršce pozivamo da nam takvo pravo i omogući – zaključio je svoje izlaganje  Glavni tajnik HSP-a Čapko!

    Ured za odnose s javnošću HSP-a

  • Nakon što je na N1 izjednačio HOS i “Bele Orlove”, HSP poručuje „uljuđenom“ velikosrpskom etnobiznismenu Miloradu Pupovcu: DOSTA!!!


    Već godinama nas najomraženiji etnobiznismen u Hrvatskoj, Milorad Pupovac, iritira svojim antihrvatskim i velikosrpskim stavovima. Iritira i nas koji smo za Hrvatsku ratovali , ali i „svoje“ koji ga smatraju najvećom prijetnjom za Srbe u Hrvatskoj.

    Mislili smo ne reagirati na stalne provokacije tipa koji preko svojih novina (tzv. „Novosti“), koje plaćaju hrvatski porezni obveznici, sustavno sije otrov protiv države u kojoj živi – Hrvatske.

    Mislili smo da je nedavni odlazak po „svoje“ mišljenje kod njegovog JEDINOG predsjednika – četničkog vojvode Vučića, te nazočnost na događaju kojim se pljuje po hrvatskoj oslobodilačkoj akciji „Oluja“ – 5. Kolovoza 2018. u Bačkoj Palanki – bio vrhunac njegove bezobraštine i političke drskosti.

    Međutim, u današnjoj emisiji „Točka na tjedan“ na televiziji N1 dotični je nadmašio i samoga sebe:  VIDEO POGLEDAJTE OVDJE .
    Govoreći o eventualnim promjenama u Zakonu o grobljima u istu je rečenicu – stavivši znak jednakosti – govorio o postrojbama HOS-a i pozdravu „Za Dom Spremni“ te o četničkim „Belim orlovima“ i drugim koljačkim skupinama koje su nanijele ogromno zlo Hrvatskoj i Hrvatima tijekom Domovinskog rata.

    HSP je svjesna da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu, ali da zbog neizvršene lustracije duhovi prošlosti još uvijek vladaju Hrvatskom. Upravo ti „duhovi“, pobjednici iz 1945. i poraženi iz 1995. danas vladaju Hrvatskom, pa nas ne treba čuditi da se ovaj „uljuđeni“ velikosrbin ovako bezobrazno ponaša.

    Odakle mu pravo da dijeli lekcije hrvatskom narodu?

    Odakle mu pravo da majci koja još nije našla sinove kosti pljuje u lice?

    Zar nikoga ne čudi da je ovaj tip baš danas ovako lažno, bezobrazno i gnjusno govorio? Svega dan nakon prosvjeda u Vukovaru kojim su deseci tisuća hrvatskih branitelja i drugih domoljuba tražili od „hrvatskih“ vlasti da pronađu i procesuiraju krivce za ratne zločine?

    HSP to ne čudi, posebice kad znamo da je to jedan od načine da odvuče pozornost sa zločina koji su četnički razbojnici – među kojima i Miloradova rođena braća – činili po Hrvatskoj.

    Stoga HSP poručuje Miloradu Pupovcu: DOSTA!!! Prestanite više s lažima i bezobraštinama kojima već desetljećima obmanjujete i hrvatski narod, ali i svoje sunarodnjake.

    HSP poručuje i „hrvatskoj“ vlasti: Odrecite se „usluga“ ovog etnobiznismena. Povlađujući njemu pljujete na sve one koji su položili živote na Oltar Domovine, a posebice na one čiji zemni ostaci još nisu pronađeni…..a kojekakvi braća Pupovci, Stanimirovići, Džakule i sl. itekako znaju gdje su ih pokopali!

    Prof. dr. Zvonko Čapko, Glavni tajnik HSP

  • HSP u Vukovaru donio II. VUKOVARSKU DEKLARACIJU!


    Jučer je  u Vukovaru HSP održao 3. redovitu sjednicu Glavnog stana, pod presjedanjem predsjednika Nikice Augustinovića, uz nazočnost predsjednika HSP-a Karla Starčevića, članova predsjedništva i članova Glavnog stana.  Uz redovita izvješća i odluke iz  nadležnosti Glavnog stana  posebna točka ove sjednice je i donošenje  II. Vukovarske deklaracije koja je uz kraću raspravu usvojena jednoglasno.

    Nakon Glavnog stana  izalanastva HSP-a  položila su vijence i zapalila svijeće za sve  za  žrtve Vukovara i to,  predsjednik HSP-a Karlo Starčević, s izaslanstvom kod Spomen doma “Ovčara”, predsjednik  Glavnog stana Nikica Augustinović  s izaslanstvom  na “Veleprometu” a  član predsjedništva Veselko Krnjić s izaslanstvom kod  Bijelog križa na Dunavu.  Potom  su  svi članovi   Glavnog stana HSP-a zajedno sa članovima iz cijele Hrvatske  nazočili prosvjednom skupu u  centru Vukovara.

    U nastavku donosimo  tekst II. VUKOVARSKE DEKLARACIJE.

     

    Na sjednici održanoj 13. listopada 2018. u Vukovaru, temeljem čl. 52. STATUTA Hrvatske stranke prava, Glavni stan Hrvatske stranke prava donosi sljedeću:

    II. VUKOVARSKU DEKLARACIJU

    ● Najrazorniji i najbolniji su protunarodni udari koji sustavno dolaze iz središta političke moći u hrvatskoj državi i hrvatskom društvu. Temelj toga d(r)ugog unutarnjeg razaranja kako Vukovara tako i Hrvatske u cijelini je svakako Izvješće hrvatske državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara u kojem se kao glavni zaključak nameće teza da su priprema i vođenje obrane Vukovara bili „izravna prijetnja Ustavnom poretku“ i „pokušaj rušenja hrvatske vlasti“. Na žalost, ali i sveopću sramotu, to je i do danas ostalo jedino službeno vrijednosno očitovanje koje su tijela vlasti RH dala o Vukovarskoj bitki. Sve što iza toga slijedi samo su OPTUŽNICE i to prvenstveno za “oružanu pobunu i rušenje ustavnopravnog poretka bivše SFRJ”, a što je ujedno i bila pravna podloga za tzv. srpsku jurisdikciju. Na žalost, ista se ne odnosi na kazneno pravno procesuiranje zločina i agresije na RH. Kako su, na višekratna javna traženja da se ta i takva službena ocjena Vukovarske bitke opovrgne, najviša tijela vlasti u RH odgovarala šutnjom, to je i do danas ostalo jedino službeno izvješće!

    ● Slijedom rečenog HSP traži da se istoimeno Izvješće revidira i činjenično ispravi, a isto tako i Erdutski sporazum. Sve u okviru novih povijesnih okolnosti i sukladno temeljnim vrijednostima Domovinskog rata te obvezujućoj i usvojenoj Deklaraciji o Domovinskom ratu, koja je jednoznačno prihvaćena od cijelog hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske.

    ● HSP smatra da se temeljem svih uzročno-posljedičnih odluka, rješenja i Zakona o DR-u u središte svega trebaju staviti žrtve i prije svega djeca. Činjenica da je u Domovinskom ratu ubijeno 402 djece, ranjeno 1.044, 5.497 ostalo je bez jednog roditelja, 74 ih je ostalo bez oba roditelja, 35.000 djece bilo je u progonstvu, 15.000 rođeno u progonstvu, a uz to je nestalo 12 djece mlađe od 18 godina. Stoga smatramo iznimno bitnim u težište svih kazneno pravnih ali zakonskih odredbi prioritetno uzeti u obzir one najranjivije skupine. Djecu i silovane žene kao i najteža kaznena djela.

    ● HSP smatra da su abolicija i (ne)lustracija dvije najveće sramote hrvatske države, jer nije bez razloga donijet protunarodni i nepravedni Zakon o aboliciji, a ne o amnestiji. Amnestija bi podrazumijevala mogući oprost nakon suđenja i izrečene presude, a abolicija unaprijed oslobađa bilo kakve krivnje. Politika zvana “rata nije ni bilo” i stoga nije ni čudno što je takav zakon donijela jedino Hrvatska, a Srbija koja zastupa tezu o „građanskom ratu“ umjesto toga proglašava jurisdikciju. HSP kao sljednik ideologije temeljene na načelu prava i pravednosti ustraje na donošenju LUSTRACIJE. Politika HSP-a je okrenuta prema budućnosti, politici pomirbe i oprosta te raščišćavanja s prošlošću koje nužno podrazumijeva i ratnu ispriku te pravosudni postupak nad svim počiniteljima ratnih zločina.

    ● Činjenica jest da RH trenutno ima četiri susjedska međudržavna spora. Jedan na hrvatsko-slovenskoj granici, drugi sa Srbijom, treći s BiH te sa Crnom Gorom. Činjenica da 28 godina od nastanka nezavisne države još nemamo definirane granice: Neum, Kostajnica i 26 spornih točaka s BiH, Prevlaka i bokokotorski zaljev sa CG, Savudrijska vala i Sveta Gera sa SL, Šarengradska i Vukovarska ada, te Principovac kraj Iloka sa Srbijom.  Zapravo, jedina definirana granica koju Hrvatska ima je ona s Mađarskom iz 1920.g iz Ugovora Kraljevine SHS i Mađarske.

    ● Stoga HSP u okvirima unutarnje i vanjske politike traži jasno konačno definiranje hrvatskih državnih granica.

    ● HSP poziva na odgovornost sve političke čimbenike koji su temeljem svega iznesenog na bilo koji način opstruirali, spriječavali i krivotvorili istrage o počiniteljima zločina u Domovinskom ratu. Primjer V. Šeksa koji je, kako sam kaže, po nalogu, u ulozi potpredsjednika Sabora broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1.500 sveo na samo 25, a čime je otvoreno priznao počinjenje kaznenog djela koje je imalo za posljedicu neprocesuiranje počinjenih ratnih zločina.

    ● HSP stoga poziva sve državotvorne Hrvate kao i sve državljane RH na poštivanje ljudskih prava i sloboda te razvoj demokratskih načela, a koja prije svega uključuju odgovornost i suodgovornost u političkom i javnom životu Hrvatske. HSP posebno inzistira i poziva na zaštitu Ustava RH, ali isto tako i proziva sve državne institucije te hrvatske političke stranke koje svojim posrednim ili neposrednim djelovanjem, sudionicima i počiniteljima ratnih zločina daju državno pravni legalitet, legitimitet i imunitet, čime i sami krše Ustav i zakone RH, a kao takvi i sami, bilo aktivno ili pasivno, postaju suučesnici u zločinu.

    U Vukovaru 13 listopada 2018. godine

  • HSP: Svakome kome je stalo do istine i pravde mjesto je u Vukovaru 13.10.2018.



    Vrlo brzo nakon završetka Domovinskog rata, a posebice nakon mirne reintegracije Istočne Slavonije HSP je iznio jasan i nedvosmislen zahtjev za hitno istraživanje svih ratnih zločina koje su agresori počinili tijekom Domovinskog rata, a posebice na teritoriju Vukovara. Znamo koliko se od tog zahtjeva do danas ispunilo.

    Istoga stava smo i danas, nakon više od 20 godina, jer smatramo da svaka žrtva zaslužuje istinu i pravdu, a svaki zločinac kaznu.

    Stoga je za HSP jedino ispravno da u subotu 13.10.2018. svi hrvatski branitelji, kao i svi ostali kojima je Domovina iznad svega budu u Vukovaru i još jednom zatraže ISTINU I PRAVDU, te odgovornost za sve ratne zločine počinjene u Domovinskom ratu – posebice u Vukovaru.

    HSP također smatra da političkim strankama i strančarenju nema mjesta kad se radi o događaju kakav je ovaj subotnji, a posebice stoga jer je „iz aviona“ vidljivo da je riječ o sukobu najmanje dvije frakcije vladajuće stranke koji se prelama (i ovaj put) preko leđa najosjetljivijih i najemotivnijih – hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata.

    HSP se neće svrstavati ni na jednu od sukobljenih strana u HDZ-u već će stati na stranu žrtava koje i danas vape za pravdom. A žrtve su Hrvatska i Hrvati.

    I tisuće članova i simpatizera će ovu subotu biti u Gradu heroju, među njima i cijelo čelništvo HSP, budući da se u Vukovaru u subotu održava sjednica Glavnog stana HSP, a kojega su članovi i svi članovi Predsjedništva HSP.

    To je poruka koja jasno pokazuje stav jedine državotvorne stranke u Hrvata. Nakon sjednice će članovi čelništva HSP, ogromnom većinom i sami branitelji Domovinskog rata – stati uz svoje suborce i prijatelje i time se OSOBNO pridružiti starom zahtjevu HSP-a za ISTINOM i PRAVDOM.

    Karlo Starčević, predsjednik HSP

    Prof. dr. Zvonko Čapko, Glavni tajnik HSP

  • HSP: Na pomolu je „genocid u miru“ nad Hrvatima BiH!



    U ratu veličanstvene pobjede, u miru procvjetali izdajnici. Izbori u BiH, drugoj hrvatskoj državi, protekli nažalost prema predviđanjima i upozorenju Hrvatske Stranke Prava. Ima li Republika Hrvatska kao država još interesa za opstojnost hrvatskog naroda u B i H? Ima li  RH  strategiju svoje održivosti kada ne vodi brigu o Hrvatima u B i H? Može li RH uopće opstati kao država bez Hrvata u B i H i kako? Mogu li institucije hrvatske države kazniti svoje izdajnike i kako, ako u samoj RH cvjeta izdaja, kriminal, pljačka i lopovluk?

    Sve su ovo otvorena pitanja koje potencira HSP već više od 25 godina čiji je rezultat upravo sada u B i H došao na naplatu dok će rezultate takve politike hrvatski narod osjetiti nažalost uskoro i osjećati godinama.

    Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini za Hrvatsku stranku prava najvažnije je vanjsko-političko i strateško pitanje. Nebrojeno puta smo isticili da bez opstanka Hrvata u BiH, pogotovo u središnjoj Bosni i istočnoj Hercegovini, nema ni Republike Hrvatske.

    Sve hrvatske vlasti od 1992. godine do danas nisu vodile politiku koja će očuvati ovaj strateški hrvatski cilj. Odluke koje su donijete i za ratnog i poratnog vremena bile su ad hoc, nepromišljene i nadasve štetne ili pod pritiskom tzv. demokratske međunarodne zajednice. U njima nije bilo ni mudrosti, ni hrabrosti, ni dugoročne strategije i bili su na štetu Hrvata u BiH isto kao i na štetu same matične države tj, same RH.

    Rezultat takve politike i političkih odluka je današnje stanje, a to je da hrvatske narodne predstavnike za najviše pozicije u BiH biraju drugi, nažalost nama suprotstavljen narod, u ovom slučaju Muslimani-Bošnjaci.
    Upozoravali smo bezbroj puta na takvu nakaradnu politiku svih hrvatskih vlasti i tražili pojačani angažman na ovom pitanju. S žaljenjem moramo konstatirati, nije ga bilo, bar ne u potrebitoj mjeri.
    Hrvatska stranka prava u svim svojim dokumentima dosad je posebnu pažnju posvećivala Hrvatima Bosne i Hercegovine, a tako će nastaviti i dalje.

    Pozivamo sve relevante čimbenike hrvatske politike da svim raspoloživim sredstvima diplomatskim putem i gospodarskim pritiscima položaj Hrvata u BiH dovedu u institucionalni okvir koji će jamčiti egzistenciju Hrvata u toj državi jer svako odgađanje ide isključivo na štetu hrvatskih nacionalnih interesa.

    S zabrinutošću moramo konstatirati da situacija u Bosni i Hercegovinu uvelike podsjeća na stanje u bivšoj Jugoslaviji krajem osamdesetih, a svi se tih vremena itekako sjećamo, te shodno tomu Republika Hrvatska mora biti spremna na sve scenarije.

    Moramo biti spremni na sve scenarije jer na sceni je jedna politika kojoj su modaliteti već utvrđeni, a to je demografski učiniti područje BiH apsolutno većinskim muslimanskim za što postoje potencijali u ljudskim resursima i financijskom sektoru. Već je duže vrijeme prisutno naseljavanje određenih dijelova BiH na strateškim točkama neeuropskim elementom, točnije arapskim, koji se pojavljuje kao glavni investitor i financijer kupovine zemlje i kuća u Neumu.

    Neodgodivo tražimo da se država Hrvatska postavi odlučno i pošalje jasne poruku prije svega Hrvatima Bosne i Hercegovine da nisu sami i da Republika Hrvatska stoji iza njih, što je i obvezna po Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, ali i po Ustavu RH.

    Hrvatska ne smije dopustiti genocid u miru, koji se provodi nad Hrvatima u BiH od Osmanlijskog carstva pa preko Austrije i sve do velikosrpske genocidne osvajačke ideologije.

    Potrebno je poduzeti konkretne mjere kojima će se poboljšati položaj Hrvata u BiH i omogućiti njihov opstanak. Prvi korak svakako je nepriznavanje rezultata izbora koji su provedeni na neustavan način, i neprimanje u bilo kakve posjete odnosno čestitanje tako izabranom članu i članovima, koji je samo formalno Hrvat, a svakim svojim postupkom pokazuje suprotno.

    Nadalje Vlada RH mora poslati nedvojbenu poruku čelnicima Hrvata u BiH da su hrvatskom narodu kao takvi potrošeni političari više neprihvatljivi i da neće imati potporu službenog Zagreba. Svi oni političari koji narušavaju zajedništvo Hrvata u BiH moraju otići u ime hrvatskih nacionalnih interesa ma kako se zvali.

    Nažalost stoički smo odšutili osnivanje Herceg – Bosne, još smo gromoglasnije šutili pri njenom gašenju a sami smo aplaudirali kada su VELIKI HRVATI I DOMOLJUBI gasili HVO kao jamstvo opstanka hrvatskog naroda u BiH. Do kada ćeš još šutiti HRVATSKI NARODE i u ime čega? Nema nikoga iznad tebe osim BOGA, moj napaćeni narode i toga budi svjestan.

    Da bi se otklonile sve posljedice dosadašnje nakaradne politike RH mora iskoristiti sve raspoložive mehanizme, činjenicu da smo u NATO-u, EU, a ako treba okrenuti „pilu naopako“ kako bi prisilili „velike igrače“ na pomoć u rješavanju pitanja institucionalne i svake druge ravnopravnosti u BiH.
    Sada je vrijeme, sutra će biti kasno.

    Hrvatska stranka prava
    Karlo Starčević, predsjednik

  • HSP: Zahvaljujemo gosp. Penavi što je prepoznao stari zahtjev HSP-a o istraživanju ratnih zločina



    Konačno se i to dogodilo. Netko, tko je kompetentan i ima težinu, je zatražio da se ratni zločini u Vukovaru ozbiljnije istraže. Dakako da se istraže i oni koji su sprečavali istraživanje i kažnjavanje zločina.

    Hrvatska stranka prava zahvaljuje gosp. Penavi, gradonačelniku Grada Vukovara, što je prepoznao gotovo 20 godina stari zahtjev HSP-a da se istraže svi zločini koje su agresori počinili tijekom Domovinskog rata, a posebice na području Grada heroja – Vukovara.
    Stav je Hrvatske stranke prava da je taj proces trebalo punom snagom odraditi odmah nakon mirne reintegracije, dakle prije više od 20 godina i time riješiti VELIKOSRPSKO pitanje zauvijek.

    Mnoge su vlade vladale Hrvatskom tijekom tih godina, ne pokazujući ozbiljnije namjere da se istraži i kazni sve zločine koje su srbočetničke horde počinile tijekom Domovinskog rata. HSP je tada, kao i danas, inzistirao da za zločine odgovaraju svi koji su za njih odgovorni – od onih koji su zločine zapovjedili do onih koji su ih osobno izvršili. Hoće li se to i dogoditi?

    Hoće li nakon 27 godina majke konačno saznati tko je masakrirao njihove sinove? Tko je to naredio i/ili dopustio? Hoće li konačno biti pronađeni ostaci onih za koje ni dan-danas ne znamo gdje su zakopani?

    HSP nikada nije niti će ikad skupljati političke bodove na žrtvi Vukovara, pa tako to nećemo činiti niti ovaj put. Jedino što nam je uistinu važno jest da se utvrdi istina pa ma kakva god ona bila, i da se time barem dijelom zatvori jedno od najtužnijih poglavlja u hrvatskoj povijesti. I, naravno, jasno nam je da je osnovni preduvjet za to da svi oni koji su okrvavili svoje ruke za to i odgovaraju….pa makar i posthumno.

    Hrvatska i Hrvati ne duguju NIŠTA međunarodnoj zajednici, a još manje Srbiji ili Crnoj Gori, da bi trebali zataškavati zločine nad svojim sunarodnjacima i agresiju na svoju nacionalnu državu. Da bi mogli zatvoriti 100–godišnje poglavlje agresije i zločina nad svojim narodom, prisiljeni smo kad – tad utvrditi istinu, kazniti zločince, poravnati račune i otvoriti novo poglavlje onima koji iza nas dolaze. U protivnom povijest nam neće oprostiti naše nečinjenje. Ne želimo nositi hipoteku tuđih laži niti pod kakvu cijenu.

    Bog i Hrvati!
    Karlo Starčević, predsjednik HSP-a

  • HSP: NA VLASTI U HRVATSKOJ JE „ARHIMEDOVA KOALICIJA“


    Jučerašnje zasjedanje Sabora i aktualni sat kojem smo imali prilike svjedočiti samo je još jedan argument za tvrdnje HSP-a kako Hrvatskoj treba kompletno „resetiranje“, prije svega ukupnog političkog sustava.

    Vlada je na manje ili više faraonski način odgovarala zastupnicima, a vladajuću većinu i svoju poziciju i vlast održava po novom „Arhimedovom zakonu“ koji prilagođeno za ovu saborsku većinu glasi „što je političar više uronjen u probleme s pravosuđem, to je veća istisnuta ljubav za ostanak na vlasti.” (sic N. Raspudić)

    Tu veliku ljubav danas je iskazao i Milorad Pupovac u svome obraćanju u Saboru RH gdje se otvoreno pojavljuje kao glasnogovornik velikosrpske politike u Hrvatskoj, koristi i istu retoriku i istu terminologiju kao srbijanski predsjednik Vučić.

    Iz ovoga istupa glavnog HDZ-ovog koalicijskog partnera, može se ustvrditi da je ova koalicija čvrsta kao beton, a za svoje tri ruke u Saboru, iduće godine Milorad Pupovac od bratske koalicije  dobiti će svoju komemoraciju “Oluje” u Kninu, što HSP nikako i nikada neće dopustiti, po bilo koju cijenu.

    Političko stanje u Hrvatskoj na godišnjoj razini određuju gospodarsko koruptivne afere koje Hrvate koštaju milijarde kuna. Teško ih je sve i nabrojati, od Agrokora, Uljanika, 3. Maja, INA-e, Perokemije, Brodotrogira,…. sve koštaju hrvatsku državu. Vrijeme je da se takvo stanje prekine, i da se novac krene koristiti svrsishodno.

    Kada bi hrvatska država samo ispoštivala programska načela Hrvatske stranke prava, kada bi krenula u temeljitu i ozbiljnu reformu političkog sustava za vrlo kratko vrijeme bi država stala na noge, porasla bi stvarna zaposlenost u Hrvatskoj, a umjesto odlazaka u inozemstvo uslijedio bi ostanak onih koji planiraju otići i povratak onih koji su otišli.

    Ono što se i u ovakvom političkom sustavu može riješiti u vrlo kratkom roku je uvođenje reda u dva od tri stupa države, ako postoji snažna volja za rasčišćavanje stanja. U pravosuđu i policiji.

    Ne može DORH raditi istrage shodno nahođenju i pod pritiscima političkih moćnika već po zakonima koji vladaju u Hrvatskoj, kakvi god oni bili.

    Premijeru, treba vratiti opljačkano, vinovnike za kriminal kazniti, stvoriti mehanizam opoziva političara i korjenito promijeniti POLITIČKI SUSTAV. HSP to zna hoće i može. Stojimo na raspolaganju

    Hrvatska stranka prava
    Karlo Starčević, predsjednik

  • HSP: Udžbenici moraju biti besplatni svima! To piše u ustavu!


    Školska godina je počela uza sve porođajne muke oko uvođenja eksperimentalne nastave s prestrašnom samoreklamom HNS-a, njihovog predsjednika Vrdoljaka i ministrice OBRAZovanja Divjak.

    Po medijima ispada da nam Vrdoljak daje sve besplatno i da se „jadan“ i on i njegova stranka žrtvuju za dobrit naše djece, iako znamo da i on i njegova stranka od 1% živi na grbači hrvatskog naroda i za naše novce nam prodaje demagogiju koje se ne bi postidio ni Stipe Šuvar.

    Dakle, škola je počela, a djeca u školama koje rade po eksperimentalnom programu dobila su udžbenike s velikim zakašnjenjem. S tabletima koje su također dobili nitko ne zna što bi radili. Nepripremljeno, neodgovorno i na štetu svih Hrvata, svojstveno HNS-ovoj političkoj doktrini.

    Druga stvar na koju želimo ukazati je pitanje udžbenika za sve ostale učenike osnovnih škola koji se ne OBRAZuju po eksperimentalnom programu koje netko mora platiti, neovisno radi li se o roditeljima, općini, gradu ili županiji. Bez obzira kako god bilo udžbenike plaćaju ili porezni obveznici ili roditelji iz vlastitog džepa.

    Sve ovisi o činjenici gdje dijete živi i tko je na vlasti, odnosno ovisno o prioritetima čelnika jedinica lokalne uprave ili samouprave. Pa tako roditelji u Osijeku ili Rijeci moraju kupovati udžbenike dok u Zagrebu ne moraju ili u nekoj općini koja nema fiskalne kapacitete i nalazi se u problemima jer na svome području nema ni puno stanovnika, ni poreznih prihoda za ovu namjenu.

    Ne ovisno o tomu gdje dijete živi, neovisno o imovinskom stanju roditelja djeca imaju pravo na OBRAZovanje i to besplatno. Na način kako se radi sada diskriminira se djecu u Hrvatskoj, po mjestu stanovanja!

    HSP smatra da sve što je po Ustavu Republike Hrvatske obvezno, mora biti i besplatno, tako i udžbenici na cijelom hrvatskom prostoru.

    Ako hrvatski Ustav kaže da je obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima i da je obvezno obrazovanje besplatno u skladu sa zakonom, ne postoji ni jedna prepreka da svi učenici u osnovnim školama dobiju besplatne udžbenike koje će platiti centralna država, a ne neka općina, grad ili županija.

    U ovom trenutku se dovršava izradba proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu stoga zahtijevamo da se u proračunu osiguraju novci za besplatne udžbenike. Za sve državljane Republike Hrvatske to će biti jeftinije, izbjeći će se manipulacije s javnom nabavom. Udžbenici će biti jeftiniji ako se kupuju temeljem javnog natječaja s poznatim parametrima. Izdavači će unaprijed znati koliko primjeraka koje knjige trebaju tiskati.

    Ovo je pogotovo bitno jer znamo da će iduće godine izdavači tiskati komplete novih udžbenika budući je prošao Zakonski rok od pet godina kada nisu to mogli raditi.

    Pozivamo ministricu OBRAZovanja Divjak, pozivamo ministra financija Marića, premijera Plekovića da se suoče s izdavačkim lobijima, donesu odluke o besplatnim udžbenicima na području cijele Republike Hrvatske, ujednače standard za svu našu djecu i uštede velike količine novaca i roditeljima i jedinicama lokalne uprave i samouprave.

    P.S.
    I neka udžbenici po mogućnoti budu istog standarda i formata!

    HSP
    Ured za odnose s javnošću