Milan ŠufflayMilan Šufflay
(Lepoglava, 9.11.1879. – Zagreb, 19.2.1931.)

Milan Šufflay rođen je 1879. u Lepoglavi, u Hrvatskom zagorju, a gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je potom završio studij povijesti, stekavši doktorsku titulu filozofskog fakulteta. Bio je izrazito nadaren za jezike, pa je još kao student savladao francuski, njemački, talijanski, engleski te novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt. Znameniti profesor dr. Tadija Smičiklas držao ga je svojim najperspektivnijim studentom. Godine 1912. Šufflay je počeo raditi kao redoviti profesor na zagrebačkom sveučilištu, a početkom 1915. je bio prisilno mobiliziran, premda je kao sveučilišni profesor trebao biti oslobođen od vojske. Radi bolesti, međutim, nije dugo nosio vojnu odoru.

Nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1.12.1918. nije mu bilo dopušteno da radi kao profesor na zagrebačkom sveučilištu; zbog toga se počeo baviti književnošću. Radi kontakata s hrvatskom emigracijom bio je 1920. uhićen i osuđen na tri i pol godine robije u Srijemskoj Mitrovici. Uslijed teške bolesti bio je nakon pola izdržane kazne ipak pušten na slobodu, pa se ponovno počeo baviti znanošću, afirmiravši se kao vrhunski povjesničar i albanolog (posmrtno je 2002. dobio najviše albansko odličje “Naim Frasheri d’or”, kada je o njemu i njegovom opusu održan znanstveni skup). U njegova najpoznatija djela spadaju “Srbi i Arbanasi“ (1925.) te “Hrvati u sredovječnom viru“ (1931.). Autor je prvog znanstvenofantastičnog romana na hrvatskom, koji nosi naslov “Na Pacifiku god. 2255.” (1924.); u njemu Šufflay predviđa, među ostalim, izbijanje Drugog svjetskog rata, opće zatopljenje na zemlji te uspon feminizma i porast konzumacije droga…

Šufflay je 20-ih godina prošlog stoljeća bio jedan od glavnih ideologa HSP-a. U svezi s ideološkim smjernicama stranke piše u “Hrvatskom pravu“ od 6.2.1925. slijedeće: “Hrvatska stranka prava konzervativna je u socijalnom pogledu. Ona radi u smjeru historičke evolucije, a ne u smjeru socijalne revolucije. Ona je u državnopravnom sukobu s Beogradom, ali nije u sukobu s društvenim poimanjem Velikog Zapada. Ona sluša glas hrvatske historije, religije, kulture, ali ne lovi utve zlatokrile daleke budućnosti. Ona ne će, da hrvatski narod bude u sadašnjosti otok izopćenih, na koji sa sumnjom gledaju i susjedi i Veliki Zapad. Ona hoće, da hrvatski narod bude sastavni dio velikog zapadnog društva i zapadne civilizacije. Ona ne će dopustiti, da se hrvatsko nacionalno pitanje komplicira socijalnim natruhama, koje mogu postati kobne za više hrvatskih naraštaja.“

Na dan 18. veljače 1931. organizacija “Mlada Jugoslavija“ izvršila je usred Zagreba teroristički prepad na Šufflaya; dan kasnije podlegao je smrtonosnim ranama. Međunarodni memorandum, koji je potom u znak prosvjeda bio upućen Beogradu, potpisali su, među inim, znameniti fizičar dr. Albert Einstein i književnik Heinrich Mann.