• HSP: referendum legalan ali ne legitiman


    Hrvatska stranka prava uoči referenduma hrvatskim je građanima savjetovala da zaokruže PROTIV ulaska hrvatske u Europsku uniju, ponovio je na današnjem obraćanju javnosti predsjednik HSP-a Danijel Srb. Ustvrdio je kako je znakovito da je hrvatska izlaznost na referendum najmanja od svih zemalja koje su pristupile uniji. Činjenicu da je samo 28% registriranih birača podržalo referendum Srb vidi kao poraz aktualne vladajuće garniture, te nepovjerenje građana prema preporuci predsjednika države, Vlade i Sabora. Zaključio je kako je jučerašnji referendum legalan, ali ne i legitiman.

  • Student dobio 5000 kuna za najbolji spot protiv ulaska u EU


    Predsjednik HSP-a Daniel Srb u petak je u Osijeku ponovio kako se ova stranka protivi ulasku Hrvatske u EU

    “To je nepovratan proces, jer je izlazak iz Europske unije moguć samo u teoriji. Ulazimo u zajednicu u kojoj su bankrotirale sve mediteranske zemlje, a ta se činjenica zaboravlja. Kao jedan od razloga za ulazak u EU spominje se mogućnost povlačenja još više novaca iz raznih fondova, no i to je samo teoretski, jer osim sposobnosti to ovisi i o razini likvidnosti naših tvrtki, gradova, općina, a poznato je da je kod nas likvidnost velik problem”, ističe Srb dodajući da se od hrvatske javnosti krije podatak da su Bugarska i Rumunjska od 2007. godine i ulaska u EU gospodarski nazadovale.

    “Vladajući nas ohrabruju kako će nam se otvoriti mogućnost zapošljavanja u europskim zemljama. No, valja podsjetiti da su Italija, Austrija i Njemačka najavile da će one tu mogućnost za hrvatske državljane blokirati sedam godina, dakle do 2020. godine. To je samo dio razloga zbog kojih treba na referendumu glasati protiv”, zaključio je Srb.

    HSP je u petak okončao natječaj za najbolji spot za protivljenje ulasku Hrvatske u EU. Prvu nagradu i 5000 kuna osvojio je Robert Janus iz Osijeka, student informacijskih znanosti na osječkom Filozofskom fakultetu. On je u svom spotu predstavio troje akademski obrazovanih hrvatskih državljana, koji danas u zemljama EU za život zarađuju radeći poslove konobara, sobarice i medicinskog brata. Janus je nakon dobivanja nagrade rekao da mu se ne sviđa ideja i način na koji Hrvatska ulazi u EU te da je spotom samo izrazio svoj stav.

  • HSP pozvao na emitiranje spotova protiv ulaska u EU


    Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je javne i komercijalne medije da pod jednakim uvjetima i uz jednaku minutažu omoguće prikazivanje i onih spotova kojima se iskazuje protivljenje ulasku Hrvatske u Europsku uniju jer, ističe, ‘hrvatski državljani imaju pravo na istinito informiranje o ovako važnom pitanju’.

    Srb je na današnjoj konferenciji za novinare o početku kampanje za referendum o pristupanju Hrvatske u EU kazao kako spotovi o Uniji koji se prikazuju na televiziji ‘izgledaju kao da ih je snimila Hrvatska turistička zajednica kako bi promovirala hrvatski turizam’, a ne pokazuju stvarnu problematiku ulaska Hrvatske u EU.

    ‘To su simpatični spotovi, ali ne sadrže bitnu poruku zašto bi Hrvatska trebala ući u EU’, izjavio je Srb.

    Trenutno stanje u Uniji, kako ga vidi HSP, Srb je prikazao putem spotova protiv ulaska u EU koji su pobijedili na stranačkom natječaju ‘EU – NE’, a u kojima se pokazuju prosvjedi i neredi u nekim članicama Unije zbog nezadovoljstva građana stanjem u EU.

    Vlada je na promoviranje ulaska Hrvatske u EU izdvojila 4,8 milijuna kuna, napomenuo je predsjednik HSP-a dodavši kako je i njegova stranka od vlade tražila ravnomjerno financiranje i njihovih spotova kojima bi hrvatskim građanima ukazali na probleme u Uniji, ali se vlada, kako je rekao, do sada izjašnjavala da neće osigurati dodatna sredstva onima koji promoviraju drukčiji stav.

    Srb je naglasio da Europski parlament (EP) “za razliku od hrvatske vlade dopušta i stavove protiv EU” dodavši kako je EP financirao HSP-ove letke “Želite li da Hrvatska završi kao Grčka?” koje će stranka dijeliti diljem Hrvatske.

    HSP je protiv ulaska u EU iz političkih, povijesnih i ekonomskih razloga, pojasnio je Srb. ‘Hrvatska nema dobra povijesna iskustva s ulascima u nadnacionalne državne saveze’, kazao je te istaknuo i upozorenja ‘prijatelja iz EU da Hrvatska ulaskom u EU neće moći ostvariti gospodarski napredak kakav se predstavlja’.

    Smatra da datum održavanja referenduma nije prikladan te da bi se trebao odgoditi za kraj veljače kako bi građani bili ‘objektivno i istinito informirani’ jer bi se u protivnom, smatra, moglo zaključiti da je “rezultat referenduma nametnut, oktroiran te ne predstavlja stvarno raspoloženje hrvatskih državljana”.

    ‘Ne možemo zanemariti činjenicu da preko 90 posto hrvatskih državljana smatra da nije dobro informirano o problematici ulaska Hrvatske u EU’, kazao je Srb.

    Na upit novinara zašto HSP nije sudjelovao na jučerašnjoj konferenciji za novinare skupine stranaka, udruga i istaknutih pojedinaca okupljenih u ‘Vijeće za Hrvatsku – ne u EU’, Srb je odgovorio kako o tom događaju nisu bili informirani te naglasio da je HSP ‘najrelevantnija politička opcija’ koja se protivi ulasku u Uniju.

    Izvor: Dnevnik.hr

  • Udružene političke opcije protiv EU


    Dana 22.12. 2011. predajom  zajednički supotpisanog zahtjeva Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, s kojim se traži sudjelovanje u nadzoru predstojećeg referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, javnosti su se predstavile snage okupljene pod imenom „VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU“.

    Vijeće je udružena politička snaga koje djeluje sa zajedničkim ciljem očuvanja suvereniteta Republike Hrvatske. U sudbonosnim trenucima za Hrvatsku članice vijeća odlučile su u drugi plan staviti ideološke različitosti i zajednički stati u obranu suvereniteta Hrvatske.

    Predaja zahtjeva DIP-u prvi je zajednički korak, a nakon njega uslijedit će niz argumentiranih zahtjeva s kojima se od odgovornih čimbenika hrvatskog društva traži poštivanje civilizacijskih i zakonskih normi s ravnopravnim uvjetima u javnoj raspravi o eventualnom pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
    Izostanak javne rasprave i ne transparentnost pregovaračkog procesa opravdano daju za sumnjati da vladajuće „elite“ pred javnošću kriju pravu istinu o Europskoj uniji i posljedicama koje bi pridruživanje imalo za Hrvatsku. VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU će od nadležnih institucija Hrvatske države zatražiti cjelovit sadržaj i kvalitetno tumačenje već potpisanog ugovora, s projekcijom posljedica ugovornih točaka te odgodu referenduma do završetka kvalitetne javne rasprave. Bit će zatražena ravnopravna medijska zastupljenost vjerodostojnih predstavnika pro i kontra opcije ulaska Hrvatske u Eu, te ravnomjerno financiranje obiju strana.
    Riječ je o sudbonosnoj odluci koja ne smije biti moderirana uzurpiranjem medijskog, političkog i promidžbenog prostora, a sve je to financirano novcem građana, koji zahtijevaju i zaslužuju točnu i vjerodostojnu informaciju. Među poreznim obveznicima koji financiraju proračun RH, nalaze se i euroskeptici i eurofili, pa bi shodno tome i raspodjela novca predviđenog za propagandu trebao biti ravnomjerno raspoređen, a ne diskriminirajući, eurofilima sve, a euroskepticima ništa.

    Političke stranke:
    Hrvatska stranka prava
    Akcija za bolju Hrvatsku
    Volim Hrvatsku
    Hrvatska čista stranka prava
    Nacionalni demokrati
    Savez za promjene
    Demokratska stranka žena
    Obiteljska stranka
    Jedino Hrvatska
    Stranka hrvatskih branitelja
    Nova Hrvatska
    Hrvatski demokratski centar – Stranka mladih

    Udruge i neformalne grupe građana:
    Pokret građanska solidarnost
    Udruga HVIDRA Črnomerec
    Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH, Grada Zagreba i Zagrebačke županije
    Udruga projekt
    Hrvatsko društvo za promicanje ljudskih prava
    PND
    ZUM Zagreb
    Hrvatski nacionalni pokret
    Društvo Tugare „Mogu bolje“

    Istaknuti pojedinci:
    dr.sc.Srećko Sladoljev
    mr. Karino Hromin Sturm
    dr.med. Aleksandar Soltyšik
    Vladimir Biondić

    Izvor: politka.hr

  • Priopćenje Predsjedništva Hrvatske stranke prava


    PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

    PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKE STRANKE PRAVA

     

    Predsjedništvo HSP-a uz nazočnost predsjednika Glavnog stana HSP-a i predsjednika Nadzornog odbora HSP-a na sjednici održanoj 09. prosinca 2011. u Zagrebu donijelo je slijedeće odluke i zaključke:

    Predsjedništvo HSP-a izražava nezadovoljstvo postignutim rezultatima na održanim parlamentarnim izborima. Očekivani ulazak u Sabor kroz 3 izborne jedinice nije ostvaren, iako su upravo 3 izborne jedinice bile blizu ulaska u Hrvatski sabor.

    Predsjedništvo HSP-a preuzima odgovornost za ostvareni rezultat na izborima te će organizirati pripremu Sabora Hrvatske stranke prava na kojem će se izabrati vodstvo Stranke.

    Sabor Hrvatske stranke prava će se održati 25. veljače 2012. godine, a izabran je i organizacijski odbor 8. Sabora Hrvatske stranke prava.

    Predsjedništvo HSP-a će učiniti sve što je potrebno kako na bilo kojim izborima ubuduće ne bi došlo do podjele u pravaškom i desnom biračkom tijelu.

     

    Predsjednik HSP-a dobio je jednoglasnu potporu Predsjedništva HSP-a za vođenje Stranke do Sabora HSP-a.

     

    Hrvatska stranka prava
    Daniel Srb, predsjednik

  • Maske su pale – slom HDZ-ove politike, HSP rješenje za desnu Hrvatsku


    Imajući u vidu slom HDZ-ove politike, imajući u vidu veliku političku sebičnost lidera sitnijih političkih opcija desnice, a imajući i u vidu veliku opasnost da Kukuriku dobije dvije trećine mandata – kao jedino rješenje, rješenje za Hrvatsku nameće se opcija HSP s Danielom Srbom na čelu. Daniel Srb je pokazao i dokazao političku zrelost i odlučnost. Daniel Srb se nametnuo kao lider desnice i Daniel Srb je ostao jedno i jedino jamstvo desnom biračkom tijelu za očuvanjem ponosne Hrvatske.

    Vrijeme predizborne i izborne kampanje je iza nas. Političke stranke i koalicije već mjesecima „uveseljavaju“ birače svojim manje ili više uspješno dizajniranim porukama. Čak i oni koji su pokušali svoju politiku pakirati u idealan politički celofan morali su položit svoje oružje.

    S druge strane mediji su igrali svoju igru. I prije kampanje se znalo tko će za koga „drukati“. Veliki su imali velike medijske sponzore. Veliki su imali i velike financijske sponzore. No tko je zaista veliki odlučit će birači u nedjelju 4. prosinca.

    Posve je drugo pitanje o čemu i na temelju čega će odlučiti. U ovom trenutku to ne znamo, ali možemo analitički sagledati komunikaciju i izborne poruke te na temelju tih pokazatelja pokušati predvidjeti stranačke preferencije.

    Lijeva i desna Hrvatska

    Nedvojbeno je da se Hrvatska i u ovoj kampanji podijelila na lijevu, neki će reći crvenu Hrvatsku i na desnu Hrvatsku. Kako ta ideološka karta izgleda s obzirom na ključne aktere?

    Na lijevom političkom spektru dominirala je kroz kampanju Kukuriku koalicija na čelu s SDP-om. Za razliku od prije četiri godine SDP nije zabijao političke autogolove. Pokušavao je voditi aktivnu kampanju bez velikih polemika i kritika. Nešto jači verbalni diskurs imao je Radimir Čačić. Ljevica unutar svoga „lijevog svijeta“ okupljena u Kukuriku nije imala i nema neku veću oporbu. Nema važnijih političkih igrača koji bi im mogli „zabiti gol“. Uz snažnu potporu lijevih medija Kukuriku je ozbiljan kandidat za uzimanje najvećeg broja mandata. Čak postoji velika mogućnost da Kukuriku dobije 2/3 većinu i time dođe u poziciju mijenjati Ustav i krojiti Hrvatsku po svojoj (lijevoj) volji.

    Strah od dvo-trećinske vlasti Kukuriku

    Kakva bi mogla biti Hrvatska ako Kukuriku dobije dvije trećine mandata? Mnogi misle da bi najveće vrijednosti Hrvatske bile u opasnosti. Kukuriku je već najavila da bi ukinula tužbu protiv Srbije u Hagu. Kukuriku je najavila da će pozvati MMF u Hrvatsku. Vrijednosti Domovinskog rata, branitelji, čast invalida bili bi u realnoj opasnosti. A tek što bi bilo s Hrvatima u dijaspori, BiH!

    Tko je kriv?

    Nama sumnje da je za ovakvo stanje u zemlji i za ono što može biti kriv HDZ. HDZ je osam godina vodio zemlju u krivom smjeru. HDZ doveo Hrvatsku na rub propasti. HDZ je odveo Hrvatsku u ropstvo, vazalstvo i vezao joj ruke. I nije to sve. Za vrijeme HDZ-ove vlasti Hrvatska je opljačkana, uništena, ponižena. Vrijednosti Domovinskog rata, čast branitelja, invalida i obitelji poginulih su pogaženi. Neki će reći nije valjda sve bilo loše. Možda i nije, a neka se ti neki sjete što je bilo dobro.

    Politika prošlosti Ruže Tomašić

    Alternativa je istinska hrvatska desnica. A baš ta desnica je nehomogena i razjedinjena. Postavlja se pitanje ima li i tko je hrvatska desnica s aspekta nove hrvatske snage? Isključimo li HDZ kao desnu stranku jer oni to nisu ni po programu, a pogotovo po politici koju su provodili, s obzirom na proteklo predizborno i izborno razdoblje, nema sumnje da se HSP na čelu s Danielom Srbom nametnuo kao lider desnice. Daniel Srb je jedini istinski htio i želio okupiti Hrvatsku desnicu u jedan desni, jaki pokret. Pokret koji bi na ovim izborima bio treći snažan i utjecajan blok, blok bez kojeg se ne bi mogla sastaviti vlast. No političko vizionarstvo i politiku oblikovanja Hrvatske budućnosti nisu prepoznali neki drugi. Ti drugi koje vodi samo osobni politički nagon prije svega je Ruža Tomašić. Ruža Tomašić je pokazala kako joj je važniji njezin mandat nego budućnost Hrvatske. Ruža Tomašić kao i drugi samozvani lideri na desnici prezentirali su politiku prošlosti i sebičnosti.

    Opcija je HSP s Danielom Srbom na čelu

    Imajući u vidu slom HDZ-ove politike, imajući u vidu veliku političku sebičnost lidera sitnijih političkih opcija desnice, a imajući u vidu veliku opasnost da Kukuriku dobije dvije trećine mandata- kao jedino rješenje, rješenje za Hrvatsku nameće se opcija HSP s Danielom Srbom na čelu. Daniel Srb je pokazao i dokazao političku zrelost i odlučnost. Daniel Srb se nametnuo kao lider desnice i Daniel Srb je ostao jedno i jedino jamstvo desnom biračkom tijelu za očuvanjem ponosne Hrvatske. Hrvatske u kojoj će se poštovati i unaprijediti vrijednosti Domovinskog rata, prava branitelja i čast invalida i obitelji Domovinskog rata.

     

    Vjerujem kako su ovo spoznali i mladi i stari i žene i muškarci i oni koji žive u ruralnoj i oni u urbanoj Hrvatskoj. Slavonci, Zagorci, Ličani, Dalmatinci, Istrijani, Međimurci, Podravci, Hercegovci, Posavljaci i svi drugi koje vole svoju Hrvatsku.

  • Manje pravaške stranke trebaju se povući i dati potporu HSP-u


    Hrvatska stranka prava kao stožerna stranka i predvodnik koalicije hrvatske desnice poziva stranke desnog političkog spektra da povuku svoje liste i daju potporu HSP-u.

    Posebice apeliramo Ruži Tomašić, predsjednici HSP dr. Ante Starčević, da prepozna izazove sadašnjeg vremena i da nepotrebno ne gubimo glasove, da pozove birače da glasaju za stoženi HSP na čelu s predsjednikom Danijelom Srbom. Odzivu za okupljanjem desnice već su se odazvali brojni pojedinci, udruge i političke stranke, kao i Hrvatska straža na čelu s predsjednikom Ivanom Vekićem, te Hrvatski oslobodilački pokret.

    Predstojeći izbori su prevažni s obzirom na činjenicu da su ljevičari dominantni u već postignutim koalicijama i da će ta grupacija povući najveći broj mandata u Hrvatskom saboru. Budući omjer snaga u Saboru je iznimno važan i jako je bitno hoći li u Saboru hrvatska desnica imati desetak mandata i odlučivati o budućnosti Hrvatske u iduće četiri godine.

    Najveća opasnost je popuštanje Srbiji na račun puta i ulaska u Europsku uniju te kompezacija za Kosovo upravo preko “leđa” Republike Hrvatske na način da se zatraži povlačenje tužbe za genocid i ratnu štetu. Sasvim je jasno da će tužba biti uvažena i presuđeno u korsit Republike Hrvatske osim ako se ne povuče. Dovoljan broj zastupnika hrvatske desnice su jedina realna snaga za zaustavljanje takvog procesa i neprincipijelne politike.

    Sva relevantna istraživanja, a još više i situacija na terenu, kao i svi hrvatski domoljubi govore da je HSP jedina stranka hrvatske desnice koja ulazi u Sabor i da prelazi izborni prag u pet izbornih jedinica. Hoće li u drugim izbornim jedinicama dobili mandat ili ne uvelike ovisi i o odgovornosti manjih stranka? Treba znati da svaki mandat koji ne dobije HSP neće završiti kod njih nego ide Kukuriku koaliciji!

    Prema tomu, male strana sa jedan ili nešto više posto potore trebaju znati da ako se ne povuku, četiri ili pet mandata će predati u ruke ljevičarima. Također, vodstvo ovih manjih stranaka treba znati da njihovi glasači neće dati potporu HDZ-u jer znaju da su ih s “rukom na srcu” opljačkali i iznevjerili njihovo povjerenje koje više nikada neće povratiti.

    Tko to ima pravo i misli da je osobni ili partikularni interes ispred nacionalnog interesa i Domovine Republike Hrvatske je u velikoj zabludi ali i pred odgovornosti. Stoga posebice pozivamo predstavnike HSP dr. Ante Starčevića da povuku svoje liste i pozovu simpatizere da daju potporu Hrvatskoj stranci prava – stožernoj i izvornoj stranci hrvatske desnice.

  • Bankrot mediteranskih članica EU mora biti signal i za Hrvatsku


    – INTERVJU: Daniel Srb, predsjednik Hrvatske stranke prava (Večernji list, Tea Romić – 29. studenoga 2011.)

     

    HSP na izbore ide sa ženskom listom, nositelji su nekih lista legenda Mirko Čondić ili pjevač Giuliano, a time, kaže predsjednik stranke Daniel Srb, pokazuju svoju širinu.

    Prije mjesec dana uputili ste poziv svim pravašima na ujedinjenje, ali na kraju se to nije dogodilo?

    S nama su Nova Hrvatska, Hrvatsko pravaško bratstvo, HOP i Hrvatska straža. Pokazali smo otvorenost za ujedinjavanje, a javili su se oni koji su ozbiljni i nisu reagirali prema osobnim afinitetima.

    Stranka s kontinuitetom

    Na listama je i počasni predsjednik Anto Đapić, može li vam štetiti njegova loša reputacija?

    Počasni predsjednik osoba je s iznimnim političkim iskustvom. Stavljanjem na listu pokazujemo da stranka ima kontinuitet te da imamo čestitost i korektnost u međusobnim odnosima unutar stranke.

    HSP je rekao ne Europskoj uniji?

    Uvijek se govori kako je povijest učiteljica života, zašto onda zaboravljamo da mi kao narod nikada u povijesti nismo bili zadovoljni nijednom asocijacijom u koju smo ušli. SFRJ, Trojni pakt, Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija – iz svega smo izašli u krvavom ratu koji nismo inicirali. Zar to nije najbolji pokazatelj da ne trebamo srljati u EU i da je on bremenit problemima? Kako je moguće da još nismo napravili bilo kakvu ozbiljnu studiju utjecaja ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo? To je pitanje postavio i šef delegacije Europske komisije u RH Paul Vandoren, s nekog drugog stajališta, ali pitanje i dalje stoji. Bankrot i propast svih mediteranskih članica EU moraju biti signal Hrvatskoj da to mora učiniti i prije referenduma.

    Kad već spominjete referendum kakve rezultate očekujete?

    Iznenadio sam se kada sam vidio prve rezultate ankete koju su inicirali i među građanima proveli naši mladi. Anketa je imala deset pitanja s odgovorima da-ne i tu se jasno vidi kako ljudi razmišljaju. Prvo mjesto Našice – 68% ljudi protiv, a bilo je dijelova gdje je protiv bilo i 80%. Velika Gorica, Samobor, Zaprešić, isto većina protiv. Za Zagreb još nemamo rezultate. To je nekoliko tisuća ispitanika, uopće nije bitno je li anketa relevantna ili nije. Čini mi se da će barem 51-52% biti protiv ulaska u EU. To će biti odgovor na sve procese posljednjih godina, ali i jasna poruka EU-ako nas želite, ponašajte se drukčije prema nama. Već godinama EU plaćamo članarinu neprovođenjem ZERP-a pa gubitke zbog toga treba usporediti s onim što ćemo od EU dobiti.

    Kako probuditi gospodarstvo?

    Uopće ne prepoznajemo svoje potencijale, koji su prije svega u zemljopisnom položaju zahvaljujući kojem smo u posljednjih nekoliko godina mogli realizirati četiri velika energetska projekta koja bi nama dala takvu stratešku stabilnost da bi se svi značajni subjekti šireg prostora trajno zalagali za to da budemo stabilna zemlja, a time bismo ostvarili goleme ekonomske koristi. Ništa nije realizirano, a to je pogrešna politika koja ne prepoznaje naše potencijale. Ove godine strana ulaganja u RH iznose 600 mil. eura, a dva hrvatska poduzetnika ove su godine u Sloveniju uložila milijardu i 300 mil. eura. Stavimo u neku korelaciju ta dva podatka. Nije ni čudo što smo iz recesije prešli u fazu depresije.

    Imobiliziran sustav

    Problem je i što je glavni državni odvjetnik jako dugo ministar gospodarstva. DORH se koristi slabostima HDZ-a kako bi ojačao svoj utjecaj u društvu iznad prihvatljive mjere. Posljedica je toga da je cijeli državni sustav, koji ima izniman utjecaj na naše društvo, prilično imobiliziran. Velike državne tvrtke uopće nisu veliki generatori razvoja. Više se nitko ništa ne usudi potpisati, čak je premijerka predlagala da u svakoj komisiji bude predstavnik DORH-a, a ne može DORH voditi RH. Hitno treba deblokirati državnu upravu, velike državne tvrtke i koristiti se našim najvećim potencijalima, ali u sklopu cjelovite nacionalne politike koja u svom ekonomskom segmentu ima korištenje tim potencijalima. Mi ne vodimo vanjsku politiku u skladu sa svojim ekonomskim interesima nego u skladu s nekom fiks-idejom ulaska RH u EU.

    Što očekujete od izbora?

    Bitno bolji rezultat nego na prošlim izborima, uostalom i klima je takva. Osjećam da se biračko tijelo lomi, tu mislim na dio razočaranih bivših glasača HDZ-a koji na ovim izborima traže sebe, traže opciju kojoj će povjeriti svoj glas i mislim da mi tu jako dobro stojimo.

    J li HSP spreman na postizborne koalicije, s kime i pod kojim uvjetima?

    Nas ne zanimaju ministarska mjesta niti ćemo se prodavati za bilo kakve pozicije. Zanima nas program vezan uz budućnost RH i od toga nećemo odstupati.

     

    Koje su ključne poruke vašeg programa?

    Samostalna i suverena Hrvatska, vanjska politika sukladna nacionalnim interesima i u sklopu toga protivljenje ulasku Hrvatske u EU. Imamo 5 točaka programa, sve smo sveli na to da bude što jasnije i pokušali smo time obuhvatiti sve probleme. Moramo otvoriti prostor novim investicijama, a tu podsjećam na iznos stranih ulaganja u RH i hrvatskih u Sloveniju. Kod nas je naopak takav proces i onda neće biti potrebe za rezanjem prava. Da je Hrvatska stranka prava dosad bila jača, sigurno se ne bi dogodila prodaja INE i Plive ili sada Croatia osiguranja i Janafa. Hrvatskoj treba snažan HSP kako bi spriječio sve negativne pojave u društvu vezane uz nacionalne interese, prodaju državnih tvrtki.

  • Daniel Srb: HSP prepoznaje velikosrpsku politiku


    Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb u razgovoru za Dalmacija News komentira okupljanje desnih snaga oko HDZ-a, govori o ulozi Ruže Tomašić i Željka Keruma na hrvatskoj političkoj sceni, otkriva kako se osjećao kada ga je u emisiji uživo Aleksandar Stanković pitao zašto jednu HSP-u listu predvodi obiteljski nasilnik…

    Hrvatska stranka prava (HSP) ipak nije uspjela ujediniti desnicu pred izbore. Dapače, izgleda da je HDZ u tome bio uspješniji. Kako je došlo do toga i što mislite kako će se to odraziti na rezultate izbora?

    Pozvali smo sve na zajednički izlazak na izbore pod krovom HSP-a, otvoreno, bez kalkulacija, svjesni i da nama tako nešto nije lako ostvariti. Neki su, poput Ivana Vekića i Hrvatske straže, prihvatili suradnju postavljajući odnose vrlo realno, svjesni posljedica, ali i koristi od dogovora. Nažalost, mnogi nisu svjesni svoje odgovornosti u ovom trenutku.

    Hrvatska demokratska zajednica nije nikada imala poštene namjere kada je u pitanju hrvatska desnica. Ona je samo od izbora do izbora, svake četvrte godine, riječima i retorikom, ali ne i djelima, ušla u desni spektar biračkog tijela i obećanjima te nepotizmom pravila nekakav rezultat. Ovoga puta to nije moguće jer su nepotizam i korupcija toliko prepoznati da više ne mogu prevariti niti prvašića u osnovnoj školi, a kamo li ozbiljne ljude, radnike, seljake, male i srednje poduzetnike, obrtnike i umirovljenike, kao i bojovnike. Oni mogu pokušati napraviti rezultat, ali vjerujte u tome neće uspjeti jer je HSP, za njih, iznenađenje ovih izbora. HSP se nametnuo na desnici kao stožerna stranka i mislimo da će do izbora to biti sve prepoznatljivije i očitije.

    Kakvi su Vaši podaci o mogućim rezultatima izbora?

    – Sve nam ankete daju dobre izborne rezultate, a naše istraživanje govori o potpori od oko 150.000 glasova. Mislim da su ljudi prepoznali važnost HSP-a u ovim novim izazovima za Republiku Hrvatsku, posebice zbog toga što mi znamo štititi nacionalne interese. Ovih dana Srbija ponovno lobira za povlačenje tužbe Republike Hrvatske pred međunarodnim sudom za agresiju i ratnu štetu. Ukoliko u Saboru ne bude desetak zastupnika HSP-a koji će beskompromisno braniti nacionalne interese, pa i mogućnost odbacivanja tužbe protiv Srbije, pitanje je kako će cijeli proces teći. Mi naprosto prepoznajemo velikosrpsku politiku, bilo onu vojnu ili diplomatsku.

    Što je onemogućilo predizborni dogovor između Vas i Ruže Tomašić za 9. i 10. izbornu jedinicu. Bojite li se da će Vas ovakav izborni sustav zbog toga kazniti?

    – Pokazali smo spremnost za razgovore i dogovor, ali interesa nije bilo. Naravno da posljedica može biti. Kada ste spomenuli Ružu Tomašić, znate kako je ona iz svoje stranke izbacila zamjenika predsjednika Peru Kovačevića iz razloga što je on bio protiv nekih postupaka Jadranke Kosor. Također je izbacila i dopredsjednika Zvonka Bušića koji je sinonim hrvatskog otpora naspram jugoslovenske odnosno srpske politike. Kada ona ne može s takvim ljudima i autoritetima, postavlja se pitanja s kim može i za koga ona radi.
    Ruža Tomašić je bila u HSP-u i svatko ima pravo slobodno odlučivati i slijediti svoj razum. U njezinu slučaju mislim da je prevladala emocija kada je otišla od nas i da su neke osobne taštine razlog što i dalje nismo skupa. Mi tu nemamo dvojbi, HSP ide dalje i stranka se ne temelji na pojedincima. Može bez svakog od nas koji smo sada jedna noseća kralježnica stranke. O bivšim članovima sve najbolje, jer nitko nije iznad stranke i ideje koju slijedimo od našeg utemeljitelja dr. Ante Starčevića. Domovina i hrvatstvo je iznad osobnih i partikularnih interesa.

    Kako komentirate prilog o Vukovaru u nedavnom Dnevniku? Imate li kakvih saznanja o tim događajima?

    – Vukovarska tragedija je jedini događaj iz Domovinskog rata koji nije diskreditiran, relativiziran i pretvoren u dvojbu o odgovornosti. One snage koje nisu željele samostalnu Hrvatsku i danas ne odustaju. Jedan od načina njihove borbe je stvaranje uvjeta za prebacivanje odgovornosti za sve na nas Hrvate dok nas ponovno ne uguraju u novu državnu zajednicu sa Srbijom. Ali, ni mi ne odustajemo. Znamo njihove metode i ciljeve i znamo kako se protiv njih boriti. Ono što nam je potrebno je snažnija potpora hrvatskog naroda, uključujući onu na izborima.

    Vukovar je bio i ostao za nas simbol stradanja, ali i prkosa i otpora hrvatskog vojnika i čovjeka koji je do zadnjeg daha branio svoju grudu i ognjište. Ipak, u povijesti imamo i tužnih događaja i onih mrlja cjelokupne hrvatske politike koja je pogriješila, pa tako mislim i da se pogriješilo u procijeni stanja na tom dijelu ratišta. To što sada neke stranke, prije svega HDZ, žele na tome lešinariti i biti glavni tutor i pokrovitelj vukovarskih manifestacija, je pranje savjesti. Svi znaju da su se neki iz njihovih redova bogatili i privatizirali tvrtke po Zagrebu dok su Slavonija i južna Hrvatska ratovale i krvarile. O uređivačkoj politici mnogih medija u Hrvatskoj imam svoje mišljenje kojeg ne bih kolektivno iznosio nego to radije individualno komentiram s onima koji su za to odgovorni.

    Kako je bilo saznati u tv emisiji da je jedan od nositelja liste HSP-a, Dražen Keleminec, obiteljski nasilnik?

    – Doista iznenađenje, ali smatrao sam potrebnim to raščistiti pa i po cijenu održanja koalicije. Postoje vrednote koje zastupamo, a koje su iznad izbornog rezultata. Prije svega nemojte tako paušalno osuđivati ljude pa i za djelo “obiteljskog nasilja” bez valjanih dokaza i prave istine. Tko je koliki nasilnik i i je li uopće počinio određeno djelo pustimo sudu i socijalnim službama da utvrđuju. Ne mogu ništa drugo reći nego  ono što je prije nekoliko godina rekao i kardinal Josip Bozanić, upravo u jednoj TV emisiji, kada su ga pitali što učiniti po pitanju pedofilije ako se sumnja na redovnika ili svećenika. On je jasno rekao da se odmah zove policija i institucije pravne države da to istraže i poduzmu mjere a on će sa svoje strane učiniti sve da se istina dokaže i da svatko odgovara za svoje djelo ili nedjelo.

    Koji su kriteriji za odabir ljudi koji idu na listu? Jeste li sigurni dan Vam se na liste nisu potkrali još kakvi sumnjivi tipovi?

    – Učinili smo sve što je u našoj moći kako bi kandidirali isključivo čestite ljude. Na našim listama nema “sumnjivih tipova” kako Vi rekoste. Riječ je o povjerenju u podružnice i županijske ogranke koji daju prijedloge i oni odlučuju o većini kadrovskih rješenja na lokalnim razinama. Glavni kriterij je personalna kvaliteta kandidata, ali i procjene tko i koliko može dati određenoj sredini ili animirati birače da daju povjerenje tom kandidatu ili cijeloj listi. Mi u užem vodstvu HSP zbilja ne možemo znati tko što nosi u sebi i kako će se nositi sa izazovima vlasti, ali imamo mehanizme kontrole i etičkog nadzora. U konačnici vidite da su i u Europi neki političari otkriveni za neka nemoralna djela pa su za to i snosili konzekvence. Neka svatko odgovara za svoja djela. Onome tko želi iskoristiti stranku za svoje osobne interese ili pokrivanje grijeha iz prošlosti, sigurno neće dobiti potporu od mene, kao i ikoga iz HSP-a.

    Treba li Hrvatskoj u ovom trenutku Pelješki most i autocesta do Dubrovnika?

    – Autocesta do Dubrovnika apsolutno treba i vjerujem da svi odgovorni i razumni političari, ali i građani znaju da je to kapitalni projekt i nacionalni interes povezivanja južnog dijela Hrvatske s ostalim dijelom zemlje. Ipak, smatram da bi odgovarajuća cesta trebala prolaziti isključivo hrvatskim teritorijem. Što se tiče Pelješkog mosta, on trenutačno nije ekonomski opravdan projekt i isplativ po sadašnjem modelu financiranja, tako da bi se s tim projektom trebalo pričekati. U pravilu uvijek podržavam izgradnju Republike Hrvatske i projekte za bolji život njezinih građana i cijelog puka.

    Koji je po Vama najznačajniji projekt kojeg bi se trebalo realizirati u Dalmaciji?

    – Od infrastrukturnih, to su plinofikacija i razvoj željezničke mreže, te snažniji razvoj sustava korištenja obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra, za što je zaleđe savršeno. Drugi segment je turizam, produženje turističke sezone i povezivanje s ruralnim razvojem. Dalmacija ima jake potencijale u turizmu i gastronomiji, također i za malo i srednje poduzetništvo kao i stakleničnu proizvodnju. Zašto turisti konzumiraju inozemno piće i hranu kada su tamo ljudi spremni proizvesti jako puno domaće i autohtone hrane i pića? Dalmacija ne treba obećanja o velikim industrijskim poduzećima, posebice onima koja su štetna za okoliš i ekologiju.

    Bojite li se da će nesređeni birački popisi utjecati na rezultate izbora?

    – Uvijek utječu na rezultate, ali je bitniji sustav kontrole izbornog procesa i prebrojavanja glasova za što su odgovorne i same stranke koje moraju svojom organiziranošću spriječiti krađe i prijevare. Nesređeni birački popisi sigurno pomažu onim strankama koje su na vlasti jer njima u konačnici i odgovara manja izlaznost na izborima. Međutim, ovoga puta mislim da to neće biti presudno i da će oni koji imaju pravo izaći na izbore to i učiniti te napraviti jedan dodatni pritisak na cijeli sustav da ih se uvrsti u biračke popise. Svi mi znamo kako je bilo slučajeva u nekim izbornim mjestima gdje su mrtvi glasovali dok živih nije bilo na biračkom popisu, kao i drugih suptilnih metoda lobiranja. Primjerice, ovih dana čujem kako je glasovanje u BiH izmješteno iz veleposlanstava i konzulata, pa se tako u Mostaru ne glasa u konzulatu nego u Osnovnoj školi Ilije Jakovljevića, što meni ipak nešto govori. Na žalost, aktualna vlada je tim ljudima u BiH koji su dio hrvatskog naroda onemogućila ista prava kao i drugim Hrvatima. Sa 12 mogućih zastupnika, imali su 6, pa 5, da bi ih Jadranka Kosor ostavila na 3 zastupnika i to bez mogućnosti da sami postave ljude na listu. To je podcjenjivanje i omalovažavanje koje zorno govori o cjelokupnoj politici HDZ-a naspram Hrvata u BiH.

    Što mislite o listi na kojoj su zajedno general Krstičević, Duje Marasović i Željko Kerum?

    – HDZ-ovci su naučeni slušati što im se kaže i u tome su beskrajno strpljivi. U politici je sve moguće i često puta politika zna biti jako pragmatična. Mislim da nam oni nisu konkurencija i da nemamo problema s bilo kojom političkom grupacijom u Republici Hrvatskoj. Istina, imali smo malo problema sa srpskim strankama u Hrvatskoj koje su nas nepravedno i nepošteno optuživali da smo apriori protiv njih, međutim mi komentiramo i kritiziramo ljudske postupke i same činove te politike, ali nikada ljude i osobe.

    S obzirom da je izvjesno da će te i Vi i Željko Kerum biti saborski zastupnici, postoji li mogućnost pokretanja zajedničke inicijative?

    – Uvijek se može pojaviti inicijativa ili situacija u kojoj zbog nacionalnih interesa treba djelovati zajedno, a mi kao odgovorna i nacionalno svjesna stranka nikada nećemo stavljati bilo što ispred nacionalnih interesa. Kada su u pitanju projekti i konkretni zadaci mi možemo i želimo raditi sa svim političkim grupacijama inicijativama u Hrvatskoj. Nemamo mi u tom smislu kompleksa, bilo koji zastupnici i političari, bilo iz nacionalnog ili manjinskog dijela, ako žele dobro hrvatskom čovjeku, naši su partneri. U Saboru treba biti i osam zastupnika nacionalnih manjina. Mi i i njih vidimo kao jaki potencijal za koaliranje i rad za regionalni razvoj Hrvatske i jačanje lokalne uprave i samouprave. Kerum je stvarnost Splita i Dalmacije i kao takav mora i sam biti odgovoran za rad i zastupanje tih krajeva u Hrvatskom saboru, kao što i HSP revno štiti nacionalne i regionalne interese Hrvata Slavonije i Dalmacije, ali i svih ostalih regija, kao i dijaspore.

    Hoćete li surađivati s HDZ-om?

    – Opet kažem, mi nismo osvetoljubljivi kao oni ili frustrirani nekim događajima. Programski smo spremni raditi na svemu što je za korist građana Republike Hrvatske. Naravno, to ne znači da nećemo djelovati protiv onih koji su s “rukom na srcu” dok su slušali himnu, drugom rukom krali od svog hrvatskog naroda. Ne samo da su krali jedno rukom, nego s obje i tako megalomanski da su doveli u pitanje opstojnost neovisne i suverene Republike Hrvatske.

    Izvor: DalmacijaNews.com

  • Izravno u politici – Giuliano Đanić


    Spreman za Sabor Najviše me izjeda što mladi u Hrvatskoj ne vide svoju budućnost – za Gloriju govori splitski pjevač koji će na skorim parlamentarnim izborima biti nositelj stranke u trećoj izbornoj jedinici za HSP.

    Splitski pjevač Giuliano Đanić (38), koji godinama besplatno pjeva za HSP, na skorim parlamentarnim izborima izravno ulazi u politički ring kao nositelj liste te stranke u trećoj izbornoj jedinici. Prvi nastup u kampanji Gulijano ima u Karlovcu 19.11.2011. gdje HSP predstavlja svoju listu s 14 žena.

    Koji je bio vaš motiv da se aktivno uključite u politiku?
    – Naziv mog novog singla ‘Meni smeta nepravda’ u najkraćim crtama govori sve: u Hrvatskoj nikada nije bilo više sirotinje, vlada opća depresija, kriminal, nezaposlenost… No, najviše me izjeda što mladi tu ne vide svoju budućnost.

    Što su vaši aduti u toj političkoj trci?
    – To što nisam profesionalni političar – uvijek govorim pošteno i iz srca.

    Jeste li kada prije razmišljali o političkom angažmanu?
    – Nisam, premda sam član HSP-a od 2000.

    Kako mislite uskladiti pjevačku i političku karijeru?
    – To ne bi smio biti nikakav problem. Sve se može kad se hoće.

    Hoće li vam biti problem dizati se rano ujutro ako uđete u Sabor?
    – Pripremio sam dvije budilice za svaki slučaj. I da, u ormaru imam par odijela koja samo čekaju priliku da ih ‘prošetam’.

    Kakvi su komentari vaše supruge Kristine na ovu odluku?
    – Podržava me, uz određenu dozu humora.

    Izvor: Glorija

  • Susret predstavnika HPK-a i HSP-a


    Ured predsjednika HPK-a je svim relevantnim političkim strankama poslao zahtjev za razgovor na temu poljoprivredne politike. Cilj ove inicijative je približiti vodstvu političkih stranaka interese poljoprivrednika i poljoprivrednih proizvođača koje zastupa Hrvatska poljoprivredna komora. Prva stranka koja se odazvala ovoj inicijativi je Hrvatska stranka prava.

    U prostorijama HSP-a u Primorskoj ulici u Zagrebu održan je sastanak glavnog tajnika HPK-a s predsjednikom Odbora za poljoprivredu HSP-a Zvonimirom Šimićem.

    U dvosatnom razgovoru u kojem je Zvonimir Šimić predstavio Poljoprivredni program HSP-a, a Damjan Bogdanović objasnio stavove i rješenja za najveće probleme po mišljenju samih poljoprivrednika, obje strane su se složile da su vrlo sličnog razmišljanja.

    Posebna tema je bilo pitanje ulaska Hrvatske u EU gdje je HSP-ovac Šimić iznio stav da je poglavlje vezano uz poljoprivredu najlošije ispregovarano i da se HSP upravo zbog toga protivi ulasku Hrvatske u EU.

  • Antun Kljenak predstavio HSP-ov program zdravstvene reforme na javnoj tribini KUZ-a


    Koalicija udruga u zdravstvu u uprostorijama Centra za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb organizirala je javnu tribinu Predstavljanje zdravstvenih programa stranaka . Program zdravstvene reforme Odbora za zdravstvo HSP-a predstavio o je prim. mr. sc. Antun Kljenak.

    „Hrvatsko zdravstvo dovedeno je u kriznu točku koja zahtijeva odlučnu i kvalitetnu akciju utemelju na znanju i dosljednosti, želimo li kao nacija spriječiti nepovratno daljnje urušavanje hrvatskog zdravstvenog sustava. Politika koja se je vodila u zdravstvu u proteklim mandatima nije imala niti snage , niti hrabrosti suočiti se s izazovima i potrebama suvremenog zdravstva.

    Hrvatska stranka prava zalagati će se za uspostavu trajno održivog sustava zdravstva, polazeći od temeljnog načela da je pravo na zdravlje temeljno pravo pojedinca i nacije u cjelini. Zalažemo se za utemeljenje Središnje agencije za upravljanje zdravstvom u okviru Ministarstva zdravstva, uz novi oblik građanske kontrole kroz djelovanje Vijeća narodnog zdravlja. HSP posebice upozorava na brojne nelogičnosti i probleme najosjetljivih dijelova zdravstvenog sustava: djece, umirovljenika, bolesnika s kroničnim i rijetkim bolestima, bolesnih branitelja. Nevladine udruge zaslužuju potpuno uključenje u planiranje i provođenje zdravstvenih programa uz primjerenu financijsku potporu. Nužan je nastavak informatizacije zdravstva- ali ne stihijski ili sporadični kao što je do sada. HSP se zalaže za dodatnu finacijsku podršku centrima izvrsnosti. Sigurnost pacijenata u zdravstvenom sustavu moguće je zaštiti poštujući dosege suvremene javnozdravstvene struke „ naglasio je prim. dr. Antun Kljenak.Odgovarajući na pitanja zabrinutih roditelja iz udruge „Krijesnica“ koji su se požalili na neprimjerene i prostorno skromne kapacitete dječjih onkoloških odjela, dr. Kljenak je naglasio da se zalaže za izgradnju novih bolničkih kapaciteta pedijatrijske medicine, da dijete nije odrasli u malome, te da ima pravo na dječju bolnicu, te da unutar bolnice treba omogućiti standard koji će omogućavati boravak roditelja uz teško bolesno dijete, jer ne liječi se samo tabletama i kirurškim nožem.

  • Romano Sole – TREĆI PUT: HSP


    Danas ćemo predstaviti četvrtu od trinaest političkih opcija, koje sam ubrojio u neki mogući “Treći politički put”, a to su dakle sve one stranke koje su ove godine bile aktivne u medijima i na terenu te zasad ne pripadaju jednoj od dvije, po mom skromnom mišljenju jako pogubne političke opcije – KUKURIKU I KUKULELE. Predstavljanja stranaka ćemo vršiti po konceptu: Opis stranke i informacije o njenom djelovanju, zatim interview koji ću voditi sa predsjednicima ili predstavnicima svih navedenih opcija, te na kraju kratka analiza i prognoza izbornih rezultata. Danas je na redu Hrvatska stranka prava (HSP).

     

    O STRANCI

     Među današnjim političkim strankama u Hrvatskoj, Hrvatska stranka prava je najstarija politička stranka u modernom smislu. Počela je postojati od 26. lipnja 1861. godine kada su u Hrvatskom saboru Dr. Ante Starcevic i Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva.

    U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak u kojem pogiba E. Kvaternik, vodeći članovi bivaju zatvarani…

    Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. godine u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem dr. A. Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za pravaško političko djelovanje.

    Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon smrti A.Starčevića, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. No nakon tragičnog ulaska Hrvatske u državni zajednicu sa Srbijom 1918., sve frakcije odumiru, a ostaje samo Hrvatska stranka prava (HSP). U

    Zagrebu je 01. ožujka 1919. godine objavljen Republikanski program HSP, kojeg su potpisali predsjednik HSP dr. V. Prebeg i tajnik dr. A. Pavelić. S time počinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost.

    Nakon propasti NDH 1945. godine te tijekom idućih 45 godina komunističke diktature, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini. Ipak, 25. veljače 1990. godine na Obnoviteljskom saboru u Zagrebu, grupa pravaša obnavlja HSP i donosi Temeljna načela.

    HSP je u samom početku velikosrpske agresije organizirala HOS za obranu Hrvatske, pruživši time izravnu potporu obrambenim naporima hrvatske države. Od tada, Hrvatska stranka prava je parlamentarna stranka, profilirana kao konzervativna stranka desnog centra.

     

    INTERVIEW S PREDSJEDNIKOM HSP-a, DANIELOM SRBOM:

    (Interview ekskluzivno za kolumnu “Treći put”)

    POLITIKA.HR: Poštovani gospodine Srb, predsjednik ste službeno najstarije hrvatske stranke i jedne od najstarijih stranaka u Europi, koja ove godine slavi 150 godina postojanja. Koliko Vam osobno znači ta tradicija i smatrate li ideje Dr. Ante Starčevića još uvijek aktualnima i iskoristivima u današnjem političkom trenutku?

    DANIEL SRB: Politička tradicija Hrvatske stranke prava iznimna je vrijednost. U konačnici, upravo na pravaškoj politici, ideji samostalne Hrvatske, nastala je suvremena Republika Hrvatska. Međutim, bogatstvo tradicije HSP-a predstavlja i obveze postojećem vodstvu stranke. Aktualnost političke misli Dr. Ante Starčevića u današnjem trenutku, kada Hrvatska dovršivši pregovore o pristupu EU odlučuje o ulasku u članstvo je iznimna. Što bi danas Starčević rekao o pristupu EU? Prisjetimo se njegove maksime: Ni pod Bečom, ni pod Peštom.

    POLITIKA.HR: Nekoliko hrvatskih stranaka sebe smatra „legitimnijim nasljednikom starčevićanske ideje“, pa tako imamo danas i stranku koja se naziva imenom Oca domovine te još dvije opcije, koje sebe nazivaju „čistim“ i „autohtonim“ pravašima. Kakav je Vaš stav prema ovom problemu razjedinjenosti i cjelokupnoj atmoseferi nerazumijevanja na pravaškoj političkoj opciji?

    DANIEL SRB: Svaki parlamentarni izbori donose stvaranje novih stranaka iz postojećih parlamentarnih. Tako je iz HDZ-a nastao HND, HDS, DC, HB, HIP, HDSSB i možda još poneka stranka. Iz HSS-a je nastao HDSS, HRSS, a iz SDP-a HS, HSD i druge stranke. Iz HNS-a Laburisti Dragutina Lesara i druge stranke. Dakle to je proces uobičajen za sve stranke. Razlika u odnosu na HSP je samo u tome što se pravaškim strankama nezakonito dopušta korištenje sličnog imena. Možete li zamisliti osnivanje HDZ-a Dr. Franjo Tuđman ili HDZ-a Dr. Ante Starčević. Radi se samo o zloupotrebi zakonodavstva, a ne o političkim posebnostima na pravaškoj sceni.

    POLITIKA.HR: Poznato je da ste jedini zastupnik u Hrvatskom saboru koji se zalaže za neulazak Hrvatske u EU, a Vaša stranka se početkom ove godine i službeno odredila protiv ulaska RH u tu zajednicu država. Razloga za neulazak u EU ima mnogo i više-manje su poznati, ali možete li nam reći koje će konkretne korake HSP poduzeti, u slučaju da referendum o pridruživanju EU ne prođe, a HSP preuzme vlast u državi? Imate li već nekakav „plan B“ (ili bolje rečeno „plan A“, pošto se protivite ulasku u EU ) u tom slučaju?

    DANIEL SRB: Samo jedno. Informirati ćemo naše državljane o rezultatima pregovora i obvezama koje čekaju Hrvatsku.

    POLITIKA.HR: Rad HSP-a redovito prate brojne kontroverze, svađe i medjski skandali. Na jednoj nedavno održanoj tribini izjavili ste da je to naručena medijska kampanja protiv opstojnosti HSP-a. Kome po Vašem mišljenju najviše smeta jak i stabilan HSP?

    DANIEL SRB: I ljevici i HDZ-u. Jednima smo opasni jer predstavljamo konkurenciju, a drugima smo ideološki suprotstavljeni te koriste sav utjecaj na medije kako bi ocrnjivali stranku ili stranačke čelnike. Sigurno je i da smo stranka koje nipošto ne bi dopustila rasprodaju državnih tvrtki i nacionalnog bogatstva te nas se žele riješiti i svi oni koji imaju svoje interese suprotne našim nacionalnim. Jedino mi realno možemo spriječiti prodaju Hrvatskih voda, HEP-a, naftovoda ili nečeg drugog od državnog interesa od svih stranaka. Može li netko vjerovati da to neće učiniti oni koji su do sada sve prodavali, a sada tvrde da više neće, ponovno to čine i ponovno tvrde da neće? Tko tome vjeruje?

    Uvjeren sam da je to razlog zašto se niti o jednom našem čelniku neće lijepo pisati. Ako postoji prilika da se ružno piše u medijima, pisati će se ružno. Ako takve prilike nema, ignorirati će se i stranka i čelnici.

    POLITIKA.HR: Kako Vaša stranka gleda na sve glasniju i artikuliraniju globalnu kritiku neoliberalnog kapitalizma, budući da je upravo potpora kapitalističkom društvenom uređenju jedno od najizrazitijih obilježja političke desnice?

    DANIEL SRB: Mi smo stranka domoljubne orijentacije. To ne znači da smo slijepi na neprihvatljivo velik utjecaj kapitala. Upravo smo mi često pod udarom upravo takvih grupacija, jer zbog naše želje da zaštitimo nacionalne resurse za njih predstavljamo opasnost. Dakle jesmo desnica, ali borimo se protiv interesa stranog kapitala za nacionalne interese.

    POLITIKA.HR:. Ima li HSP svoj vlastiti ekonomski koncept revitalizacije hrvatskog gospodarstva ili se oslanjate na koncepte određenih stručnjaka, bliskih ekonomskih promišljanja?

    DANIEL SRB: Imamo vlastiti koncept novog ekonomskog modela koji obuhvaća u najkraćem pet točaka:

    – relaksacija restriktivne monetarne politike i oslobađanje monetarnih agregata,
    • kreiranje instrumenta fiskalne politike kojim bi se ograničila porezna evazija i bitno ojačala prihodovana strana proračuna,
    • stimulativna politika plaća u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima,
    • progresivna politika zapošljavanja i
    • redizajniranje mjera socijalne politike kroz ograničavanje proračunskih rashoda…

    POLITIKA.HR: Kako napreduju Vaša nastojanja oko koalicijskog povezivanja s drugim strankama koje zastupaju slične svjetonazore? Mnogi su to isto ove godine pokušavali (npr. Zvonko Bušić, pokreti „Hrast“ i „Volim Hrvatsku“ itd.), ali nekako kao da je riječ o začaranom krugu ljudskog ega i želje za „5 minuta slave novopečenih političara“, pa su ti svi pokušaji u prošlosti većinom propadali. Ima li nade za ovu HSP-ovu inicijativu na tom planu?

    DANIEL SRB: Želja nam je bila ponuditi svima veće šanse na izborima od onih koje realno imaju sami. Mnogi nerealno procjenjuju vlastite šanse, a mi tu ne možemo pomoći. Osnovati stranku nije dovoljno. Do 5% glasova dug je put.

    POLITIKA.HR: Što realno očekujete od predstojećih parlamentarnih izbora?

    DANIEL SRB: Vjerujemo da ćemo biti veliko iznenađenje ovih izbora.

    KRATKA ANALIZA

    Pravaška politička opcija gravitira prema glasački motiviranom i u političkom smislu čvrsto definiranom biračkom tijelu. HSP je jedna od rijetkih (ako ne i jedina) hrvatskih političkih stranaka, koja ne bježi od svrstavanja na “političku desnicu”, pa je sasvim sigurno da za tu stranku neće glasati oni koji zagovaraju samoupravni socijalizam ili simpatiziraju s političkim prilikama u bivšoj Jugoslaviji. Rezultati zadnjih parlamentarnih izbora (2007.), kao i najnoviji trendovi jačanja političke desnice na prostoru cijele Europe potvrđuju da je trenutno više od 400.000 hrvatskih birača sklono dati svoj glas starčevićanskim strankama, a najveći broj tih glasova u pravilu ide matičnoj pravaškoj stranki – HSP-u. Budući da pravo glasa ima oko 4 milijuna Hrvata (u Hrvatskoj, iseljeništvu i BIH), jasno je da se sve pravaške stranke bore za isto ili slično glasačko tijelo od nekih 10% od ukupnog broja glasova. Znajući da od ovih 4 milijuna registriranih birača, na izbore izlazi samo njih polovica, od ključne je važnosti za HSP uopće motivirati njima sklone birače da ispune svoju građanske dužnosti, a zatim i dokazati svojim simpatizerima da je HSP “starčevićanskiji” i državotvorniji od ostalih, nazovimo ih tako (ne s namjerom poruge, već je to činjenica) “novokomponiranih” pravaških opcija. Oštro protivljenje ulasku u EU je svakako jedan od legitimnih priloga za takvu tvrdnju, jer bi se ulasku u takvu zajednicu država, da je danas živ zasigurno protivio i otac domovine, Dr.Ante Starčević. Upravo stoga HSP gradi svoju kampanju na protivljenju ulasku u EU, znaući da će tim putem vjerovatno dobiti naklonost i nekih tradicionalnih birača HDZ-a ili HSS-a, koji osobno osjećaju da je ulazak u Europsku uniju velika opasnost te da se tim činom dovodi u pitanje hrvatski državni suverenitet. Veliko predizborno pojačanje stranka je dobila i povratkom u narodu omiljenog Ante Prkačina, koji će biti nositelj izborne liste HSP-a u prvoj izbornoj jedinici, a kao negativnost bi se moglo navesti reaktiviranje počasnog predsjednika HSP-a, Ante Đapića, čiji politički “comeback” ne podržava ni dobar dio članova stranke. No, sadašnji predsjednik stranke Danijel Srb je smirenim i diplomatskim stavom prema javnosti i simpatizerima, u dobrom dijelu “amortizirao” negativne glasove te time dokazao da je ozbiljan, staložen i akribičan političar.

    PROGNOZE

    HSP se tako u jeku predizborne utrke, vještim manevrima uspio pozicionirati kao najistureniji pripadnik euroskeptične političke opcije u Hrvata, iako su, ruku na srce u taj “vlak” uskočili tek početkom 2011., u vrijeme kad su stranke poput “Jedino Hrvatske” ili “Volim Hrvatsku” (tada još udruga građana), već naveliko održavale tribine protiv ulaska u EU. No, pogrešno bi bilo reći da je HSP-ovo protivljenje EU samo političko lukavstvo, jer je nedvojbeno da se velika većina članova te stranke iskreno protivi svim državnim integracijama i federacijama, a to svoje protivljenje su kroz povijest više puta pokazivali i dokazivali. Što se prognoze rezultata na predstojećim izborima tiče, ona se nažalost ne može raditi bez spominjanja drugih pravaških stranaka. Sjetimo se samo 2007. godine, kada su Tonći Tadić i Ruža Tomašić dobili svaki po 4% glasova u X. izbornoj jedinici, pa na kraju nitko nije prošao u Sabor. Ne treba previše proučavati čuveno “D’Hondtovo izborno pravilo”, pa da se shvati kako su ti glasovi zapravo otišli HDZ-u. Vjerovatno će se u nekim izbornim jedinicama (a vjerovatno opet baš u X. jedinici) i ove godine dogoditi slične stvari, ali generalno gledajući, HSP je pametno vođenom predizbornom kampanjom, ipak potvrdio status stožerne pravaške stranke te bi im se broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru, po svim relevatnim istraživanjima ( a to sigurno nisu ona NOVE TV i IPSOS PULSA) trebao povećati.

    Izvor: Politika.hr

  • HSP će zatražiti izmjenu Zakona o kaznenom postupku


    Hrvatska stranka prava zatražit će, u u novom sazivu Hrvatskog sabora, izmjenu Zakona o kaznenom postupku i Zakona o ovrhovoditeljima jer nisu u skladu s Ustavom i ne omogućuju jednakopravnost građana, istaknuo je danas na konferenciji za novinare njezin predsjednik Daniel Srb.

    Po njegovim riječima cijeli je sustav vrijednosti izokrenut jer su zbog neučinkovitedržavne administracije i političke elite ogrezle u kriminal Državnom odvjetništvu dane neprimjereno velike ovlasti. Postali smo državnodvjetnička država, smatra Srb dodavši da DORH “drži u šaci” najjaču stranku kako bi osnažio svoj položaj do neprimjerene razine. Želimo državu pravde za sve, ali postojeći sustav to ne omogućuje, istaknuo je Srb.

    Odvjetnik Petar Šale drži da je onemogućena kvalitetna obrana osumnjičenika ili okrivljenika, jer su oni dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na DORH kojem je omogućeno u tajnosti provoditi istragu. Iako je odvjetnicima omogućeno vođenje istražnih radnji, oni za to nemaju instrumenata, rekao je Šale, ustvrdivši da se radi o inkvizitorskom kaznenom postupku koji je bio napušten čak i u bivšoj Jugoslaviji.

    Što se tiče javnih ovrhovoditelja i njihovih iznimnih ovlasti, Srb je upozorio da također imaju ovlasti koje ne bi smjeli imati. U tom smislu odvjetnik Petar Šale kazao je kako se ovrhovoditeljima uz asistenciju politike i sudski nalog omogućuje ulazak i osobni pretres ovršenika što je u nadležnosti u kaznenog, a ne građanskog prava.

    Glavni tajnik HSP-a Vlado Jukić izvjestio je da bilježe povećan broj novih učlanjenja u HSP, pa i iz drugih stranaka, napominjući da je u stranku od početka godine učlanjeno 5375 novih članova, pri čemu i više od stotinu dnevno. To je povećanje za više od 300 posto u odnosu na 2008. i 2009. godinu, kazao je Jukić. Iz HSP-a je u ovoj godini istupilo 317 članova, što je, kako je rekao, daleko manje od podataka koji su se pojavljivali u medijima.

  • Daniel Srb: Očekujem najbolji rezultat u HSP-ovoj povijesti


    Analitičari procjenjuju da se Srbov HSP u zadnjih nekoliko mjeseci jedini uspio značajnije nametnuti među strankama hrvatske desnice te da je danas najprepoznatljivija desna opcija, i to ponajviše zahvaljujući glasnom »ne« ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

     Ako je vjerovati anketama, u kojima se gotovo svakodnevno mjeri političko raspoloženje građana prije izbora 4. prosinca, HSP ne mora strahovati od toga hoće li zadržati parlamentarni status. Pravaši pod vodstvom Daniela Srba sigurno prelaze izborni prag, a prema posljednjem istraživanju što ga je na 4000 ispitanika proveo GfK, osvajaju pet zastupnika, koliko i Lesarovi laburisti.

    Šef pravaša, osokoljen i dobrim rezultatima koje im najavljuju ankete, optimistično najavljuje da će ostvariti možda i najbolji rezultat u HSP-ovoj povijesti. A to znači da vjeruje kako će nadmašiti uspjeh s izbora 2003. kad su osvojili 7 plus 1 mandat (sedam pravaša i nezavisni Slaven Letica).

    Još nije odlučeno tko će biti nositelj za II. jedinicu nakon raskida suradnje s obiteljskim nasilnikom, čelnikom AHSP-a Draženom Kelemincom, no najvjerojatnije će to biti glavni tajnik stranke Vlado Jukić.

    »HSP doživljava izniman uzlet zadnjih mjeseci, popularnost nam i dalje raste, pa je realno očekivati da u novom sazivu Sabora imamo osam zastupnika«, kaže Srb, koji svoj prošlomjesečni poziv svim pravaškim i drugim desnim opcijama da se okupe pod HSP-ovim krovom radi zajedničkog izlaska na izbore ne smatra promašenim. Iako neće biti ništa od predizborne suradnje s pravašima što ih vodi Ruža Tomašić, a njezin je HSP dr. Ante Starčević široj javnosti jedina još poznata pravaška stranka, Srb zbog toga ne žali.

    Spominje Hrvatsku stražu Ivana Vekića s kojom će na izbore u IV. jedinici, potom Novu Hrvatsku te još četiri male desne stranke koje su se odazvale njegovu pozivu. No, osim Vekića, nitko iz tih strančica neće dobiti istaknuto mjesto na HSP-ovim listama, koje su uglavnom već kompletirane i idućeg će ih tjedna predstaviti javnosti. Nositelji lista su Ante Prkačin u I. jedinici, Srb u IV., a Mirko Duspara u V. jedinici. Bivši HSP-ov lider Anto Đapić nosit će listu u VI., dok je VII. dodijeljena Bernardici Halapa Topolnjak, a VIII. Deanu Girottu. U Dalmaciji će, u IX. jedinici, pravaše predvoditi Mirko Čondić, a u X. Ivan Protrka.

    Još nije konačno odlučeno tko će biti nositelj za II. jedinicu, koja je bila rezervirana za čelnika AHSP-a Dražena Keleminca, s kojim je Srb nedavno raskinuo suradnju nakon saznanja da je obiteljski nasilnik, no najvjerojatnije će to biti glavni tajnik stranke Vlado Jukić. HSP-u još ‘visi’ III. jedinica, koju su htjeli prepustiti Željku Sačiću, ali se njegova Akcija za bolju Hrvatsku na kraju ipak nije odazvala Srbovu pozivu.

  • Bijesni rat desničara na internetu


    Nekoliko tjedana pratimo portale, grupe i stranice pojedinih desnih stranaka na internetu. Sliku nekakvog ujedinjenja definitivno kvare odnosi, prepucavanja, otvorena vrijeđanja i pljuvačina koja se provodi na spomenutim stranicama.

    Sliku nekakvog ujedinjenja definitivno kvare odnosi, prepucavanja, otvorena vrijeđanja i pljuvačina koja se provodi na spomenutim stranicama. Odnos desno orijentiranih birača uvijek je bio nategnut, jer svatko misli da može biti predsjednik i novi vođa Hrvatske, te ni ova kampanja nije lišena istoga.

    No u ovoj kampanji ipak se vidi i jedna razlika u dosadašnjoj praksi. Naime više nema stopostotne poslušnosti članova prema svojim stranačkim šefovima. Ponajviše na facebook grupama može se vidjeti kako pojedini stranački članovi ne libe se reći i protiv svojih šefova, ali i otvoreno kritizirati poteze čelništva. No isto tako svi su čvrsti u jednoj stvari – svi vjeruju da će osvojiti mandate, svi očekuju da će upravo oni biti nositelji nove vlasti i svi iskazuju kako su upravo oni spasitelji Hrvatske. Naravno među njima ima i onih koji zapravo i imaju šansu ući u Sabor, no većina njih je samo zaluđena i zaslijepljena i realno gledajući nemaju baš nikakve šanse ući u Sabor. Kada bi se usporedile te stranke, minorne po broju članova, sa nekadašnjim ipak jačim igračima DC-om, HIP-om ili HB-om koji su zapravo i imali nekakve realne šanse, onda mora postati jasno da današnjim desnim strankama, koje su u proljeće niknule u većem broju nego maslačci, sudbina ne nosi ništa osim poraza i to poraza koji nosi gadnu sramotu po brojem osvojenih glasova. No možda se i prevarim, vidjet ćemo na izborima. Krenimo redom po strankama:

    HSP (Daniel Srb)

    Definitivno najjači od svih desnih, domoljubnih stranaka. Može se HSP AS s njima na koplja bosti, ali HSP je stranka koja definitivno ima najviše izgleda stvoriti klub vijećnika u Saboru, o samom ulasku nećemo ni pričati, jer mislim da je to sigurna stvar.

    Njihovi „igrači“ na internetu se pokazuju kao najdiscipliniraniji uz ABH-ovce. Odmjereni su, argumentirani, te rijetko povlače poteze koje izazivaju opći rat na internetu, no isto tako rekao bih da najbolje znaju „ubosti“ protivnika kada treba, te najčešće izlaze kao pobjednici rasprava upravo zbog činjenice da znaju što i kada treba napisati. Nije to ništa čudno jer je i za očekivati da najstarija stranka, pogotovo među desnicom ipak ima i najiskusnije pojedince. Za očekivati je do sljedećih parlamentarnih izbora kako će i ostalih skupiti iskustva te da će ta borba biti ravnopravnija, naravno ako ove male stranke opstanu do sljedećih izbora. Također gledajući imena HSP-ovaca vidi se da su na internetu i neki od njihovih jačih igrača pa ovo stanje nikoga ne treba čuditi.

    S druge strane svi politički protivnici uporno povlače Antu Đapića kao najveći kamen spoticanja unutar HSP. Uopće ne želim davati vlastito mišljenje o gospodinu Đapiću, no činjenica je da je on najviše spominjan u negativnom kontekstu. Po tom pitanju i sami članovi su podosta oprezni i paze što pišu, no osim nekoliko komentara, nisam primijetio da sami članovi loše pišu o bivšem šefu HSP-a.

    Vrlo dobro su zaobišli slučaj Šibenik te Ivice Ledenka, no prije bih rekao da je taj slučaj relativno dobro po HSP prošao zbog činjenice da im tu izbornu jedinicu vodi Mirko Čondić, dok Ivica Ledenko ne kotira baš dobro kod nikoga.

    Istodobno nisam uspio vidjeti ni jedan negativni komentar članova ili simpatizera o njihovom predizbornom programu, što nije slučaj s ostalih strankama. Gledajući samo Internet ratovanje HSP je definitivno najbolje organiziran i ima najiskusniju infrastrukturu. Prisutni su posvuda od facebooka, Internet stranica pa do portala, onih glavnih nacionalnih pa do onih lokalnih.

    Izvor: Slavonija24.com

  • Pada referendum o ulasku Hrvatske u EU?


    Kako biste glasovali da se danas održava referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju?, pitali su između ostalog Đakovčan(k)e na gradskom korzu mladi pravaši, provodeći anketu ”Prijatelji Europe protiv EU” i dijeleći im informativne letke o promjenama koje nas očekuju integracijom u Uniju. Našoj zemlji pripada mjesto u euro zajednici, no tamo ne trebamo srljati kao guske u maglu, stav je HSP-a.

    – Dosadašnji su nas rezultati ankete zatekli. Građani priznaju da su slabo informirani o procesu pristupanja Uniji, njegovim posljedicama, prednostima i nedostacima, ali informacije o raspoloženju hrvatske javnosti oko EU bitno su drugačije od onog što smo ovim relevantnim istraživanjem dobili u slavonskim gradovima, rekao je prvi čovjek stranke Daniel Srb. Vjeruje, kaže, da će se na predstojećem referendumu građani izjasniti protiv ulaska u Uniju, što će mnoge iznenaditi.

    U Đakovu je danas upriličen i Dan pravaške mladeži Osječko-baranjske županije. Predstavnici HSP-ovih organizacija mladih iz cijele županije okupili su se na zajedničkom druženju, posjetili su katedralu, animirali građane u akciji ”Prijatelji Europe protiv EU” i naposljetku sudjelovali na misi u crkvi Svih svetih.

  • Predsjednik HSP-a na konvenciji u Slavonskom Brodu


    Zbog čega se paralelno s postupkom protiv bivšeg premijera Ive Sanadera ne vodi i proces protiv onoga tko je dao mito? Da Vlada zaista želi zaštititi Hrvatsku, tražila bi blokadu imovine Ine do završetka procesa. Ovako je to politički proces, a ne zaštita interesa građana Hrvatske. Ovakvim procesom oni samo žele oprati sa sebe odgovornost za ono što se dogodilo – rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb na današnjoj Konvenciji ove stranke za petu izbornu jedinicu u Slavonskom Brodu.

    Dodao je kako je HSP uvijek bio jedina stranka koja se jasno protivila prodaji nacionalnog bogatstva i tvrtki kao što su Ina, Pliva ili Jadranski naftovod strancima. Obrazlažući protivljenje HSP-a ulasku u Europsku uniju, Srb je rekao kako je licemjerno i sramotno promidžbenim spotovima nuditi mladim ljudima da idu studirati i zaposliti se u zemlje EU-a. Mladi, kaže, i danas mogu studirati u Europi, ali samo ako plate, a to se neće promijeniti.

    – Zar je uspjeh naših vlasti ako mladi ljudi odlaze raditi u Europu? Njihova je dužnost i obveza osigurati mladima mogućnost zapošljavanja ovdje u Hrvatskoj – istaknuo je Srb.

    Nositelj liste HSP-a za petu izbornu jedinicu i gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara rekao je kako ne vrijedi analizirati tko je kriv za stanje u kojemu se Hrvatska danas nalazi, jer bi to trajalo jako dugo, ali da treba jasno i glasno reći kako ono nije dobro. Uz konstataciju kako HSP nikada u proteklih 20 godina nije imao niti jednu krivu stratešku procjenu, posebno se osvrnuo na probleme u kojima se nalazi Slavonija.

    – Hrvatska je žitnica već godinama zapostabljena i izložena pravom robovlasničkom odnosu. Zbog čega je u jedan Zadar u posljednjih nekoliko godina otišlo više novaca nego u cijelu Hrvatsku? Svjedoci smo kako se ministar vanjskih poslova hvali s velikim količinama uvezenog šećera, a istodobno u Slavoniji imamo tri šećerane od kojih će jedna na taj način propasti – istaknuo je Duspara.