• U Sesvetama i Ljubuškom HSP obilježio obljetnicu brutalnog smaknuća Ante Paradžika.


    Ljubuški, Zagreb i Sesvete su tri mjesta koje se najviše vežu uz ime pokojnog dopredsjednika HSP-a i ratnog Načelnika HOS-a Antu Paradžika.
    U Ljubuškom je rođen, u Zagrebu je proveo dobar dio svoga života, u kojem je politički stasao i djelovao, a u Sesvetama je na podmukao i bestijalan način ubijen 21.  rujna 1991. godine
    Žalosna je činjenica da se do danas, 28 godina poslije ne zna tko je odgovoran za ubojstvo, ili istinitije rečeno brutalno smaknuće Ante Paradžika.

    U spomen na ovog pravaškog diva, dopredsjednika HSP-a i Načelnika stožera HOS-a, svijećama, cvijećem i molitvom prisjetili smo se njegove žrtve za hrvatsku Hrvatsku.

    Simboličnom hodnjom u koloni od spomenika hrvatskih branitelje do mjesta smaknuća Ante Paradžika u Sesvetama članovi HSP Sesvete, kao organizatori, zajedno s članovima HSP-a iz Dugog Sela, Velika Gorice, Trešnjevke, Vrboveca, Ivanske, te uz predstavnike HSP-a iz izvandomovinstva i udruga “Ujedinjenje”, zapalili su svijeće, pomolili se za pokoj njegove duše i održali prigodnu riječ.

    Istaknuto je da HSP-ovci nisu i  nikada neće odustati od utvrđivanja potpune istine o ovom brutalnom smaknuću i inzistiranju da se svi odgovorni primjereno kazne.
    Nadalje, istaknut je zahtjev da se ovo mjesto, mjesto na kojem su Hrvati pucali na Hrvate, na hrvatsku Hrvatsku, dostojno obilježi kao spomen na pokojnog Antu Paradžika, kako se nikada i nigdje više ne bi ponovio ovakav scenarij. Ukoliko to ne napravi lokalna zajednica  i “država” to će  napraviti HSP Sesvete!

    U rodnom mjestu Ante Paradžika, Ljubuškom najjače izaslanstvo Hrvatske stranke prava predvođeno predsjednikom Karlom Starčevićem, dopredsjednikom Ivicom Žuljevićem, predsjednikom GS Nikicom Augustinovićem, članom predsjedništva Hrvojem Marušićem, Glavnim tajnikom Zvonkom Čapkom, povjerenikom HSP-a za SDŽ Željanom Jurlinom, Ivicom Granićem,.. na obljetnicu ubojstva ovog pravaškog diva, dopredsjednika HSP-a i Načelnika stožera HOS-a, svijećama, cvijećem i molitvom kod spomenika podignutom njemu u čast prisjetili smo se njegove žrtve za hrvatsku Hrvatsku.

    Ante neka ti je laka hrvatska gruda!

    S nama si!

    Ured za odnose s javnošću HSP-a

  • Izaslanstvo HSP u Zmijavcima na obilježavanju žrtava skupine Fenix.


    fenix zmijavci 06 08 2016

    Na poziv “Udruge za spomen na Bugojansku skupinu  – Fenix”  izaslanstvo Hrvatske stranke prava predvođeno Ivanom Lozom izaslanikom  predsjednika  HSP-a Daniela Srba nazočilo je  u subotu   četvrtoj obljetnici postavljanja spomen obilježja  poginulim hrvatskim revolucionarima stradalim tijekom ljeta 1972. godine.

    U ime HSP-a nazočnima se obratio Ivan Lozo, Donosimo njegov govor.

    Poštovanji štovatelji lika i djela pripadnika akcije FENIX,

    Čast mi je pozdraviti Vas u mojoj junačkoj i rodnoj Imotskoj krajini kao izaslanik predsjednika HSP-a gospodina Daniela Srba. Zahvaljujemo organizatoru ove komemoracije u Zmijavcima na pozivu.

    Kao posljedni i dugogodišnji glavni tajnik nekadašnje hrvatske emigrantske državotvorne organizacije UJEDINJENIH HRVATA EUROPE (UHE) pripadam onome sloju i kovu Hrvatica i Hrvata kojemu su pripadali naši vitezovi i mučenici braća Andrić, Bruno i Zvonko Bušić, Miro Barišić, Blaž Kraljević i svi oni emigranti koje je zloglasna UDB-a mučki ubijala diljem svijeta.

    fenikx zmijavci 2
    O liku i djelu naših vitezova, pripadnika akcije FENIX su već drugi govorili.

    Pravu istinu o toj akciji, ali i smaknuću Ludviga Pavlovića, Mire Barešića, Ante Paradžika i Blaža Kraljevića doznati će mo tek kada se otvore arhivi i kada se provede lustracija.

    Pravu pak istinu o sokolovima hrvatske političke emigracije doznati će mo tek tada kada o njoj budu pisala iskreni rodoljubi a na šarlantani čija imena ovdje ne želim spominjati.

    Rak rana hrvatskoga društva je činjenica da u Hrvatskoj nije provedena lustracija.

    Rak rana hrvatskoga društva ima ime i prezime: HDZ i SDP, dvije stranke koje vladaju više od 25 godina, dvije stranke koje su godinama štitili UDB-aše i spriječavali provođenje lustracije, bez koje nema ni slobode ni demokracije.

    Prije koji dan u Munchenu nisu osuđeni samo Perković i Mustać, već nelustrirana bagra koja je ubila Pavlovića, Barešića, Paradžika i Kraljevića da bi mogla vladati Hrvatskom. Osuđeni su svi oni koji su im to omogućili i koji su štitili te udbaške strukture, koji su na domovinu rasprodali i doveli na prosjački štap: riječju osuđeni su HDZ i SDP.

    Alternativa postoji a zove se POMAK – pomaknimo se prema hrvatskoj Hrvatskoj.

    U to ime:
    Neka je vječna slava hrvatskim vitezovima, a mi ostanimo ZA DOM I POMAK SPREMNI DO LUSTRACIJE.

    hsp

  • IN MEMORIAM: ANTE PARADŽIK


    Ante ParadžikAnte Paradžik rođen je 1943. u Ljubuškom (Predgrađe), gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Aktivno se uključuje u Hrvatsko proljeće i postaje vođa studentskog pokreta sedamdesetih godina. Zbog organizacije studentskog štrajka, vlasti komunističke Jugoslavije osudile su ga na tri godine zatvora. Ponovo je uhićen 1975. kada provodi u istražnom zatvoru četiri mjeseca. Zbog svojih stavova te zagovaranja demokracije i ljudskih prava Paradžika 1976. tadašnje vlasti ponovno zatvaraju. Kao hrvatski domoljub jedan je od najprogonjenijih protivnika komunističkog režima.

    Paradžik je 1989. sudjelovao u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Zbog neslaganja s programom i načinom rada istupa iz HDZ-a i svoje političko djelovanje nastavlja u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), koju napušta zbog naknadno redigiranog političkog programa stranke, jer se kao cilj nije isticala državna neovisnost Hrvatske.

    Zajedno s Krešimirom Pavelićem pristupa osnivanju poticajnog odbora, koji će raditi na obnovi Hrvatske stranke prava (HSP), kao nastavak Stranke prava dr. Ante Starčevića i dr. Eugena Kvaternika. HSP je obnovljen 25.2.1990.; za predsjednika je izabran Dobroslav Paraga, a za dopredsjednika Paradžik. Početkom Domovinskog rata 1991. vodstvo HSP-a je donijelo odluku o osnivanju Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), čiji prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a postaje upravo Paradžik.

    Dana 21. rujna 1991. Paradžik je na povratku sa stranačkog skupa u Križevcima ubijen u Sesvetama od hrvatskih policajaca. Formalno, krivci su nakratko završili iza rešetaka, pravdajući se da su dobili anonimnu dojavu da su u automobilu “martićevci”. Sintagma “političko ubojstvo” u medijima samostalne Hrvatske prvi je put upotrebljena za ubojstvo dopredsjednika HSP-a… Kao načelnik Glavnog stožera HOS-a Paradžik se iskazao kao izvrstan organizator, koji je u nekoliko mjeseci organizirao respektabilnu vojnu postrojbu od više tisuća pripadnika; oni su bez sumnje dali golem doprinos u obrani Hrvatske: od Dubrovnika do Vukovara. Indicije da je ubojstvo Paradžika bilo politički motivirno, nisu se mogle dokazati. Ubojstvom Ante Paradžika HSP je izgubio čelnika i vođu, čija je domoljubna vizija Hrvatske bila i ostala obveza za svakog njenog člana.

    hsp

  • SAHRANA MISLAVA PARADŽIKA NA STARU GODINU


    mislav-p 1
    Posljednji ispraćaj tragično preminulog Mislava Paradžika bit će u srijedu 31. prosinca ove godine. Mislav Paradžik bit će sahranjen na zagrebačkom Mirogoju s početkom u 11 i 40 sati. Pozivamo sve pravaše da nazoče ovom tužnom događaju.

    Mislav Paradžik, sin  je pokojnog  dopredsjednika HSP-a i ratnog načelnika HOS- Ante Paradžika, tragično je preminuo na sam dan Božića.

    Obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo  iskrenu sućut.

    hsp

  • IN MEMORIAM: Ante Paradžik


    Ante Paradžik

    (Ljubuški, 10.2.1943. – Zagreb, 21.9.1991.)

    Ante Paradžik

    Ante Paradžik rođen je 1943. u Ljubuškom (Predgrađe), gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Aktivno se uključuje u Hrvatsko proljeće i postaje vođa studentskog pokreta sedamdesetih godina. Zbog organizacije studentskog štrajka, vlasti komunističke Jugoslavije osudile su ga na tri godine zatvora. Ponovo je uhićen 1975. kada provodi u istražnom zatvoru četiri mjeseca. Zbog svojih stavova te zagovaranja demokracije i ljudskih prava Paradžika 1976. tadašnje vlasti ponovno zatvaraju. Kao hrvatski domoljub jedan je od najprogonjenijih protivnika komunističkog režima. 

    Paradžik je 1989. sudjelovao u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Zbog neslaganja s programom i načinom rada istupa iz HDZ-a i svoje političko djelovanje nastavlja u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), koju napušta zbog naknadno redigiranog političkog programa stranke, jer se kao cilj nije isticala državna neovisnost Hrvatske.

    Zajedno s Krešimirom Pavelićem pristupa osnivanju poticajnog odbora, koji će raditi na obnovi Hrvatske stranke prava (HSP), kao nastavak Stranke prava dr. Ante Starčevića i dr. Eugena Kvaternika. HSP je obnovljen 25.2.1990.; za predsjednika je izabran Dobroslav Paraga, a za dopredsjednika Paradžik. Početkom Domovinskog rata 1991. vodstvo HSP-a je donijelo odluku o osnivanju Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), čiji prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a postaje upravo Paradžik.

    Dana 21. rujna 1991. Paradžik je na povratku sa stranačkog skupa u Križevcima ubijen u Sesvetama od hrvatskih policajaca. Formalno, krivci su nakratko završili iza rešetaka, pravdajući se da su dobili anonimnu dojavu da su u automobilu “martičevci”. Sintagma “političko ubojstvo” u medijima samostalne Hrvatske prvi je put upotrebljena za ubojstvo dopredsjednika HSP-a… Kao načelnik Glavnog stožera HOS-a Paradžik se iskazao kao izvrstan organizator, koji je u nekoliko mjeseci organizirao respektabilnu vojnu postrojbu od više tisuća pripadnika; oni su bez sumnje dali golem doprinos u obrani Hrvatske: od Dubrovnika do Vukovara. Indicije da je ubojstvo Paradžika bilo politički motivirno, nisu se mogle dokazati. Ubojstvom Ante Paradžika HSP je izgubio čelnika i vođu, čija je domoljubna vizija Hrvatske bila i ostala obveza za svakog njenog člana.