• Izaslanstvo HSP u Zmijavcima na obilježavanju žrtava skupine Fenix.


    fenix zmijavci 06 08 2016

    Na poziv “Udruge za spomen na Bugojansku skupinu  – Fenix”  izaslanstvo Hrvatske stranke prava predvođeno Ivanom Lozom izaslanikom  predsjednika  HSP-a Daniela Srba nazočilo je  u subotu   četvrtoj obljetnici postavljanja spomen obilježja  poginulim hrvatskim revolucionarima stradalim tijekom ljeta 1972. godine.

    U ime HSP-a nazočnima se obratio Ivan Lozo, Donosimo njegov govor.

    Poštovanji štovatelji lika i djela pripadnika akcije FENIX,

    Čast mi je pozdraviti Vas u mojoj junačkoj i rodnoj Imotskoj krajini kao izaslanik predsjednika HSP-a gospodina Daniela Srba. Zahvaljujemo organizatoru ove komemoracije u Zmijavcima na pozivu.

    Kao posljedni i dugogodišnji glavni tajnik nekadašnje hrvatske emigrantske državotvorne organizacije UJEDINJENIH HRVATA EUROPE (UHE) pripadam onome sloju i kovu Hrvatica i Hrvata kojemu su pripadali naši vitezovi i mučenici braća Andrić, Bruno i Zvonko Bušić, Miro Barišić, Blaž Kraljević i svi oni emigranti koje je zloglasna UDB-a mučki ubijala diljem svijeta.

    fenikx zmijavci 2
    O liku i djelu naših vitezova, pripadnika akcije FENIX su već drugi govorili.

    Pravu istinu o toj akciji, ali i smaknuću Ludviga Pavlovića, Mire Barešića, Ante Paradžika i Blaža Kraljevića doznati će mo tek kada se otvore arhivi i kada se provede lustracija.

    Pravu pak istinu o sokolovima hrvatske političke emigracije doznati će mo tek tada kada o njoj budu pisala iskreni rodoljubi a na šarlantani čija imena ovdje ne želim spominjati.

    Rak rana hrvatskoga društva je činjenica da u Hrvatskoj nije provedena lustracija.

    Rak rana hrvatskoga društva ima ime i prezime: HDZ i SDP, dvije stranke koje vladaju više od 25 godina, dvije stranke koje su godinama štitili UDB-aše i spriječavali provođenje lustracije, bez koje nema ni slobode ni demokracije.

    Prije koji dan u Munchenu nisu osuđeni samo Perković i Mustać, već nelustrirana bagra koja je ubila Pavlovića, Barešića, Paradžika i Kraljevića da bi mogla vladati Hrvatskom. Osuđeni su svi oni koji su im to omogućili i koji su štitili te udbaške strukture, koji su na domovinu rasprodali i doveli na prosjački štap: riječju osuđeni su HDZ i SDP.

    Alternativa postoji a zove se POMAK – pomaknimo se prema hrvatskoj Hrvatskoj.

    U to ime:
    Neka je vječna slava hrvatskim vitezovima, a mi ostanimo ZA DOM I POMAK SPREMNI DO LUSTRACIJE.

    hsp

  • IN MEMORIAM: ANTE PARADŽIK


    Ante ParadžikAnte Paradžik rođen je 1943. u Ljubuškom (Predgrađe), gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Aktivno se uključuje u Hrvatsko proljeće i postaje vođa studentskog pokreta sedamdesetih godina. Zbog organizacije studentskog štrajka, vlasti komunističke Jugoslavije osudile su ga na tri godine zatvora. Ponovo je uhićen 1975. kada provodi u istražnom zatvoru četiri mjeseca. Zbog svojih stavova te zagovaranja demokracije i ljudskih prava Paradžika 1976. tadašnje vlasti ponovno zatvaraju. Kao hrvatski domoljub jedan je od najprogonjenijih protivnika komunističkog režima.

    Paradžik je 1989. sudjelovao u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Zbog neslaganja s programom i načinom rada istupa iz HDZ-a i svoje političko djelovanje nastavlja u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), koju napušta zbog naknadno redigiranog političkog programa stranke, jer se kao cilj nije isticala državna neovisnost Hrvatske.

    Zajedno s Krešimirom Pavelićem pristupa osnivanju poticajnog odbora, koji će raditi na obnovi Hrvatske stranke prava (HSP), kao nastavak Stranke prava dr. Ante Starčevića i dr. Eugena Kvaternika. HSP je obnovljen 25.2.1990.; za predsjednika je izabran Dobroslav Paraga, a za dopredsjednika Paradžik. Početkom Domovinskog rata 1991. vodstvo HSP-a je donijelo odluku o osnivanju Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), čiji prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a postaje upravo Paradžik.

    Dana 21. rujna 1991. Paradžik je na povratku sa stranačkog skupa u Križevcima ubijen u Sesvetama od hrvatskih policajaca. Formalno, krivci su nakratko završili iza rešetaka, pravdajući se da su dobili anonimnu dojavu da su u automobilu “martićevci”. Sintagma “političko ubojstvo” u medijima samostalne Hrvatske prvi je put upotrebljena za ubojstvo dopredsjednika HSP-a… Kao načelnik Glavnog stožera HOS-a Paradžik se iskazao kao izvrstan organizator, koji je u nekoliko mjeseci organizirao respektabilnu vojnu postrojbu od više tisuća pripadnika; oni su bez sumnje dali golem doprinos u obrani Hrvatske: od Dubrovnika do Vukovara. Indicije da je ubojstvo Paradžika bilo politički motivirno, nisu se mogle dokazati. Ubojstvom Ante Paradžika HSP je izgubio čelnika i vođu, čija je domoljubna vizija Hrvatske bila i ostala obveza za svakog njenog člana.

    hsp

  • SAHRANA MISLAVA PARADŽIKA NA STARU GODINU


    mislav-p 1
    Posljednji ispraćaj tragično preminulog Mislava Paradžika bit će u srijedu 31. prosinca ove godine. Mislav Paradžik bit će sahranjen na zagrebačkom Mirogoju s početkom u 11 i 40 sati. Pozivamo sve pravaše da nazoče ovom tužnom događaju.

    Mislav Paradžik, sin  je pokojnog  dopredsjednika HSP-a i ratnog načelnika HOS- Ante Paradžika, tragično je preminuo na sam dan Božića.

    Obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo  iskrenu sućut.

    hsp

  • IN MEMORIAM: Ante Paradžik


    Ante Paradžik

    (Ljubuški, 10.2.1943. – Zagreb, 21.9.1991.)

    Ante Paradžik

    Ante Paradžik rođen je 1943. u Ljubuškom (Predgrađe), gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Aktivno se uključuje u Hrvatsko proljeće i postaje vođa studentskog pokreta sedamdesetih godina. Zbog organizacije studentskog štrajka, vlasti komunističke Jugoslavije osudile su ga na tri godine zatvora. Ponovo je uhićen 1975. kada provodi u istražnom zatvoru četiri mjeseca. Zbog svojih stavova te zagovaranja demokracije i ljudskih prava Paradžika 1976. tadašnje vlasti ponovno zatvaraju. Kao hrvatski domoljub jedan je od najprogonjenijih protivnika komunističkog režima. 

    Paradžik je 1989. sudjelovao u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Zbog neslaganja s programom i načinom rada istupa iz HDZ-a i svoje političko djelovanje nastavlja u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), koju napušta zbog naknadno redigiranog političkog programa stranke, jer se kao cilj nije isticala državna neovisnost Hrvatske.

    Zajedno s Krešimirom Pavelićem pristupa osnivanju poticajnog odbora, koji će raditi na obnovi Hrvatske stranke prava (HSP), kao nastavak Stranke prava dr. Ante Starčevića i dr. Eugena Kvaternika. HSP je obnovljen 25.2.1990.; za predsjednika je izabran Dobroslav Paraga, a za dopredsjednika Paradžik. Početkom Domovinskog rata 1991. vodstvo HSP-a je donijelo odluku o osnivanju Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), čiji prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a postaje upravo Paradžik.

    Dana 21. rujna 1991. Paradžik je na povratku sa stranačkog skupa u Križevcima ubijen u Sesvetama od hrvatskih policajaca. Formalno, krivci su nakratko završili iza rešetaka, pravdajući se da su dobili anonimnu dojavu da su u automobilu “martičevci”. Sintagma “političko ubojstvo” u medijima samostalne Hrvatske prvi je put upotrebljena za ubojstvo dopredsjednika HSP-a… Kao načelnik Glavnog stožera HOS-a Paradžik se iskazao kao izvrstan organizator, koji je u nekoliko mjeseci organizirao respektabilnu vojnu postrojbu od više tisuća pripadnika; oni su bez sumnje dali golem doprinos u obrani Hrvatske: od Dubrovnika do Vukovara. Indicije da je ubojstvo Paradžika bilo politički motivirno, nisu se mogle dokazati. Ubojstvom Ante Paradžika HSP je izgubio čelnika i vođu, čija je domoljubna vizija Hrvatske bila i ostala obveza za svakog njenog člana.