• U Zagrebu održan veličanstveni predizborni skup HSP-a i Neovisnih za Hrvatsku.


    Starčević: Provedimo revoluciju OLOVKOM!

    Kandidati stranaka Neovisni za Hrvatsku – Hrvatska stranka prava (NHR-HSP) na izborima za Europski parlament pozvali su birače da se u što većem broju odazovu na izbore 26. svibnja i izaberu listu koja će Hrvatskoj vratiti nacionalno dostojanstvo i ponos u bitci koja se, kako kažu, ne vodi za Bruxelles nego za Zagreb.

    Hrvatska stranka prava i Neovisni za Hrvatsku svojim će primjerom, potporom, djelima i glasom nastaviti hrabriti sve ponižene, obeshrabrene i ušutkane..Pokazat ćemo da smo vrijedni krvavo izvojevane slobode, da ona nije samo crtica u našoj povijesti, poručila je  u svom govoru Bruna Esih te dodala: “Hrvatska je naša, Božja i najljepša na svijetu. A da bi takva postala primjer i ponos i Europi i svijetu, ona mora prvo biti ponos nas Hrvata”.

    Skupu se nadahnutim  govorom obratio predsjednik HSP-a   Karlo Starčević i naglasio da je ovo “Koalicija s narodom” i da  Hrvati imaju dvije  suverene države. Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i nikada  nećemo zaboraviti ili izdati naše sunarodnjake u  BiH. Pozvao je  na REVOLUCIJU OLOVKOM na dan izbora koja će poslati snažnu poruku   oligarhijama u Zagrebu i Bruxelessu,
    Pogledajte video; 

    Deseti na listi je i naš Damir Markuš, poznati vukovarski branitelj, HOS-ovac i junak D0movinskog rata koji je na predstavljanje  stigao u zadnji čas budući je zadnjih dana  bio na predstavljanju   predstave  BITKA ZA VUKOVAR   diljem naše Bosne i Hercegovine.
    Pogledajte video;

     

    Pod sloganom “Vrijeme je za Hrvatsku” okupljenima su se obratili i Bruna Esih, Tomislav Jonjić, Karlo Starčević, Željko Glasnović, Davorin Karačić, Ana Lederer, Krešimir Kartelo, Martin Pauk, Vladimir Kovačević, Damir Markuš, Mato Artuković i Zlatko Hasanbegović.

    Ured za odnose s javnošću HSP-a

     

  • HSP o zahtjevu EU za žutim zvjezdama na hrvatskom grbu: S gnušanjem odbijamo i pomisao na takvu mogućnost!


    Nikakve zvijezde, nikakvi snopovi, srpovi i čekići, ne dolaze u obzir nikada više !

    vise_hr_manje_eu

    Europska Unija, ili točnije njeni birokrati pokušavaju na svaki način od iste napraviti talionicu naroda i sitnim pomacima i koracima napraviti jednu Europsku naciju.

    Pokušava se to na različite načine, a posljednji je ponovni pokušaj da se preko sporta znakovlje EU stavi u istu ravan s nacionalnim obilježjima i na mala vrata uvede u službenu uporabu. Ne samo da bi znakovlje EU bilo na nacionalnim dresovima, na  grbovima reprezentacija tijekom sportskih natjecanja, pa tako i na hrvatskom nacionalnom grbu, već bi se  žute zvjezdice na plavoj podlozi,  bile i na zastavama unutar stadiona na velikm natjecanjima kao što su Olimpijade ili svjetska prvenstva.

    Hrvatska stranka prava je u vrijeme ulaska u EU bila jedina protiv njenog ulaska, pa slijedom toga dosljedno ostajemo na pozicijama koje smo tada zastupali.

    Nikakve zvijezde, nikakvi snopovi, srpovi i čekići, nikada više ne dolaze u obzir! Hrvatska je samostalna i nezavisna država, ima svoju zastavu, grb i himnu, a od nadležnih očekujemo da s gnušanjem odbiju ovaj prijedlog, jer drugačije ne može biti. I to što žurnije. 

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Drago Marković, član predsjeništva

  • Dr Janjiček: ZAŠTO JE DOŠLO DO SLOMA EKONOMSKOG GLOBALIZMA I GDJE JE TU HRVATSKA.


    dr janjiček 800_440
    Izlazak Britanije iz EU, te dolazak Donalda Trumpa na vlast u SAD označio je doslovce slom globalizma ili barem onakvog kakav je do sada bio. Globalizam u ekonomskom smislu utemeljen je na tzv. ekonomskoj teoriji “komparativnih prednosti”, odnosno komparativnih troškova. Naime, po toj teoriji svaka država treba nastojati učiniti svoju ekonomsku posebnost na vanjskom tržištu tako što će se usredotočiti na ponudu robe iz onih gospodarskih sektora koji imaju relativno niže troškove proizvodnje u usporedbi sa nekim drugim sektorima. Sa druge strane, svaka država treba uvoziti onu robu gdje ostvaruje relativno više troškove proizvodnje u nacionalnom gospodarstvu od inozemnih.

    Sukladno spomenutoj teoriji, kroz niz godina bi svaka država u gospodarskom smislu mogla napredovati, ukoliko se pridržava principa slobodne trgovine. Tada bi samo i jedino visina troškova proizvodnje utjecala na tržišni uspjeh tvrtki iz različitih država. Tvrtke iz svake države bi se specijalizirale i ravnoteža u vanjskoj trgovini bi se uspostavila, prije ili poslije sama po sebi.
    Međutim, stvari se nisu tako odvijale, niti je bilo šanse. Ono što je najčešća greška i običnih ljudi i nacija, pa i teorija na koncu, jeste vjerovanje kako najbolja opcija ima najveće šanse za uspjeh. Tako je od prilike i ova teorija. Stoga treba pogledati što je greška u spomenutoj teoriji kroz EU i SAD.

    Prije svega, one države koje su još u doba EEZ imale suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci i ostale su sa suficitom i još više uvećale svoj suficit sa uspostavom EU. Daljnji rast suficita nastavio se i s uspostavom novčarske unije! Tako je sa Nizozemskom, Belgijom, Luxemburgom, Danskom, Švedskom, Njemačkom. Jedna Španjolska je do primitka u članstvo EEZ imala uravnoteženu vanjskotrgovinsku bilancu, a nakon toga nagli rast deficita. Gotovo istovjetna situacija je i sa Portugalom. Vanjska zaduženost ovih zemlja imala je eksplozivni rast posebice iza 2000. godine.

    Za razliku od Španjolske i Portugala, Finska je doživjela određeni uspjeh ostvarivši suficit od polovice 90-ih godina do 2008. godine, a nakon toga je samo golemi deficit i vanjska zaduženost je ne milosrdno rasla posebice od 2006. godine. Francuska je ostvarivala ravnotežu u vanjskotrgovinskoj bilanci do konca 80-ih, pa doživljava određeni suficit tijekom 90-ih godina. Od tada snažni rast deficita u tisućama milijardi eura! Italija ostvaruje suficit u vanjskoj trgovini, ali rast vanjske zaduženosti Italije daleko nadmašuje sve vanjskotrgovinske suficite zbog rasta javnog duga talijanske države. Poljska je od 2001. godine imala samo deficit u vanjskoj trgovini i tek nakon 2008. godine uspostavlja nekad suficit i nekad deficit, ali je deficit puno češći i u puno višim iznosima. Nakon 2001. godine, vanjski dug Poljske drastično raste i kreće se između 350 i 400 milijardi eura!

    Ako se sada pogledaju vanjsko trgovinska kretanje između EU i Kine, onda je kineski izvoz u EU gotovo duplo veći od izvoza EU u Kinu! SAD sa Kinom isto ima ogroman deficit, a vrijednost uvoza iz Kine je 4 do 5 viša od izvoza SAD u Kinu!

    Veliki broj tvrtki preselilo je svoju proizvodnju iz SAD i EU u Kinu! Ogromni broj poslova u EU i SAD-u jednostavno je ugasio. Srednji sloj u SAD i EU se doslovce topi poput svibanjskog snijega. Europljani i Amerikanci sve su ne zaposleniji i sa sve nižim prihodima i posljedično tomu životnim standardom. Jeftina i nekvalitetna roba iz Kine najtraženija je roba na tržištima SAD-a i EU. Krug siromaštva se nemilosrdno uvećava. Samo u SAD i Kanadi se sraz prihoda između siromašnih i bogatih pogoršao na razinu 1:400, a samo 20 godina u nazad bio je 1:180!!!

    Sustav slobodne trgovine donio je masovno gašenje određenih poslova, ali ne i nastanak novih poslova, što zagovara teorija! Jednostavno samo je došlo do preseljenja tvrtki i poslova iz EU i SAD u Kinu! Unutar same EU nije se dogodilo preseljenje tvrtki i poslova, jer su troškovi preseljenja unutar EU previsoki. Radi se i o malim razdaljinama, pa ne može biti veće uštede u troškovima transporta robe. Iako je radna snaga jeftinija u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj nego u Njemačkoj, tvrtke iz Njemačke se nisu preselile u spomenute zemlje! Razvijene države EU su zadržale i još uvećavale svoj suficit u vanjskoj trgovini, ali time i zadržale zaposlenost u okviru granica vlastite države.

    Niski troškovi radne snage u Kini učinili su preseljenje poslova i tvrtki iz EU u Kinu, ali ne i iz Kine u EU! Nove tvrtke se nisu otvarale u EU, niti je došlo do nastanka novih poslova za radnu snagu! SAD su prošle slično, kako sa preseljenjem poslova iz SAD u Kinu tako i Mexico! Tako su sve te tvrtke koje su svoju proizvodnju preselile u Mexico, nastavile tu robu prodavati na tržištu SAD, ali se sada bilježi kao izvoz Mexica u SAD!

    Unatoč tomu što je došlo do rasta BDP-a u Mexicu, to nije doprinijelo rastu potražnje za robom iz SAD koja je uglavnom luksuznija, a što se sukladno slobodnoj trgovini moralo dogoditi! Rast BDP-a odlio se na račune 2% meksikanaca! Rast kineske potražnje za uvozom visokokvalitetne i tehnološki napredne robe iz SAD i EU se događa, ali puno sporije od rasta izvoz iz Kine u SAD i EU. Sustav slobodne trgovine jednostavno je zakazao i u ovom segmentu, unatoč suprotnim očekivanjima!

    Zaštita okoliša do sada je uglavnom bila usredotočena na razvijene države svijeta, dakle EU i SAD poglavito. Međutim, glavna onečišćenja zraka i vode dolaze iz Kine i Indije! Obje te države uopće ne zanima ekološko stanje, niti nastanak ogromne količine otrovnih plinova, takozvanih “zelenih plinova”! Ne zanima ih ni zagađenost mora, a još manje ograničenja u lovu ribe i plodova mora iz Pacifika i drugih oceana! Ne troše niti lipe u tu svrhu! Kinu i Indiju i ne zanimaju ni rast oboljelih u vlastitim državama, jer im je natalitet i onako previsok! Stoga rast smrtnosti i broja oboljelih u njihovim nacijama gleda se kao “blagodat”, jer niti jedan program ograničenja rasta nataliteta nije ostvario uspjeh!

    Ne treba zaboraviti niti brojne “offshore outsourcing” tvrtke koje izvoze robu finalne proizvodnje u SAD i EU! “Offshore” tvrtke nemaju stalno sjedište tvrtke i najveći broj njih ne plaća porez nigdje nikomu! Vlasnici spomenutih tvrtki su najčešće politički moćnici koji grade svoje osobno bogatsvo na gospodarskoj propasti svojih nacionalnih država. No, kako države više nisu države nacija, nego “građana”, sad države pripadaju “svima” koji bio kako dograbe potvrdu o državljanstvu. Bilo kao socijalni slučaj ili kao terorista ISIL-a, ili kao uvaženi kriminalci! Javnost sve to proguta u “ambalaži” fotografije nekog “raspalakanog djeteta”, ili “uplakane udovice”, “izgladnjelog starca”! Stoga politički moćnici u svojim državama nemaju nikakve emocije prema narodu države kojom vladaju, jer tom narodu ni ne pripadaju!

    Konačno, odogovor na pitanje zašto nestaje srednji sloj u razvijenim državama! Zašto taj srednji sloj postaje u biti SIROMAŠNI sloj puka u SAD I EU!?

    Vlasnici kapitala, dakle oni koji imaju ozbiljnije iznose u dioničkom kapitalu multinacionalnih korporacija, ostvaruju sve veće i veće iznose dividendnog prihoda od dionica! Rast dividendi posljedica je već spomenutog rasta profita korporacija! Profiti korporacija rastu sve više, jer se sele u države gdje su troškovi radne snage jako niski! Rashodi tih korporacija padaju, a istodobno korporacije ostvaruju se sve veći ukupni prihod zbog rasta potražnje prodajom jeftine i nisko kvalitetne robe u SAD i EU! Isto tako, troškovi ekološke zaštite ili ekološke rente NE postoje u Kini i Indiji! Stoga profit multinacionalnih korporacija ostaju netaknut u svom beskonačnom rastu.

    Unatoč svim prosvjedima protiv nove ekonomske politike Donalda Truma, ali skrb o nacionalnom gospodarstvu u smislu zaštite od vanjskih utjecaja jedini je mogućni oblik gospodarskog opstanka. Posve je ispravno nastojanje Donalda Trumpa na povratku američkih tvrtki unutar granica SAD!

    Stoga kada Tusk plačljivo poziva na “jedinstvo” EU, onda je to doista samo bespomoćno jadikovanje i ne razumijevanja problema EU! Ideja utemeljenja EU je na slobodnoj tržišnoj utrci koja donosi korist za sve članice jednostavno je besmislica! Tržište je to koje stvara pobjednike, a druge gubitnike. Bez gubitnika nema pobjednika i stoga koristi za sve nikad ne može biti, kako unutar EU, tako i na svjetskoj razini!

    U kontekstu svega gore spomenutog treba sada pomisliti na Hrvatsku i pitanje će samo poteći. Hrvati, zašto ste masovno apstinirali na referendumu o članstvu u EU!? Zašto ste time pustili da vas glupa politička bagra članstvom Hrvatske u EU masovno odgura do autobusne postaje s praznim koferom, da nastavite biti siromašni, ali ovaj put kao stranci!

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Dr. Tihomir Janjiček

  • Dr Tihomir Janjiček o BREXITU: Veću štetu će pretrpiti EU izlaskom Britanije.


    brexit
    Svjetske burze valuta i kapitala proživljavaju teške poremećaje nakon britanske odluke o povlačenju iz članstva u EU. Službene vlasti i EU i Britanije doista ne znaju što bi učinili, makar optužuju jedna drugu kako se ponašaju bez plana. EU iščekuje službeni zahtjev Britanije za iščlanjenje, dok Britanija s time nikako ne žuri. Tako se došlo do spoznaje kako Britanija namjerno želi sporo iščlanjenje iz EU, dok vrhovnici EU žele čim prije započeti proces iščlanjenja Britanije. Dolazi se do kontradiktorne situacije, gdje se zemlji članici ne žuri sa iščlanjenjem iz EU unatoč većinskoj volji vlastitog naroda za tim činom i EU koja želi čim prije iščlaniti Britaniju iz EU iako nije željela iščlanjenje Britanije iz EU! Dakle što se događa, zbog čega se događa ovakva situacija?

    Istodobno burzovni indeksi „luduju“ i svi su nemoćni.

    EU kao organizacija ima dugu listu zahtjeva prema svakoj državi koja želi biti primljena u članstvo EU. Pregovori oko učlanjenja neke države u EU, obično traju od par godina do preko jednog desetljeća, kako je bilo sa Hrvatskom. Tijekom tih pregovora u suštini se događa prilagodba buduće članice političkom i ekonomskom sustavu EU koji je prihvaćen od svih članica EU. Na taj način svaka država koja se učlanjuje u EU prolazi kroz postupnu preobrazbu i prilagodbu članstvu EU, poznato kao „približavanje“ EU. Što god je neka država razvijenija ona ima kraće vrijeme prilagodbe za članstvo u EU, jer ima razvijen politički i financijski sustav. Što god je neka država manje razvijena ona ima dulji proces prilagodbe.

    No, hajdemo pogledati što se događa sa iščlanjenjem.

    Dakle, EU su na početku tvorile najrazvijenije države Europe, a sa okončanjem „hladnog rata“ raspadom komunizma, brojne “neutralne“ države i nerazvijene države Europe su iskazale želju za članstvom u EU i . U prvoj grupi su Španjolska, Portugal, Švedska, Finska i Austrija i većina ih je primljena neposredno nakon pada komunizma. U drugoj grupi su baltičke države, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Hrvatska, ali su te zemlje manje više primljene ne tako davno. Zemlje iz prve grupe imale su kraće vrijeme prilagodbe članstvu u EU, dok su države iz druge skupine imale znatno dulje vrijeme prilagodbe članstvu u EU. Tako su sve te „nove“ članice EU manje više uspješno pristupile EU bez velikih unutarnjih potresa, kako unutar tih država, tako i unutar EU.
    Međutim, EU nema utvrđen proces postupnog iščlanjenja određene države iz sustava EU! „Dovoljna“ je samo referendumska odluka puka i ništa više, a zahtjev za iščlanjenjm podnosi država u kojoj je održan referendum. Vrhovništvo EU zamišljalo je kako nikad nikomu neće pasti na pamet iščaniti se iz EU, stoga nisu utvrdili nikakvu proceduru iščlanjenja, koja bi zasigurno trebala biti slično duga koliko i proces učlanjenja.Problem iščlanjenja došao je prvi puta do izražaja tijekom financijske krize Grčke od prije godinu dana, ali ne u potpunosti. Tada je u pitanje bil samo novčarske unije Grčke unutar EU. Niti je Grčka mogla biti izbačena iz novčarskog sustava EU i zabranjena joj uporaba Eura, a niti je mogla dragovoljno istupit! Istup iz novčarskog sustava EU nije niti predviđen, niti postoji, a nije bilo u pitanju iščlanjenje iz EU, već samo istup iz novčarskog sustav EU!
    Sada je posve druga stvar u pitanju, Britanija je postavila referendumsko pitanje članstva svojim državljanima i 52% Britanaca se izjasnilo za iščlanjenje iz EU. Britanija nije bila u potpunoj novčarskoj uniji, jer je zadržala svoju funtu kao nacionalnu valutu. Međutim, unatoč tomu valutne burze i burze vrijednosnica dilje EU i svijeta su „podivljale“! Tečaj funte je imao „infarktni“ pad, a nije puno bolje prošao ni Euro. Novčarske institucije EU, te središnje banke EU i Britanije posve su nemoćne. No, kako je to moguće, zbog čega se dogodio tako panični strah na tržištu novčanog kapitala.
    Britanija je članica novčarskog sustava EU. Godinama Britanija iskazuje vanjskotrgovinski deficit, ali i proračunski deficit. Ti deficiti na žalost nazočni su praktično u svim državama EU izuzev Njemačke i još par inih država. Sve te države i dakako Britanija popunjavali su taj deficit prodajom državnih obveznica europskoj središnjoj banci. Kako je gospodarska aktivnost bila niska i kako bi se investitori stimulirali kupovati te obveznice, kamatna je stopa dosegla razinu ništice, pa je svaki postotak interesa iznad ništice na državne obveznice poticajan za investitore. Problem su dva.

    Prvi je taj da će Britanija prestati uplaćivati svoju kvotu u proračun EU, pa će za toliko čitav birokratski apart EU biti zakinut za financiranje. Odatle proistječe i drugi problem, jer EU koj neće imati Britaniju u svom članstvu može pristupiti prodaji britanskih državnih obveznica na tržištu kapitala. Nagla ponuda britanskih državnih obveznica na burzi vrijednosnica izazvat će njihov nagli cjenovni pad i dodatnu paniku na burzi vrijednosnica.

    EU jednostavno mora nadoknaditi manjak novca koji će joj se ukazati, pa je kao druga opcija uzimanje kredita. Uzimanje kredita od strane institucija EU pojačalo bi potražnju na novčanim kapitalom, poguralo kamatnu stopu i tada bi ponovno došlo do „panike“ na novčarskom tržištu, jer ne bilo interesa za posjedom državnih obveznica čiji bi interesni prihod bio ispod razine kamatne stope! Svi bi ih se željeli riješiti. Istodobno, niska kamatna stopa djeluje pozitivno na gospodarski oporavak u EU, a njihov rast ponovno gura gospodarstvo EU u još dublju recesiju.

    U svakom slučaju dogodit će se pokriće manjka novca iz britanskih uplata i to će se nadomjestiti elektroničkim doznakama novca! Novčana masa Eura će se uvećati i zato je posve opravdano očekivati DALJNJI PAD tečaja Eura prema švicarskom franku i drugim svjetskim valutama!

    Sumirano rečeno, EU ima puno više štete istupom Britanije iz članstva EU nego sama Britanija. Na kratak rok, a to je upravo ono što se dogodilo u zadnjih nekoliko dana, veća štetu trpe Britanci i to najvećim dijelom kroz visoku deprecijaciju tečaja funte. Međutim, na dulji rok stabiliziranje tečaja će se dogoditi, već kroz par tjedana će se stabilizirati, ali EU će sa protokom vremena sve teže izlaziti na kraj sa teškoćama!

    Treba imati na umu još jednu činjenicu, a to je što brojne korporacije u Britaniji posjeduju u svom vlasništvu velike pakete dionice drugih korporacija diljem EU. Najvažnije je to što britanske banke posjeduju u svom vlasništvu dionice inih banaka u EU! Slobodno kretanje kapitala i posjed dionica temeljem članstva Britanije u EU sada više neće biti moguće kao prije! Stoga postoji opravdana bojazan da bi britanske banke i korporacije započele naglo prodavati te dionice europskih banaka i korporacija, te time izazvali opet „paniku“ na burzama vrijednosnica. Europske banke i korporacije nisu ni blizu posjedovale pakete dionica britanskih banaka i korporacija!

    Zbog toga se EU „žuri“ sa iščlanjenjem Britanije iz EU kako bi regulirale i spriječile prodaju državnih obveznica i dionica na tržištu vrijednosnica, jer EU od toga može imati daleko veću štetu nego Britanija!
    Upravo zato ne treba dvojiti, EU će imat daleko veću štetu od iščlanjenja Britanije nego sama Britanija! Unutar EU, samo je Njemačka financijski stabilna država, a sve ostale države nisu joj ni blizu! Najbliža joj je bila po financijskoj snazi Britanija, ali nje više nema u EU! Na hrvatskim TV postajama i emisijama poput „Otvoreno“ na žalost mogla su se čuti razna nestručna stajališta bez ikakvih argumenta. Mogla se iščitati nesmiljena srdžba prema Britaniji zbog iščlanjenja, ali bez jasnih naznaka tko će doista imati veće štete od iščlanjenja, EU ili Britanija! Unatoč svim mogućim pričama kako je Britanija praktično „zloporabila“ EU, jer je više novca povlačila iz fondova EU nego je uplaćivala u proračun EU, daleko veća šteta će biti na strani EU iščlanjenjem Britanije.
    Zbog toga se bijes može iščitati na licima čelnika EU! Zbog toga je bio nuđen poseban status Britanije unutar EU! Pojednostavljeno rečeno, daleko je više EU koristilo članstvo Britanije, nego je samoj Britaniji koristilo članstvo u EU!

    Dr. Tihomir Janjiček

  • HSP stoji iza peticije EU parlamentu protiv kumrovačkih derneka i Trga J. B. Tita


    lozo pšeticija

    Dana 06. lipnja 2016. član HSP-a Ivan Lozo podnio je peticiju Europskom parlamentu kojom se temeljem rezolucija 1096. i 1481. Vijeća Europe (Rezolucija o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima) traži da EU parlament odnosno nadležna Komisija naloži Republici Hrvatskoj da bez odlaganja:

     – zabrani manifestacije kojima se veliča titoistički jugokomunistički režim i ističu njegovi simboli te da takve pojave kazneno goni,
    – preimenuje sve ulice i trgove u Hrvatskoj koje nose ime Josipa Broza Tita, te zabrani da se po njemu imenuju ulice i trgovi.

    Uz kratki prikaz svakogodišnjih jugokomunističkih derneka u Kumrovcu i zlodjela toga režima od Bleiburga, Jasenovca od 1945. do 1949./1951. i Golog otoka od 1949. do 1989., te ubijanja hrvatskih političkih emigranata u svijetu u peticiji se ističe da HSP i drugi već godinama bezuspješno od institucija RH traže da se tome stane u kraj, a da inicijativa “Krug za Trg” također već godinama traži preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Ističe se da institucije RH ignoriraju te zahtjeve mada je Hrvatski državni sabor svojom deklaracijom od 30. svibnja 2006. prihvatio rezolucije 1096. i 1481. te člankom 154. kaznenog zakona stavio pod kaznu veličanje i isticanje simbola totalitarnih režima,  te se zato peticijom traži reakcija Europskog parlamenta.

    Supotpisnik peticije je Božo Jakeljić iz Koelna. Posjetimo da je Ivan Lozo bio autor, a Božo Jakeljić potpisnik uspješne peticije EU parlamentu od 13. 3. 2010. kojom se je tražilo izručivanje hrvatskih državljana iz Republike Hrvatske u zemlje članice Europske unije koje ih terete za tamo počinjena politički motivirana kaznena djela u službi nekadašnjih jugoslavenskih tajnih službi, a koja peticija je pridonijela izručenju Josipa Perkovića.

    Ivan Lozo
    Božo Jakeljić
    Foto: 24 sata

  • Predsjednik HSP-a odnosima prema EU u emisiji Teme dana STV-a.


    daniel srb teme dana

    O odnosima Hrvatske  prema  EU  u svjetlu  otvaranja pregovaračkih  poglavlja Srbije. O  utjecajima pojedinih država na procese ulaska Srbije u cilju slabljenja Njemačkog utjecaja na jugoistoku Europe.

    Sve to može te pogledati u Emisiji TEME DANA  Televizije Slavonije i Baranje u kojoj je gost bio Daniel Srb, Predsjednik Hrvatske stranke prava..

    Foto i video: STV

  • Gdje je nestao zdravi hrvatski nacionalizam o kojem je profesor Daniel Crljen pisao??


    Kako se onda u tu priču uklapa gotovo bezrezervna podrška ulasku Hrvatske u NATO i EU? Iz te pozicije, gotovo je tragikomično govoriti o domoljublju i rodoljublju, kleti se u Boga i Hrvatsku domovinu, mahati zastavama…pravašiU hrvatskoj političkoj stvarnosti, dragi prijatelji, na sceni su u ovom teatru apsurda, miševi i mačke naše politike.

    Po prirodi stvari znamo da mačke jedu miševe pa postavljam pitanje, zašto mi kao pravaši pristajemo na ulogu miševa kad nam to nije u krvi?
    Puno puta sam pisao o tome da je jedino pravaška misao Hrvatskoj svojstvena filozofija, jedino pravaštvo nije uvezeno.
    Jedino je pravaštvo izvorno hrvatski proizvod.
    Mnogi danas postavljaju pitanje zašto se pravaši danas ne mogu ujediniti. Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, ali je u konačnici kristalno jasan.
    Zahvaljujući agentima u svojim redovima, dopustili smo da nam hrvatski neprijatelji prodaju staru rimsku sentencu “Divide et impera” (podjeli pa vladaj). Rijetki su današnji pravaški vođe koji uopće znaju što je pravaštvo, a još su rijeđi oni koji dosljedno provode temeljnu pravašku političku doktrinu.
    Dr. Ante Starčević svojevremeno je rekao:” Dok narod hoće da bude narodom, dotle će narod biti za svoju samostalnost i neovisnost. Ovo je uvet njegova obstanka, ovo je duh i smer našega programa. Samo onda kada se onaj obstanak osigura, može nastati temeljno pitanje o rešavanju državnih strukah unutarnjeg našeg programa.”
    Samostalnost i nezavisnost, dragi moji, temelj su pravaškog programa i hrvatske države.
    Kako se onda u tu priču uklapa gotovo bezrezervna podrška ulasku Hrvatske u NATO i EU?
    Iz te pozicije, gotovo je tragikomično govoriti o domoljublju i rodoljublju, kleti se u Boga i Hrvatsku domovinu, mahati zastavama.
    Nakon krvavog rata u kojem smo obranili Domovinu i ostvarili tisućljetni san generacija Hrvatica i Hrvata o samostalnoj i nezavisnoj državi, što se dogodilo?
    Komunistički san o panslavizmu, zamijenili smo tuđim snom o europeizmu, a da svoj san o samostalnosti i nezavisnosti nismo ni dosanjali do kraja.
    Gdje je nestao zdravi hrvatski nacionalizam o kojem je profesor Daniel Crljen tako lijepo pisao 1944. godine?
    “Naš nacionalizam nije od jučer. On je star koliko je stara i borba za očuvanje hrvatske narodnosti i obnovu hrvatske države. Nije pisan perom po papiru, nego mačem i krvlju. Nije izmišljen, nego doživljen. Organski se razvio iz nas samih, iz narodne duše, iz onog što smo htjeli i trebali. Iz vapaja za pravdom se razvio, iz čežnje za slobodom. I zato je naš, ni od koga naučen, ni od koga posuđen. Ni kao je i klijao u poštenim i junačkim hrvatskim srcima, kao što dijete klije u utrobi majke. Naš je to hrvatski nacionalizam.”
    Čast izuzecima ali pravaštvu nas uče i provode ga ljudi koji do pravaštva drže koliko do lanjskog snijega.
    Svoje su pravaško znanje stjecali u socijalističkim školama i fakultetima pod paskom komunističkih profesora koji su pak svoj radni vijek proveli kroz odanost komunističkoj partiji, a znanje crpili iz raznih sovjetskih i cionističkih izvora.
    Nema tu zabune ni čuđenja, pa mi i danas dopuštamo da nam takvi isti ili gori odgajaju djecu.
    Gdje su te pravaške vođe da odmah danas izvrše pritisak na vlast i traže bezuvjetno provođenje lustracije bez odgode i filozofiranja?
    Postoji li danas ijedan div pravaške misli koji će dignuti glas u ime hrvatskog naroda, a protiv stranih utjecaja, protiv “tuđeg cvijeća” ili su sve to liliputanci i politički EUnusi koji su dobro naučili samo mahati repom očekujući kost od gospodara?
    Ako postoji takva osoba, a ja je jednostavno ne vidim, odmah ću stati uz nju rame uz rame boreći se i zubima ako treba protiv novog hrvatskog ropstva guzatim gospodarima u Bruxellesu i ostalim bjelosvjetskim hohštaplerima.

    Autor: Siniša Novak
    Izvor:HR News portal

  • HSP najavljuje prosvjed ukoliko dođe do prijenosa suvereniteta na tijela EU.


    Hrvatska ne može pristati na nadnacionalne policijske snage, niti bilo kakve druge oružane formacije. O tome je Hrvatska davno u povijesti donosila odluke i svi znamo kako je to završilo s Austrijom, prvom ili drugom Jugoslavijom.

    ne u eu šahDanas je predsjednik HSP-a Daniel Srb održao konferenciju za medije u Osijeku na kojoj je za početak istaknuo da smo svakodnevno bombardirani aktualnostima oko formiranja nove Vlade RH.
    Zanimljivost cijele priče – istaknuo je Srb, je to da je upravo danas HDZ odgovorio MOST-u kako prihvaća nestranačkog premijera kao zajedničko rješenje u pregovorima oko formiranja nove Vlade RH.

    „Nije nam namjera baviti se HDZ-om, ali budući je je to politička opcija koja želi voditi Hrvatsku moramo ukazati na neke stvari“- rekao je Srb i dodao da ga u cijeloj toj situaciji začuđuje kojom brzinom je HDZ prihvatio odreći se Tomislava Kramarka, predsjednika HDZ-a kao kandidata za premijera i postavlja se pitanje kakve to unutarnje snage u HDZ-eu su spremne učinit sve da bi došle do vlasti i da bi se formirala vlast s njihovom većinom i nestranačkim premijerom.

    Ono što smo posljednjih dana imali prilike vidjeti je i pojava (možda) spinova koji dolaze s Pantovčaka o osječkom gradonačelniku kao kandidatu za premijera. Očito je da je time praktično počeo sukob između Pantovčaka i HDZ-ea. To je ono što smo imali u prethodnoj Vladi gdje smo imali sukob Milanovića i Josipovića, a sada imamo početak sukoba između Ureda predsjednice i HDZ-a jer je očito da je takav spin pušten bez dogovora i suglasnosti s HDZ-eom – konstatirao je Srb.

    Zašto je to sve skupa bitno? Bitno je zbog toga što je svima koji se bave politikom jasno da ukoliko HDZ ne bude imao svog premijera neće moć biti najveća politička stranka u Hrvatskoj što oni često ističu. Tog trenutka kada uz njihovu potporu bude izabran nestranački premijer ili premijer iz druge političke opcije uz potporu HDZ-ea, tog trenutka HDZ neće moć biti najveća politička stranka u Hrvatskoj.

    Predsjednik HSP-a je prokomentirao i najavu Europske komisije kojom se predlaže formiranje novih policijskih snaga na razini Europske unije koje bi imale ovlasti intervenirati u svakoj zemlji članici EU vezano uz zaštitu vanjskih granica Unije bez suglasnosti i dogovora s nacionalnim državama.

    „Tu dolazimo do temeljnog pitanja ne koje je HSP kontinuirano upozoravao tijekom procesa ulaska Hrvatske u EU, odnosno ne kritičnog hrvatskog pristupa cijelom procesu ulaska. To nije ništa drugo nego prijenos dijela suvereniteta na tijela unije“ – rekao je Srb

    Naravno da one političke snage koje nisu suverenisti smatraju to potpuno opravdanim i ne vide u tome ništa sporno. To su one političke snage koje u pravilu i nisu htjele samostalnu i suverenu Hrvatsku. Njima to nije sporno.

    „Nama je! I nema prenošenja suvereniteta. Jer tu je temeljni politički problem pozicije Hrvatske u EU, što se takve odluke mogu donositi bez suglasnosti Hrvata.
    Naših je zastupnika u EU toliko malo da ih nitko i ne primjećuje. Mogu biti nazočni ili nenazočni, svejedno – bio je rezolutan Srb

    Hrvatska ne može pristati na nadnacionalne policijske snage, niti bilo kakve druge oružane formacije. O tome je Hrvatska davno u povijesti donosila odluke i svi znamo kako je to završilo s Austrijom, prvom ili drugom Jugoslavijom.

    Hrvatska stranka prava se protivi bilo kakvom prenošenju suvereniteta na bilo kakva tijela EU i u takvim okolnostima gdje se može donositi odluke bez suglasnosti Hrvatske mi ne smijemo sudjelovati. A mi će mo kao stranka prosvjedovati protiv takvih odluka pa čak i u ovom konkretnom slučaju budu li neki tvrdili da je to u redu – zaključio je Srb i za kraj ponovio da ne možemo i nećemo ni po koju cijenu pristati na prenošenje suvereniteta sa Hrvatskog sabora ili Vlade na tijela EU.

    hsp

  • U Europski parlament potrebno je birati zastupnike kojima je cilj opstanak nacije i države


    Ivan Župić, Mirko Čondić, Ivana Gudić (kandidatkinja HSP-a za Europski parlament) i Marijo Popović

    Priopćenje za javnost

    Od 14. travnja, odnosno od prvih izbora za Europski parlament, dijele nas svega tri dana.

    Provedene ankete o izlaznosti na ove izbore, ukazuje da će odaziv za iste biti u razini održavanja referenduma o ulasku neovisne Hrvatske u Europsku uniju (EU).

    U vrijeme održavanja političke kampanje i izražavanja stavova oko ulaska u EU, HSP-a je bezrezervno i otvoreno bila protivnik ovakve naddržavne zajednice i zagovornika da se kroz referendum kaže NE EU.

    Nažalost, sama politička kampanja koju je provodila Vlada, bila je nedemokratska i netolerantna. Kampanja je vođena kroz jednostrane reklamne TV spotove koje su porezni obveznici platili u iznosu većem od 5 milijuna kuna.

    Od samog početka skepticima EU nije ni blizu proporcionalnosti dana mogućnost izražavanja argumentiranog protivljenja. Sama informiranost građana o EU bila je vrlo površna.

    Sam referendum bez obzira na minoran odaziv građana, a još minorniji broj onih koji su se izjasnili za ulazak u EU je legitiman, a odluka istog čeka na svoju legalizaciju 1. srpnja.

    HSP-a kao temeljna politička stranka sudjeluje u samim izborima sa svojom listom broj 15 pod sloganom “Zaštitimo hrvatske nacionalne interese”.

    Kao predsjednik županijskog HSP-a osjećam dužnost da pozovem sve birače Splitsko-dalmatinske županije, a posebno upućujem apel euro-skepticima kojih je najviše, da se odazovu ovim izborima 14. travnja jer je neophodno i trenutno jedini mogući način da hrvatske vitalne nacionalne interese u EU parlamentu brani i zastupa HSP.

    Ponuđene koalicijske liste HDZ-a i SDP-a ne mogu predstavljati nikakvu pa niti egzistencijalnu nacionalnu sigurnost u EU jer HDZ je u samoj EU još 2007. godine poznata kao stranka “korupcije” pa je ista tako i opisana u izvješću koje je napisano na 50 stranica, a radi se o izvješću suda za reviziju financijskih fondova koji obrazlaže da je 60% Vladinih projekata odbačeno zbog korupcije.

    Dok SDP svoju odanost EU vladarima iskaziva nebrigom za hrvatski teritorij, nebriga za novac štediša Ljubljanske banke, žurna privatizacija Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke …

    Koalicijske liste HDZ-a i SDP-a imaju za cilj ulaskom u EP priključenje koalicijama, pučana ili socijalista, a to je samo jedan od pokazatelja da će isti biti izvršitelji interesa EU u Hrvatskoj protivno interesu hrvatskih građana.

    Imajući u vidu sudbine poput svima nam poznate: Grčke, Španjolske, Portugala, Italije, Cipra, Slovenije, u Europski parlament potrebno je birati zastupnike kojima je cilj opstanak nacije i države, a su kandidati HSP-a.

    Hrvatska stranka prava
    Ž.V. Splitsko-dalmatinske županije
    Mirko Čondić, predsjednik

  • Daniel Srb: HDZ i SDP će biti u koaliciji u Europarlamentu


    Tihana Trcović, Tihomir Kupanovac, Daniel Srb, Drago Marković i Damir Kupanovac

    Predstavljajući danas u Osijeku program i listu HSP-a za izbore za Europarlament, predsjednik HSP-a Daniel Srb je između svih kandidata posebno istakao što je na listi i predstavnik dijaspore Frano Vranjković, koji se osobnim zauzimanjem izborio da službeni jezik u Europskoj uniji ne bude srpsko-hrvatski, nego hrvatski, što je za hrvatske nacionalne interese od ogromne važnosti. Na listi se nalaze obrazovani, nacionalno osviješteni ljudi iz cijele Hrvatske, među kojima većina govori i četiri strana jezika.

    Frano Vranjković - kandidat HSP-a za Europski parlament

    “Hrvatska stranka prava je svjesna da će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., hrvatski porezni obveznici financirati i izdvajati velika financijska sredstva za EU, a neće imati financijske koristi, iz razloga što Hrvatska nema kapacitete da povuče veću količinu novaca iz proračuna nego što će ju koštati članarina u EU. Na to već više vremena ozbiljno upozoravamo hrvatski narod i hrvatsku javnost” – rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HSP-a Daniel Srb.

    Izuzetno je važno da u Europskom parlamentu budu i predstavnici Hrvatske stranke prava, koji će uvijek štititi hrvatske nacionalne interese, a neće biti spavači poput HDZ-a i SDP-a”- naglasio je Srb, i naveo gdje je bitna razlika između njih i HSP-a.

    “SDP i HDZ se natječu za u Europarlament da bi u Hrvatskoj zastupali interese Europske unije, a HSP se natječe bi bi u Europarlamentu zastupao interese Hrvatske u Europskoj uniji!”

    Srb je rekao kako će u Europarlamentu te dvije stranke biti u koaliciji jer su njihove matične političke grupacije u Europarlamentu (pučani i socijalisti) u koaliciji. To se od hrvatske javnosti skriva i HSP na to upozorava. “A kada se malo bolje promotri politička situacija u Hrvatskoj možemo doći do zaključka da su SDP i HDZ u nekoj vrsti prikrivene koalicije” – dodao je Srb.

  • Zaštitimo hrvatske nacionalne interese u Europskom parlamentu


    HSP je danas održao predstavljanje kandidata za Europski parlament u Splitu. Skupu su nazočili Daniel Srb (nositelj liste za Europski parlament), Ilijana Vrbat Pejić (2. na listi), Pejo Trgovčević (3. na listi), Berislav Gržanić (4. na listi), Mira Antić (7. na listi), Paul Cota (10. na listi) te Ivana Gudić (11. na listi).

    Nazočnima su se obratili predsjednik Stranke i nositelj liste za Europski parlament, Daniel Srb, Paul Cota iz Promine te Ivana Gudić iz Splita.

    HSP - izbori za Europski parlament

    “Hrvatskoj trebaju hrvatski predstavnici u Europskom parlamentu, a ne oni koji zastupaju interese EU-a u Hrvatskoj”, naglasio je Srb te nastavio da “ne smijemo nekritično prihvaćati SVE što dolazi iz Europske unije.”

    “Svejedno je hoće li u EP biti izabrani kandidati s lista HDZ-a ili SDP-a, jer je njihova politika identična, a njihovi politički predstavnici dizat će ruke za sve što Europska komisija zatraži i zbog činjenice da su europski pučani i socijalisti u ‘velikoj koaliciji’”, rekao je Srb.

    “Na listi kandidata HSP-a su četiri žene, kandidati su iz svih dijelova Hrvatske, visoko obrazovani i govore strane jezike. Ako budu izabrani, u Europskom parlamentu isključivo će govoriti hrvatski jer je on jedan od službenih jezika Europske unije, za što se izborio Frano Vranjković, 12. kandidat HSP-a za Europski parlament”, dodao je Srb.

    Ivana Gudić - kandidatkinja HSP-a za Europski parlament

    “Kao dugogodišnja članica HSP-a, smatram bitnim napomenuti da sam jedna od najmlađih kandidata za Europski parlament čime moja stranka šalje nedvosmislenu poruku da u budućnosti ozbiljno, a ne samo prigodno i deklarativno računa na nas mlade.

    Kako je moj životni poziv edukacija i obrazovanje mladih, moje djelovanja unutar EU parlamenta biti će usmjereno upravo u tom pravcu i to na način da ću se zalagati za što bolju i učinkovitiju izobrazbu mladih u Hrvatskoj te podizanju razine prava studenata sukladno standardima EU.

    Osobiti trud ću svakako uložiti u lakšem zapošljavanju nakon školovanja, kako bi se spriječio odljev hrvatskih mozgova u svijet gdje redovito postanu uspješni i ugledni znanstvenici i ugledni građani samo zato što im u našoj domovini nije pružena šansa”, naglasila je Ivana Gudić, magistra primarnog obrazovanja.

  • Bruno Gollnisch: Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju ne postavlja samo materijalno pitanje, već i pitanje nacionalne neovisnosti


    U Gradskoj vijećnici grada Karlovca, Hrvatska stranka prava održala je danas konferenciju za novinare zajedno s potpredsjednikom Nacionalne fronte i zastupnikom u Europskom parlamentu, Bruno Gollnisch.

    Bruno Gollnisch, Daniel Srb, Dražen Bogović i Marinko Marinović (izvor: Karlovački tjednik)

    Gollnisch je stigao u Hrvatsku kako bi HSP-u, kao bratskoj stranci u Hrvatskoj, izrazio potporu u kampanji uoči izbora za Europski parlament. Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik HSP-a Daniel Srb, koji je naglasio kako će pravaši u Europarlamentu zastupati i braniti hrvatske nacionalne interese. “Nemojmo nekritično prihvaćati sve što dolazi iz Europske unije“, poručio je Daniel Srb u duhu zastupanja interesa takozvanih eurorealista.

    Bruno Gollnisch također je upozorio na prevelika očekivanja Hrvata od Europske unije.

    “Došao sam, prije svega, kako bih vam rekao da dobro pazite, jer ta prividna slika Europske unije, slika koja je privukla mnoge zemlje, uključujući i moju, može svakog trena nestati. Privlačna su obećanja da će ulaskom u EU vaša zemlja bolje napredovati, međutim, upitajte danas Irce, Grke, Ciprane, Portugalce, Španjolce, pa čak i vaše susjede Slovence, je li Europska unija bila doista tako velikodušna prema njima.”

    “Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti, ali tu ne treba očekivati zaštitu Unije, a ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju ne postavlja samo materijalno pitanje, već i pitanje nacionalne neovisnosti”, naglasio je Gollnisch.

    “Europa je kolijevka ideje slobode i jednakosti, koje nećete naći niti  u jednoj drugoj civilizaciji, no događa se izdaja tog europskog nasljeđa. Europska unija neće biti federalna država, a luda je pretenzija da se s jednog mjesta može vladati s 400 milijuna ljudi”, napomenuo je europarlamentarac.

    On podržava znanstvenu i tehničku suradnju među europskim zemljama, ali smatra da nije potrebna jedna super-država niti je potrebno žrtvovati nacionalne suverenitete, te je dodao da reakcija na taj totalitarni sustav sve više ima u Velikoj Britaniji, Italiji, Poljskoj, Bugarskoj, Austriji, a on se nada da će ih biti i u Hrvatskoj.

    “Nisam ultranacionalist, nego Europejac koji brine za budućnost i za neovisnost svoje zemlje”, rekao je Gollnisch.

    Daniel Srb je naglasio da ukoliko Hrvatsku u Europskom parlamentu budu zastupali SDP i HDZ, koji će u njemu biti u koaliciji, onda nitko neće zastupati hrvatske interese.

    “Pozivam da na izbore za Europski parlament izađe što više euro-skeptika, ili ako hoćete euro-realista. Podsjetio bih da je na referendumu oko pristupanja Hrvatske EU samo 28 posto građana dalo glas za pristupanje, a da ostalih 72 posto ili nije izašlo na referendum ili je glasalo protiv”, kazao je Srb te je dodao da su na listi HSP-a visokoobrazovani ljudi koji govore najmanje dva jezika, koji će znati kako zastupati hrvatske interese.

    Izvor: Karlovački tjednik | Hrvatski radio karlovac

  • Nacionalna fronta podupire HSP: Hrvatska bi u EU mogla izgubiti teško stečenu neovisnost


    Press konferencija HSP-a i Nacionalne fronte (izvor: VL - Robert Anić_PIXSELL)

    Potpredsjednik francuske Nacionalne fronte i zastupnik francuske Nacionalne fronte u Europskom parlamentu Bruno Gollnisch podupro je danas kandidacijsku listu Hrvatske stranke prava za izbore za Europski parlament ističući na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu da daje potporu “hrvatskim domoljubima i prijateljima“.

    Gollnisch je došao u posjet HSP-u umjesto najavljenoga donedavnog predsjednika Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pena, koji je, kako je rečeno, u zadnji čas morao otkazati posjet, a izrazio je veliku želju da posjeti Hrvatsku.

    Potpredsjednik Nacionalne fronte iznio je mnoge kritike na račun Europske unije ističući da je ona “u interesu globalizacije izdala ideale na kojima je stvorena“.

    Po njegovima riječima, Europska unija je “u procesu stvaranja super države u kojoj bi Hrvatska mogla izgubiti svoju teško stečenu neovisnost“.

    Ustvrdio je kako je slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala trenutačno dogma u Europi te da se ljudima nudi europska suradnja i prosperitet te napredak koji se nije postigao.

    Slobodno kretanje robe stavlja europske radnike u izravnu konkurenciju s kineskim radnicima koji više rade, nemaju nikakva radna i socijalna prava i žive u autoritarnom sustavu, ustvrdio je. Slobodno kretanje ljudi dovodi mnogobrojne ljude u Europsku uniju jer su privučeni boljom zaradom i socijalnom sigurnošću, rekao je i ocijenio da je Hrvatska zasad relativno zaštićena od velike imigracije ljudi koji dolaze s drugih kontinenata i imaju drugu kulturu.

    Ustvrdio je kako će u Hrvatskoj ako uvede euro kao valutu uvelike porasti cijene, a uvjerio se, kako je rekao, da su cijene u Hrvatskoj upola manje od europskih.

    Istaknuo je da njegovo kritično stajalište prema politici Europske unije nije suprotno njezinu filozofskom stajalištu te da je u Europi moguća politička, kulturna i svaka druga suradnja neovisnih država. Europska civilizacija je naša zajednička baština, no Europska unija je nešto savim drugo, ocijenio je.

    Predsjednik HSP-a, Daniel Srb, zahvalio je Bruni Gollnischu na posjetu i potpori ističući da je Nacionalna fronta bila prva politička snaga koja je 1991. poduprla hrvatsku neovisnost i uz čiju su pomoć tijekom Domovinskog rata u Hrvatsku dolazili francuski dragovoljci koji su se borili za njezinu neovisnost.

    Smatra da svi hrvatski domoljubi trebaju izaći na izbore za Europski parlament i izabrati ljude koji će zastupati hrvatske nacionalne interese.

    Ponovio je već izneseno stajalište da će zastupnici SDP-a i HDZ-a u Europskom parlamentu biti u tzv. velikoj koaliciji te da će “pristajati na sve što od njih bude tražila Europska unija“.

    Gollnisch će tijekom dvodnevnog boravka u Hrvatskoj održati nekoliko predavanja i tribina te se družiti s građanima i članovima HSP-a.

    Izvor: Politika Plus – Autor: Ivan Klarić

    HSP - izbori za Europski parlament

  • Daniel Srb potvrdio da dolaze predstavnici Nacionalne fronte


    Daniel Srb

    Predsjednik Hrvatske stranke prave (HSP), Daniel Srb, potvrdio je danas da će sutra zajedničku konferenciju za novinare održati HSP i potpredsjednik francuske Nacionalne fronte i europski parlamentarac Bruno Gollnisch, kako bi ta stranka dala potporu HSP-u uoči izbora za Europski parlament.

    Na upit hoće li će doći i donedavni predsjednik Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen, Srb je rekao “kako najvjerojatnije neće doći s obzirom na svoje godine, no da se očekuje da će osobno doći za mjesec dana”.

    Srb je najavio za sutra konferenciju za novinare u Zagrebu, a potom predavanje istaknutog člana Nacionalne fronte i člana Europskog parlamenta Brune Gollnischa.

    Bruno Gollnisch

    “Naši prijatelji iz francuske Nacionalne fronte dolaze nam dati potporu uoči izbora za Europski parlament i to u zajedničkoj borbi pod nazivom ‘Da Europi kao domovini, a ne Europi administracije'”, rekao je Hini predsjednik HSP-a Daniel Srb.

    Na upit kako komentira izjave čelnika HSP-a dr. Ante Starčević da je Le Pen davao podršku i Šešelju i Karadžiću, Srb je rekao kako se “radi o objedama onih koji mnogo toga ne razumiju”.

    “Prije svega upravo je francuska Nacionalna fronta tijekom Domovinskog rata slanjem svojih pristaša u borbu za hrvatsku slobodu pokazala što misli”.

    Dodao je kako je jedan član Nacionalne fronte pogubljen u Vukovaru na Ovčari, te da ga je posmrtno odlikovao hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

    Dugogodišnji predsjednik Nacionalne fronte, francuske stranke krajnje desnice, bio je Jean-Marie Le Pen, a 2011. godine kao predsjednica ga je naslijedila kći Marine.

    Izvor: Poslovni.hr

  • Jean-Marie Le Pen dolazi u Hrvatsku podržati HSP za europske izbore


    “U Europskom parlamentu se treba čuti i glas onih drugih, ne zaboravimo da je 40 posto hrvatskih birača na referendumu reklo NE,” ističu u HSP-u.

    Jean-Marie Le Pen

    Izvor: Politika PlusAutor: Ilijana Grgić

    Zahuktava se kampanja za izbore u Europarlament. Strankama u Hrvatskoj, podršku dolaze davati europarlamentarci ‘bratskih’ stranka. Tako saznajemo da u utorak i srijedu, (2. i 3.travnja) Hrvatskoj stranci prava (HSP) podršku dolaze izraziti zastupnik u EP francuske Nacionalne fronte Bruno Gollnisch i njen bivši predsjednik Jean-Marie Le Pen.

    Bruno Gollnisch

    U HSP-u ističu da dolazak u Hrvatsku “eurorealista” (odnosno onih koje inače najčešće nazivamo euroskepticimo) treba pokazati biračima da u europskom parlamentu postoje i oni koji zastupaju takvo stajalište. Na taj bi način pokazali hrvatskoj javnosti da premijer Zoran Milanović nema pravo kad se pita što imaju euroskeptici raditi u europskom parlamentu.

    “U Europskom parlamentu se treba čuti i glas onih drugih, ne zaboravimo da je 40 posto hrvatskih birača na referendumu reklo NE, pitanje je tko će njihove glasove zastupati, tko će njihove stavove prenijeti. A u europarlamentu SDP i HDZ zastupat će isto stajalište”, ističu u HSP-u.

    Također dodaju da su ih iz Nacionalne fronte već pozvali u “zajednički klub” desnih stranka u Europskom parlamentu.

    Nacionalna fronta je nacionalna konzervativna stranka, mnogi je participiraju kao stranku ekstremne desnice, a 1972. osnovao ju je upravo Jean-Marie Le Pen, koji je bio njezin predsjednik do 2011., kada na čelo stranke dolazi njegova najmlađa kćer Marine Le Pen.

    Na predsjedničkim izborima prošle godine ona je dobila rekordnih 17,9 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora. Nije ušla u drugi krug, kao njen otac, koji je 2002. ostvario iznenađujući uspjeh, zadavši muke Jacquesu Chiracu u drugom krugu, ali je gotovo svaki peti glasač glasao za kandidatkinju koja je kampanju temeljila na borbi protiv imigrantske politike, udaranju po Bruxellesu i euru. Nacionalni front u europskom parlamentu ima tri zastupnika.

  • HSP predstavio listu za Europski parlament


    Hrvatska stranka prava - NAŠE JE NAJLJEPŠE

    Hrvatska stranka prava (HSP) predstavila je danas listu kandidata za Europski parlament (EP) ističući da hrvatski zastupnici u EP-u trebaju štiti hrvatske nacionalne interese, ne pristajući na sve što Europska komisija zatraži ili predloži.

    “Hrvatskoj trebaju hrvatski predstavnici u europskom parlamentu, a ne oni koji zastupaju interese EU-a u Hrvatskoj“, naglasio je na konferenciji za novinare nositelj liste i predsjednik HSP-a Daniel Srb te ustvrdio kako to nisu kandidati s lista SDP-a i HDZ-a.

    “Svejedno je hoće li u EP biti izabrani kandidati s lista HDZ-a ili SDP-a, jer je njihova politika identična, a njihovi politički predstavnici dizat će ruke za sve što Europska komisija zatraži i zbog činjenice da su europski pučani i socijalisti u ‘velikoj koaliciji'”, rekao je Srb.

    “Na listi kandidata HSP-a su četiri žene, kandidati su iz svih dijelova Hrvatske, visoko obrazovani i govore strane jezike, istaknuo je. Ako budu izabrani u europskom parlamentu isključivo će govoriti hrvatski jer je on jedan od službenih jezika Europske nije (EU)”, dodao je Srb.

    Pero Kovačević, kandidat HSP-a na listi za EP, drži da Hrvatska u EU ulazi nespremna, a članstvo će loše utjecati na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu koji su, smatra, u rasulu.

    Istaknuo je da EU neće riješiti naše gospodarske probleme jer ima i dovoljno svojih. “Primjer Cipra govori kako će se EU odnositi danas-sutra prema nama, ako se ne stvori “vlada nacionalnog jedinstva” i ako u Europskom parlamentu ne budu sjedili nacionalno osviješteni ljudi”, ocijenio je Kovačević.

    I on smatra da HDZ i SDP, koji su se smjenjivali na vlasti, nisu ispregovarali članstvo Hrvatske u EU, “već su poslušno slušali upute iz Europe”.  (Hina)

    Izvor: Dalje.com

    Lista kandidata HSP-a za Europski parlament:

    1. DANIEL SRB
    2. ILIJANA VRBAT PEJIĆ
    3. PEJO TRGOVČEVIĆ
    4. BERISLAV GRŽANIĆ
    5. PERO KOVAČEVIĆ
    6. mr.sc. DEAN GIROTTO
    7. MIRA ANTIĆ
    8. dr.sc. ANTUN KLJENAK
    9. DARIA PALOŠ
    10. PAUL COTA
    11. IVANA GUDIĆ
    12. FRANO VRANJKOVIĆ
  • Ivana Gudić i Paul Cota – kandidati HSP-a za Europski parlament


    Paul Cota (10. na listi), Ivana Gudić (11. na listi) i Daniel Srb (1. na listi)

    Daniel Srb, predsjednik HSP-a, izjavio je danas na konferenciju za novinare u Šibeniku, predstavljajući njihove kandidate za Europski kandidat, da su se, iako su euroskeptici, kandidirali jer će bez njih biti ugrožen identitet i suverenitet Hrvatske u Europi. On tvrdi da će kandidati dviju najvećih stranaka u Hrvatskoj, kao članovi dviju glavnih političkih opcija u Europskom parlamentu, pučana i socijaldemokrata, dizati ruke po direktivi i da će to imati prednost pred interesima Hrvatske.

    Na današnjoj konferenciji za novinare predstavili su se dvoje kandidata s HSP-ove liste:

    Ivana Gudić, mlada profesorica iz Splita, koja je istaknula da će se zalagati za rješavanje problema mladih ljudi, posebnog onih koji su završili fakultete i žele napredovati, a zanima je i očuvanje baštine, te Paul Cota, načelnik općine Promina i HSP-ov kandidat za župana Šibensko-kninske županije.

    Cota je za sebe kazao da je počeo kao prodavač novina te da je samo zahvaljujući svom radu uspio završiti fakultet, a dodao je i kako zna koji u glavni problemi hrvatskog čovjeka i što znači život u dugu, jer već tri mjeseca nije primio plaću, a iz svog džepa, tvrdi, financira trenutno i funkcioniranje svoje općine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj već godinama igra prema pravilima Europe i da su porezni obveznici u Hrvatskoj financirali dolazak stranih trgovačkih lanaca iako je to uništilo hrvatsko gospodarstvo. Za kandidate HDZ-a i SDP-a smatra da bi se oni i u Europskom parlamentu ponašali kao pripadnici političkih elita.

    “U Europi je potrebno govoriti hrvatski i znati slušati hrvatski, slušati svoje ljude i njihove probleme i zalagati se za interes svog naroda. Ako budem izabran ova kapa koju nosim bit će vidljiva i u Europskom parlamentu, a kako sam svjestan toga da će za naše interese trebati lobirati to ću raditi dalmatinskim pršutom, babićem, sirom iz mišine i slavonskim kulenom”, najavio je Cota.

    Srb je istaknuo kako se HSP ponosi time što je na njihovoj listi za Europski parlament Frano Vranjković jer je to, kazao je, čovjek zahvaljujući kojem je u Europskoj uniji priznat hrvatski jezik, a da nije bilo njega to bi bio srpsko-hrvatski, tvrdi Srb.

    Izvor: ŠibenikNews

  • Predstavljanje kandidata za Europski parlament u Slavonskom Brodu


    Ilijana Vrbat Pejić (2. na listi), Daniel Srb (1. na listi) i Daria Paloš (9. na listi)

    U Europskom parlamentu treba se čuti i drugačiji stav iz Hrvatske“, rekao je Daniel Srb na današnjem predstavljanju kanidata iz Slavonije na listi Hrvatske stranke prava za Europski parlament. “Europskim parlamentom trenutno vlada koalicija europskih pučana i socijalista ili kako bi mi rekli, HDZ-a i SDP-a. Možemo li od predstavnika tih koalicija očekivati da će progovoriti protiv predloženog proračuna? Budu li Hrvatsku u Europskom parlamentu predstavljali članovi HDZ i SDP-a s koalicijskim partnerima, hrvatski se glas neće čuti. Hrvati neće imati prilike reći što misle”, rekao je predsjednik HSP-a, Daniel Srb.

    Osim Daniela Srba, Slavoniju na listi HSP-a za Europski parlament predstavljaju: Ilijana Vrbat Pejić, zamjenica gradonačelnika Slavonskog Broda, članica predsjedništva HSP-a i kandidatkinja za  gradonačelnicu Slavonskog Broda te Daria Paloš, Osječanka, vijećnica u županijskoj skupštini Osječko-baranjske županije i predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske stranke prava.

    Iako je tiskovna konferencija održana u Slavonskom Brodu njoj nije mogla nazočiti dogradonačelnica Slavonskog Broda Ilijana Vrbat Pejić, zbog nemogućnosti dobivanja godišnjeg odmora od strane gradonačelnika te se javnosti obratila iz svog ureda, istaknuvši “da je politički nekorektno na ovakav način onemogućiti joj kao jedinoj brođanki koja se kandidira u Europski parlament predstavljanje kandidature. Svoju kampanju ću koristiti za promociju Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije. Ponosna sam i čast mi je što sam druga na listi i jedna od tri kandidata iz Slavonije na listi Hrvatske stranke prava.”

  • Hrvatske nacionalne interese u Europskom parlamentu mogu braniti samo domoljubi, a ne koalicija HDZ-SDP


    Na današnjem predstavljanju kandidata za Europski parlament na Hrvatskom radiju, Daniel Srb, 1. Kandidat na lisit HSP-a, predstavio je Stranačku listu te napomenuo da se radi o jednoj listi visoko obrazovanih hrvatskih domoljuba, nacionalno svijesnih, koji žele činiti dobro za Hrvatsku.

    Daniel Srb

    Što ćete promicati u Europskom parlamentu?

    Kada su u pitanju druge političke opcije, koje imaju svoje, možda da tako kažemo, šefove u Europskoj uniji, onda je naša pozicija bitno drugačija. Mi tamo nemamo nikakve šefove. Ja bih podsjetio da je na vlasti u Europskom parlamentu koalicija pučana i socijalista. Mi bismo to nazvali velika koalicija HDZ-a i SDP-a, te će upravo zbog toga zastupnici tih političkih opcija morati u Europskom parlamentu držati govore kakvi se drže i u Hrvatskom saboru kada se podupiru odluke Vlade. Tako će oni podržavati i odluke Europske komisije – u principu nekritično, a to je ono što Hrvatskoj treba. Ono što mi želimo, je govoriti o Europskoj uniji na jedan kritičan način, o samom proračunu EU, o problemima koje muče posebice male narode i kroz to zastupati naše interese. Ovi drugi će morati zapravo glasovati kako im se kaže. I tu je jedna velika razlika između nas i njih.

    Ono što drugi nazivaju vašim euroskepticizmom, vi određujete eurorealizmom?

    Upravo se o tome radi. Mi u Hrvatskoj nažalost nismo bili u prilici, čak ni u onoj fazi kada je Hrvatska odlučivala o ulasku u Europsku uniju, suštinski i ozbiljno razgovarati o prednostima i nedostacima ulaska u EU, nego se to sve na određen način skrivalo i onemogućavalo. Bilo je mali broj emisija u kojima, ako je i bio neki predstavnik eurorealista (onih koji su željeli o tome argumentirano raspravljati) on je bio sam u emisiji s petero zastupnika drugih političkih opcija koje su imale euforičan stav prema EU. Tako se  u principu onemogućavala sadržajna i kritična rasprava o tome: što su prednosti, što je za Hrvatsku dobro, a što je u tome loše. Isticalo se samo ono dobro, a o onome lošem nije se smijelo govoriti.

    Držite li da je Europski parlament danas dovoljno u službi građana?

    Nije. To je zapravo jedan birokratiziran sustav u kojem, naši građani nisu dovoljno informirani i ne znaju o čemu se radi, npr. koje odluke Europski parlament donosi i zašto se uopće biraju zastupnici u Europski parlament.

    Vi znate? Jeste li dovoljno upoznati s načinom suradnje Europskog parlamenta s nacionalnim parlamentima?

    Moram reći da sam tek prilikom posjete Europskom parlamentu prije nekoliko godina, mnogo toga naučio i shvatio. Ovdje u Hrvatskoj se zapravo ne može uopće osjetiti značaj Europskog parlamenta pa ni posljedice odluka koje se tamo donose, kao ni utjecaj koje imaju europske stranke na svoje hrvatske podružnice.

    Što bi po Vama trebalo izmijeniti u sustavu djelovanja Europske unije? Što će po Vama biti najveća novost, promjena, kada Hrvatska uđe u Europsku uniju?

    Ono što je bitno za nas suvereniste, dakle za političku opciju kojoj je prije svega stalo do nacionalnog državnog suvereniteta, je decentralizacija. Dakle nasuprot centralizaciji koja je uzela apsolutno maha u Europskoj uniji. Čak se najavljuje i federalizacija Europske unije, na koju, ako se ovako nastavi, Hrvatska neće moći utjecati. Mi se borimo protiv toga. Mi želimo decentraliziranu Europsku uniju. Da je  Europska unija danas ono, što je Europska ekonomska zajednica nekad bila, mi bi smo to mogli prihvatiti. Ali danas smo vrlo kritični, upravo zbog toga što mi kao mala država, mali narod, jednostavno – ne da gubimo prepoznatljivost, nego izgubit ćemo sposobnost da utječemo na donošenje odluka koje nama donose štetu.

    Ako budete imali prigodu, u Europskom parlamentu govorit ćete hrvatskim jezikom?

    Tako je. Iako govorim i engleski i njemački, u Europskom parlamentu govorit ću isključivo hrvatski, jer je to iskaz poštovanja prema hrvatskim biračima koje tamo predstavljam. Zbog toga smatram da se i hrvatski glas treba čuti, trebaju ga čuti svi europarlamentarci, jedino tako možemo očekivati  poštovanje prema hrvatskom jeziku.

    Smatrate li da je dobro poznavanje stranog jezika za europarlamentarca, bez obzira što ćete govoriti hrvatskim jezikom?

    Apsolutno smatram da je dobro znati strane jezike, mislim da nije moguće djelovati  u Europskom parlamentu, pogotovo ne uspješno, bez znanja stranih jezika. Želio bih naglasiti da se na našoj lisit nalazi Frano Vranjković, čovjek koji je nasuprot propustima hrvatske diplomacije, bio taj koji je spriječio da službeni jezik Europske unije bude srpsko-hrvatski, nego isključivo hrvatski jezik. Upravo njegovom intervencijom, političkim pritiscima i podizanjem na noge javnosti prije nekoliko godina, hrvatski je postao službeni jezik Europske unije. To nije rezultat hrvatske diplomacije, nego rezultat djelovanja našeg člana i našeg kandidata za Europski parlament, koji inače živi u Dortmundu.

    U kojem odboru biste Vi najviše željeli promicati hrvatske interese?

    Nekoliko je bitnih odbora u kojima vidim svoje djelovanje. S jedne strane, odnosi s nacionalnim državama i nacionalnim interesima, gdje smatram da moram djelovati kao zastupnik suvrenističkih i domoljubnih načela. S druge strane, ja sam inženjer, bavim se energetikom te upravo u tom segmentu – energetike i zaštite okoliša, smatram da mogu pomoći Hrvatskoj.

    Smatrate li da treba povećati izlaznost birača na europske izbore i kako?

    Svakako. Vidim da mnogi hrvatski birači zapravo ne prepoznaju značaj ovih izbora, ne znaju za što se bira, kako treba birati, postoji veliko nerazumjevanje oko same tehnike izbora na ovim izbornim listama. Ja bih ovom prilikom, pozvao sve hrvatske birače da obavezno izađu na ove izbore, bez obzira što ih smatraju nevažnim – ovi su izbori iznimno važni za Hrvatsku i praktički su posljednja prilika Hrvatskoj da zaštiti svoje nacionalne interese i svoj suverenitet. Ne smije se dopustiti da samo političke opcije koje dominantno zastupaju i prihvaćaju sve što iz Europske unije dolazi bez ikakvih kritika, budu one koje predstavljaju Hrvatsku u Europskom parlamentu. Dogodi li se to, Hrvatska neće imati nikakve šanse.

    Znate li kolika bi Vam bila zastupnička plaća u Europskom parlemntu i podupirete li transparentnost zastupničkih prihoda?

    Transparentnost apsolutno da. Međutim, ovdje se radi o nečem drugom. Svi govore o tim iznimno velikim prihodima i primanjima, a to je samo pokazatelj da se u Europskoj uniji novci, koje će uplaćivati i hrvatski porezni obveznici, neracionalno troše. Nije to samo pitanje briselske administracije, koju će isto financirati i Hrvatska, to je zapravo pitanje svrsishodnosti trošenja tih novaca.

    Vaša poruka biračima?

    Pozivam sve hrvatske birače da izađu na ove izbore, koji su iznimno značajni za Republiku Hrvatsku, i glasaju za suvereniste i domoljube koji su u stanju zaštititi hrvatske nacionalne interese.

    Izvor: Hrvatski radio

  • Pero Kovačević: Hrvatska će postati samo zemljopisni pojam


    Hrvatska u EU ulazi kao objekt, a ne kao subjekt. Što nam znači dobivanje slobodnog tržišta kad su nam gospodarstvo i poljoprivreda u rasulu.

    Pero Kovačević - 5. kandidat  HSP-a na listi za Europski parlament

    Predstoje nam izbori za europski parlament i lokalni izbori, a Hrvatska ishitreno i nespremna ulazi u Europsku uniju.

    Vrijeme je da se svi skupa konačno suočimo sa surovom zbiljom i istinom. Vrijeme je da konačno damo odgovore na pitanja. Kako smo,zašto i zbog čega došli u sadašnju situaciju? Spasimo što se spasiti može, vrijeme nam je skoro iscurilo. Započnimo konačno djelovati. Ukoliko to ne učinimo danas, sutra će biti kasno, na putu smo da će Hrvatska postati zemljopisni pojam na karti Europe.

    Ishitreno i nespremni ulazimo u EU

    Hrvatska ishitreno i nespremno ulazi u EU, ulazi kao objekt, a ne kao subjekt. Što nama znači dobivanje slobodnog tržišta EU kad su nam  gospodarstvo i poljoprivreda u rasulu. Hrvatsko gospodarstvo,poljoprivreda i ostale grane nisu spremne i pripremljene za ulazak u EU,tržište EU njima ne znači ništa,a oni naše dobivaju na pladnju. Naše tvrtke,čast iznimkama, ne da neće osvajati i osvojiti tržište EU,već će gubiti i izgubiti domaće tržište i tržište susjednih zemalja. Ulaskom u EU gubit ćemo postojeća ,a ne dobivati nova radna mjesta.

    Kako smo i zašto došli  u ovu situaciju?

    U razdoblju od 2000 godine do danas, Hrvatska je pokradena,hrvatsko gospodarstvo i poljoprivreda su sustavno uništavani. Korupcija,kriminal,nepotizam i nefunkcioniranje pravne države  su postali  „normalna“ pojava. HDZ-a,SDP-a i njihovi partneri na vlasti su to svojim činjenjem,nečinjenjem i propustimo omogućavali odnosno dopustili. Nisu započeli provoditi, a pogotovo provodili nužne promjene i reforme nužne za sadašnjost i budućnost svih građana. Dapače, oni su uz zdušnu potporu medija prodavali i „uspješno“ prodali priču kako ćemo sve svoje probleme „riješiti“ kad uđemo u EU, kako je  EU „obećana zemlja“. Naše odnosno njihovo“ pregovaranje“ je svedeno na bespogovorno i ponizno prihvaćanje svih zahtijeva EU kao cjeline i pojedinačnih zahtjeva članica EU, dok je država za to vrijeme sustavno pljačkana i opljačkana.

    Sve dosadašnje vlade,ovi ili oni vlastodršci u državi i Zagrebu,pa i ratni,političke mandate kupovali su prodajom strateških dobara,obiteljskog srebra i zaduživanjem. Tom suludom,neodgovornom i sebičnom politikom stvaran je privid gospodarskog standarda u kojem su Hrvati živjeli iznad realnih mogućnosti. Živjeli smo lažnu stvarnost.

    Takvom politikom su pojeli kruh naše djece. Prodajom strateških dobara,lošim vođenjem države i grada Zagreba te zaduživanjem,političke elite i vlastodršci su učinili to da su izbijeni  temelji državi i Zagrebu. Založena je budućnost. Izgubljen je gospodarski suverenitet,prestala politička samostalnost.

    EU neće riješiti naše probleme

    Iluzorno je i nerealno očekivati i zavaravati građane da će EU riješiti naše probleme,dapače EU ne zanimaju naši problemi, EU je interesna skupina. Pojam solidarnosti je nepoznanica u EU. Slučaj Cipra nam je najbolji primjer kako će EU rješavati probleme Hrvatske, dugove će naplaćivati konfiskacijom štednje građana,fondova,imovine. EU ima previše svojih problema da bi se bavili ili rješavali naše probleme. To je surova zbilja,to je istina s kojom se trebamo suočiti.

    “Svjetonazorski rat” i oprobani spinovi

    Svjesni stanja u koju su doveli državu, glavne političke opcije HDZ-a i SDP-e, ciklično i sračunato,uz svesrdnu podršku medija, u predizborno odnosno izborno vrijeme,a u cilju dobivanja izbora,mobiliziranja svog biračkog tijela i skretanja pozornosti sa važnih i bitnih pitanja po sadašnjost i budućnost svih nas pokreću stali isprobani recept i obrazac zvan „svjetonazorski rat“, na temu ustaša i partizana, branitelja i Domovinskog rata,zločina u II svjetskom ratu,Domovinskom ratu,registru branitelja i slično. Teme su uvijek slične, samo se mijenjaju akteri i eto „zabave“ za javnost,“uzavrelih strasti“ i modela za dobivanje izbora. Upravo tako treba gledati na aktualni „svjetonazorski rat“ u kojem su glavni akteri osobe bez statusa branitelja Zdravko Mamić, Ruža Tomašić i Zoran Milanović ili pitanje uvođenja dvojezičnosti odnosno „ćirilice“ u Vukovaru gdje su HDZ-a i HSP AS vidjeli svoju šansu za pridobivanje glasač unatoč činjenici da su oni uveli i izglasali „ćirilici“ odnosno dvojezičnost u Vukovaru.

    Što nam je činiti?

    Vrijeme nam je skoro iscurilo, bez odlaganja trebamo krenuti sa promjenama i reformama koje će imati za cilj obnovu gospodarstva,uređenu državu po mjeri svi njezini građana. Ukoliko to ne shvatimo, postojeće stanje će biti zacementirano,postat ćemo zemljopisni pojam na karti Europe.

    Građani se trebaju osvijestiti i shvatiti da nas u evropskom parlamentu trebaju zastupati osobe koje imaju znanja i stručnost,koje vole ovu zemlju ,a tu su ljubav djelima pokazali i dokazali,koji će štitite naše nacionalne interese. Usporedo je nužno odmah, nakon ulaska u EU formirati vladu nacionalnog jedinstva stručnjaka koja će pokrenuti i provesti reforme koje su sve dosadašnje vlada propustile učiniti. Koje će promijeniti istrošeni ekonomski model i istrošeni politički i izborni model upravljanja državom. Moramo spašavati što se spasiti može, sutra će biti kasno. Spriječimo da Hrvatska ne postane zemljopisni pojam.

    Izvor: Zagrebancija.com