• HSP SDŽ: Tko muti vodu u Splitsko dalmatinskoj županiji i pogoduje li nekome?


    Županija obuhvaća prostrano zaleđe kroz koje teče rijeka Cetina, te obalni pojas pred kojim je arhipelag s mnoštvom otoka. Za krško područje Županije karakteristično je obilje oborina ali ipak i oskudijevanje vodom, jer se voda gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima. Međutim, krška polja čine slivna područja u kojima se voda skuplja, podzemnim tokovima drenira, te na pojedinim mjestima izvire dajući obilne količine vode.

    Ukupna najmanja izdašnost izvorskih, površinskih i podzemnih voda na području Županije je 10234 l/s, a stupanj vodoopskrbljenosti 80%. Pod vodoopskrbljenošću stanovnika podrazumijevaju se oni stanovnici do kojih je voda došla vodovodom, a ne vodoopskrba nakapnicama i vodonoscima. Apsurdno da recimo danas premijer i predsjednica obećavaju srpskom predsjedniku kako će se uvesti voda u hrvatska sela s većinski srpskim stanovništvom. Sve to u 21. stoljeću i državi koja ima najveću količinu slatkovodnih resursa od svih zemalja članicaEU.
    Što je pak sa nama Hrvatima i ostalim državljanima RH diljem Lijepe naše poput recimo Grada Kaštela. Drugog grada po veličini u SDŽ i devetog u državi, a gdje veliki dio stanovnika nema vodu, a još veći ni kanalizaciju ?

    Dakle, na području Županije postoji 7 vodoopskrbnih sustava kojim upravljaju komunalna poduzeća : Vodovod i kanalizacija Split, Vodovod Imotski, Vrgorski vodovod, Vodovod Sinj,Vodovod Makarskog primorja, Vrlički vodovod, Vodovod Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis.

    Uz već veliki postjeći problem što se gubitak vode u Hrvatskoj kreće u rasponu od 22,3% do 78,7%, a u Dalmaciji (Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija) iznosi čak 61 posto, a od toga najveći omjer vjerujemo ide na legalnu pljačku. Tu je svakako vrijedno napomeniti dva druga bitna podatka. Prvi, da je Cetina rezervoar od 570 milijardi litara pitke vode i ako kojeg ako procijenimo da je samo 10 lipa po litri, to je potencijalno uništenje 57 milijardi kuna godišnje!

    Drugo je podatak splitskog “Vodovoda” koji je, zajedno s drugim institucijama
    zaduženim za vode, sondirao i označio vode cijeloga Cetinskog sliva. Izmjerili su da otprilike trećina izvora rijeke Jadro dolazi iz Cetine. Uz tu činjenicu BITNO je naglasit da je u Vodoopskrbnom planu Splitsko  dalmatinske županije još iz prosinca 2008. g. utvrđeno kako je Jadro, i to bez vjerujemo pogubnog CGO u Lećevici, već dodatno zagađen.

    Prema njemu je izvor rijeke Jadro pete kategorije, a Cetina u djevičanskoj prvoj klasi. Sve javno objavljeno na stranicama Plana 158. i 159. Glede Jadra kazat još i to da je dnevni protok te male rijeke 10 kubika u sekundi, a iskorištava se oko 2,5 – 3 kubika ili ako preračunamo da npr. u bazenu SDŽ sa pola milijuna ljudi svaka osoba popije dvije litre onda je to u prodaji milijun eura dnevno što znači 100 milijardi eura godišnje!

    Nasuprot svemu rečenom Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ još u rujnu 2017. g. izdaje priopćenje u kojem navodi da voda iz vodoopskrbnog sustava nije za piće, a u siječnju ove godine izdaje i izvješće o rezultatima ispitivanja izvorišta rijeke Žrnovnice i vodovodne vode na području Žrnovnice i Donjeg Sitnog u 2017. godini.

    U mišljenju o zdravstvenoj ispravnosti vode i preporukama stoji slijedeće:
    “Iako se uočava trend poboljšanja zdravstvene ispravnosti vode na području Žrnovnice i dalje postoje velike oscilacije u mikrobiološkoj ispravnosti vode te se ona mora smatrati nesigurnom za piće, a osobito velik rizik predstavlja za zdravlje male djece i osoba s oslabljenim imunitetom. Stoga preporučamo za piće i dalje koristiti prokuhanu vodu, vodovodnuvodu iz cisterne ili flaširanu vodu iz trgovina.”

    Objavljeno je izvješće malo kazat zabrinjavajuće jer, osim prisutnog zamućenja, u njemu se navodi da je tijekom srpnja, kolovoza i rujna prošle godine uzorkovano i analizirano 18 uzoraka sirove vode izvorišta Žrnovnica i svi su uzorci vode bili mikrobiološki onečišćeni.

    Podaci s kojima pak mi raspolažemo, a koji se malo i gotovo nikako ne predočuju široj javnosti je da na kvalitetu vode uglavnom utječu procjedne i otrovne vode koje prolaze ne samo kroz kraški teren dijela podmosorja, već i smetlišta Karepovac, te općine Muć (npr. divlji deponij Podine-kod Sarića jame) i Dugopolja. Iznimno kritičnih područja odakle crne jame i oborinske vode, te bazeni (laguna Kožnjak), dakle onečišćena i toksična voda dolazi na izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnica. Tu svakako treba spomenit i divlje odlagalište kod Otišića koje dodatno utječe i na vodu u Cetini (Šilovka).

    Glede samog Centra za manipulaciju smećem u Lećevici, a ne CGO kako ga službeno nazivaju hrvatske institucije, stoji podatak da njegova predviđena površina iznosi 25000 m2. Na toj površini očekuje se 300000 – 320000 m3 oborina godišnje tj. prosječno 800 – 890 m3 na dan. Elaboratom je predviđen pročišćivač voda kapaciteta 35 m3/dan.

    Iako oborine nisu svakodnevna pojava u jedan je sat moguće pasti 2,5 milijuna litara kiše. Veći dio pada upravo na onaj dio koji nisu krovovi tj. oborinske vode, a sve ocjedne vode su zapravo efektivno kemijska kaljuža. Interesni lobi danas pak tvrdi da “nema rizika.” Lokalna zajednica, struka i apsolutno sve ekološke udruge tvrde da postoji ogroman rizik koji u lažnoj studiji nije uopće niti spomenut, a to je KIŠA.

    S obzirom da Grad Split nema filter i riješen sustav pročišćavanja vode pitanje koje se logično nameće je što nam sutra, u rekli bi nestručnom i prije svega neodgovornom upravljenju gradom, donose ne samo prve obilne, već i manje količine padalina ? Kako vidimo zamučenja su sve učestalija, a to da i posljednje boce nestaju s polica dućana više i nije vijest.

    Pitanje koje kao HSP slijedom toga postavljamo institucijama grada Splita je, uz evidentnu neodgovornost i nestručnost radi li se možda i svjesnoj, te planskoj namjeri trovanja voda, kako u SD tako i ŠK županije, te bociranju vode u pogodovanju interesnim lobijima.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za ekologiju
    Željan Jurlin, Predsjednik

  • “Ne dajmo da nas prevedu žedne preko vode.” Održan Eko prosvjedni piknik na Cetini.



    Dana 15. 10. 2017 u Stari most Panj, Rumin, Hrvace po prelijepom sunčanom danu održan je prvi Eko prosvjedni piknik u Hrvatskoj.
    Kao što vjerujemo da je HSP uvijek u pravo vrijeme na pravom mjestu, tako su i ovaj put naši predstavnici nazočili ovom hvale vrijednom događaju. Pa u vezi s tim i kratki izvještaj.

    Na pikniku su osim ugodnog odmora i druženja odrađene i neke ekološke aktivnosti ili kako su ih aktivisti nazvali piknik prićama. Tako su, uz još jednom jasno izraženo protivljenje i objašnjenje problematike oko same izgradnje plinske termoelektrane, predstavljene i dvije Deklaracije. Jedna o Inicijativi Javno Je Dobro, koju je predstavio Željan Jurlin, te druga VODA – ljudsko pravo, a s kojom Inicijativa JJD ide na promjenu Ustava.

    Uz besplatnu podjelu hrane i pića važno je uz brojne “izletnike” istaknuti i hvale vrijednu nazočnost konjičkih družina iz Udruge Patriot iz cetinskog, sinjskog i slavonskog kraja s preko trideset konjanika od kojih su neki putovali i po 7-8 sati, a zašto su organizatori uputili i posebnu zahvalu. Inače, vrijedno je istaknuti da su veliki dio njihovih članova kao maloljetni išli u Domovinski rat.

    O samoj organizaciji Željan Jurlin je rekao slijedeće. Razgovarali smo što i kako sve održati, a da jasno i bez politiziranja artikuliramo sve naše zahtjeve. Naša je dakle poruka medijima ali i široj javnosti ukratko i nedvosmisleno bila VODA je ŽIVOT, a u tom smo smislu i pokrenili određenu inicijativu. Međutim, ono što bih istakao je da ljudi trebaju shvatit kako je i politika život. Pa i obratno. Naravno tu ne podrazumjevam i politikantstvo i politiziranje, a posebno strančarenje. Uostalom činjenica da problem i zločinaćki naum oko izgradnje plinske termoelektrane na Cetini nije na žalost stručno, već je bio i ostaje prije svega prvenstveno prvorazredno političko pitanje. Kako ga onda riješiti, a zaobići politiku ?

    Željan Jurlin

  • S tribine HSP Kaštela: NE IZGRADNJI TERMOELEKTRANE NA PERUĆI!


    tribina hsp kaštela
    Nakon tribina i prosvjeda u Sinju, građanska inicijativa “Ne daj se, Cetino”, gostovala je i u Kaštelima, gdje je u organizaciji HSP-a, braniteljske udruge Stina pradidova i Kriznog eko kaštelanskog stožera – KEKS, u dvorcu Vitturi održala tribinu pod nazivom „Voda, izvor života – Ne daj se, Cetino“

    Na tribini, koju je moderirao Željan Jurlin, gostovali su prof.dr.sc. Stanko Uršić, Mislav Cvitković, mag.phys. te Ante Janković, dipl. oecc., a glavna tema bila je najavljena izgradnja termoelektrane na Cetini i jezeru Peruča.

    Kako je Jurlin kazao u najavi, na tribinu su bili pozvani i predstavnici županijske i gradske vlasti te predstavnici političkih stranaka, a odazvali su joj se tek poneki, među njima saborski zastupnik Miro Bulj, pročelnik za urbanizam Grada Kaštela, Boris Škara, predsjednik županijskog HSLS-a Branko Radačić te predsjednik županijskog HSP-a Ivica Vladava.
    tribina hsp kaštela 2

    Što bi sve donijela izgradnja termoelektrane upravo na Peruči nazočnima je izložio Stanko Uršić, naglasivši kako se radi o uništavanju 570 milijardi litara pitke vode te kako je na tom području jedino industrijsko i tehnološko postrojenje koje je moguće tu izgraditi, pogon za pakiranje pitke vode.
    Uršić je više puta tijekom večeri napomenuo kako je cijeli projekt izgradnje termoelektrane na Peruči kolonijalna pljačka, a ne boriti se protiv toga značilo bi veleizdaju.

    – Ostalo je još malo vremena do njihove odluke i mi svi moramo pokazati što mislimo o tome. Ne smijemo ugroziti suverenitet ove države, a to bi se ovim projektom dogodilo. Moramo misliti na generacije koje dolaze, da nas sutra naši unuci ne bi pitali gdje smo bili kad se ovo događalo – poručio je Uršić.

    – U hrvatskoj Vladi čule su se izjave kako nam je ova termoelektrana potrebna zbog energijske neovisnosti. To govori Vlada koja prodaje HEP?? Pa tko je tu lud – upitao se fizičar Mislav Cvitković, koji je sudionike tribine upoznao s nekoliko činjenica iz kojih je vidljivo na koji se način priprema realizacija ovog projekta. Od toga da ista tvrtka radi projekt i Studiju utjecaja na okoliš i nemogućnosti da se svi zainteresirani upoznaju sa sadržajem Studije, do toga da je Povjerenstvo koje je trebalo dati mišljenje o Studiji, raspušteno.
    Cvitković je naveo i cijeli niz posljedica na Cetinu, građane i cijeli okoliš, u slučaju da se dopusti izgradnja termoelektrane.
    Kako je kazao ekološki bi bila pogubna zbog grijanja Peruče i ispuštanja otpadnih voda u Cetinu, energetski nema smisla što se vidi iz činjenice da su u svijetu ovakve elektrane zatvaraju zbog neisplativosti, bila bi i ekonomski neisplativa jer cijena proizvodnje struje u njoj bila bi veća od vrijednosti struje na tržištu, a ujedno je i strateški opasna jer će koncesionar u koncesiju uzeti najveći bazen pitke vode u Hrvatskoj.

    – Termoelektrana bi se gradila na Peruči jer se onda može hladiti vodom iz Peručkog jezera, a jezero bi se tako grijalo, što znači smrt rijeke i gubitak jednog od najvećih izvorišta pitke vode. Termoelektrana bi ispuštala u rijeku dnevno 280 tisuća litara otpadnih voda s opasnim kemikalijama, a u zrak više od 2 milijuna kilograma ispušnih plinova u satu i to na području gdje, zbog Peručkog jezera iznad i Hrvatačkog i Sinjskog polja ispod,stalno pušu dnevni vjetrovi, koji bi bili prenositelji zagađenja na vode i tlo cijele Cetinske krajine, ali i na širu okolicu Splita.
    Ovakve elektrane se u svijetu zatvaraju jer su neisplative pa je u posljednjim godinama znatan broj zatvoren u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji. Doduše, U Hrvatskoj bi ona bila isplativa jer je država u svom zakonu zagarantirala proizvođačima energije puno veću otkupnu cijenu od tržišne, a tu veću otkupnu cijenu plaćamo svi mi na računima za struju.
    Ne smijemo zaboraviti ni opasnost da na ovakav način jedna od najvrjednijih strateških točaka u državi dođe u privatne ruke – dio je iz Cvitkovićevog predavanja.
    tribina hsp kaštela 1

    O značaju očuvanja Peruče i Cetine govorio je i ekonomist Ante Janković, a raspravi se pridružio i Marin Ivanišević, koji je napomenuo kako je važan segment i buka, koja bi na tom područja bila veća od dozvoljene, a zbog koje bi bila ugrožena i flora i fauna tog područja.

    Na ovoj tribini, na kojoj su sudionici postavljali konkretna pitanja predavačima, govorilo se i o poveznici centra za gospodarenje otpadom u Lećevici s borbom za pitku vodu u Cetini.
    Na kraju tribine sudionici su potpisivali peticiju protiv izgradnje termoelektrane na Peruči. Do sada je peticiju na ovakav način potpisalo više od tri tisuće građana, dok je on line peticiju potpisalo do sada 12,5 tisuća protivnika izgradnje termoelektrane na Peruči.

    Tekst i foto: Kaštela.org

  • HSP Omiš organizira peticiju: “Ne daj se Cetino”


    cetina omiš
    Ne daj se, Cetino!
    VODA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO
    Hrvatska stranka prava –Podružnica Omiš i Hrvatska demokršćanska stranka- Ogranak Omiš pridružiti će se akciji prikupljanja potpisa građana Cetinske krajine za zaustavljanjeizgradnja plinske elektrane na obali Peruće

    Dva osnovna razloga koji analitičari i stručnjaci ističu su:

    1. EKOLOŠKI !!! Elektrana jer će za hlađenje koristiti vodu iz Perućkog jezera, što će zagrijavati Perućko jezero i Cetinu za 1,6 do 2,0°C, u jezero će se ispuštati čak 280 tisuća litara otpadnih voda dnevno, a u zrak brojni otrovni plinovi. Četiri vodoopskrbna sustava se napajaju iz Cetine, o tome svakodnevno ovisi 500 tisuća ljudi a u sezoni milijun.
    2. EKONOMSKI !!! To je pljačka hrvatskog naroda. Cijena električne energije proizvedene iz ove elektrane bila bi cca 85 eura po kilovat satu, a na slobodnom tržištu može se ta energija kupiti za cca 40 eura. Tko će kompenzirati tu razliku? Mi! Jer kažu da struja neće poskupjeti, hoće ako budemo podržavali ovakve projekte, koji su u Europi, odnosno u našem okruženju gase i zatvaraju zbog ekonomske neisplativosti.

    Prikupljanje potpisa organizirati ćemo u našem gradu na Fošalu (ispred trgovine Studenac) dana 25.3.2017. (subota) u vremenu od 9,00 do 13,00 sati. Po potrebi, u ovisnosti o iskazanom interesu trajanje prikupljanja potpisa može se i produžiti.

    Zaštititi rijeku Cetinu, a time i vodu kao jedno od osnovnih ljudskih prava interes je koji nadilazi borbu i politička previranja koje donose i predstojeći lokalni izbori, među ostalim i u našem gradu.
    Pozivamo građane Omiša i sve ljude dobre volje, kao i sve političke stranke da nam se pridruže u ovoj akciji.

    HSP Omiš