• HSP: Tražimo uklanjanje svih komunističkih simbola iz javnog prostora i ukidanja “Dana antifašističke borbe”.


    Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio komunističke i nacističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.

    U njoj se između ostaloga podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”, a također i poziva “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.

    Europski parlament u Rezoluciji izražava i zabrinutost jer “u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi što otvara put iskrivljavanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava”.
    .
    Hrvatska stranka prava (HSP) do sada je u više navrata tražila da se simboli komunističkog režima stave izvan zakona i uklone iz javnog prostora, te kazneno procesuiraju zločinci iz komunističkog režima, bez obzira na dob.
    Podsjećali smo javnost, da je, 25. siječnja 2006. godine Vijeće Europe donijelo Deklaraciju o osudi komunističkih zločina te da je istu Deklaraciju 30. lipnja 2006. godine prihvatio i potvrdio Hrvatski sabor. Budući je Deklaracija o osudi zločinačkog komunističkog režima donijeta u Hrvatskom saboru, Vladi RH i svim građanima RH postavljamo pitanje zašto simboli tog režima još uvijek egzistiraju u javnom prostoru.

    Donose li se u Hrvatskoj Deklaracije samo kako bi se zadovoljili kratkotrajni politički interesi trenutnih sudionika političke i svake druge vlasti, ili ih stvarno treba oživotvoriti i provesti u praksi. Stoga, uz stavljanje komunističkih simbola izvan zakona, njihovo uklanjanje iz javnog prostora te kazneno procesuiranje zločinaca iz komunističkog režima, bez obzira na dob, tražimo provedbu lustracije “nad onima koji su se za komunističkog režima ogriješili o Hrvatsku i hrvatski narod, te da se napiše “nova vjerodostojna povijest za razdoblje 1945.-1990. godine, utemeljena na činjenicama”.

    I ova najnovija Rezolucija Europskog parlamenta naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost” koja je proslijeđena svim državama EU, Rusiji i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva još jedna je šansa Hrvatskoj da se konačno počiste “kosturi iz ormara prošlosti”, zločini i zločinački komunistički režim stavi u okvire koji mu pripadaju, kako bi Hrvatska konačno krenula naprijed.

    Nadalje, u kontekstu ove Rezolucije držimo neodrživim prijedlog Vlade RH o Praznicima, blagdanima i spomendanima. Dan “antifašističke borbe” koji se u Hrvatskoj, nažalost obilježava 22.06., prihvaćanjem ove Rezolucije postao je neprihvatljiv svima, što je pravašima oduvijek bio. Ukoliko vladajući žele baštiniti vrijednosti Europske Unije onda moraju i uvesti standarde koji vrijede u EU i poštovati Deklaracije koje donosi parlament EU.
    Dakle, tzv “dan antifašizma” koji je u Hrvatskoj komunističko naslijeđe mora se tretirati sukladno Rezoluciji parlamenta EU, a imati će i pozitivne učinke na gospodarstvo RH, ako znamo da jedan radni dan vrijedi preko milijardu kuna.

    Također, sukladno Rezoluciji parlamenta Europske unije, decidirano tražimo micanje iz javnih prostora svih naziva ulica, trgova, spomenika, kao i manifestacija (Srb, Kumrovec,…) koji imaju svoje ishodište u totalitarnoj Jugoslavenskoj prošlosti !

    Još jedna šansa je pred nama, iskoristimo je.

    Nikica Augustinović,
    predsjednik GS HSP-a

  • HSP traži izmjenu Zakona o praznicima i spomendanima


    Tražimo vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja. Tražimo ukidanja Dana antifašističke borbe, te proglašenje Dana državnosti i Dana neovisnosti – spomendanima.

    Republika Hrvatska od svoga osamostaljenja i ponovne uspostave državnosti početkom devedesetih godina 20. stoljeća ima priličnu zbrku s državnim praznicima.

    Katolički blagdani koji su vezani za vjerske datume regulirani su ugovorima između Republike Hrvatske i Svete stolice i kao takvi su nepromjenjivi. Isto se odnosi i na druge konfesije koje imaju pravo na svoje blagdane.

    Međutim velika zbrka s državnim praznicima nastala je izmjenama Zakona o istima 2001. godine.

    Dan državnosti do tada se obilježavao 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine i zaživio je u hrvatskom narodu. Novi datum kojim se slavi Dan Državnosti 25. lipnja, nikada nije prihvaćen, niti zaživio u hrvatskom narodu. Ujedno je uveden i novi blagdan, Dan neovisnosti, 08. listopada kojim se obilježava datum raskida svih odnosa s Jugoslavijom, ali ni ovaj praznik nije zaživio u hrvatskom narodu.

    HSP stoga predlaže da se Dan državnosti opet slavi dana 30. svibnja, a da se sadašnji Dan državnosti i Dan neovisnosti ( 25. lipnja i 08. listopada) obilježavaju kao spomen-dani kojima se prisjećamo važnih datuma iz hrvatske povijesti.

    HSP također predlaže da se datum 22. lipnja briše kao državni praznik, jer se radi o proizvoljno izabranom datumu kada se slavi jedan nenarodni režim koji ništa dobroga nije donio Hrvatskoj i hrvatskom narodu i nema povijesnog utemeljenja državnog blagdana. Osim toga ovaj proizvoljno i neistinito odabrani datum je unio ponovni razdor u hrvatski nacionalni korpus te učinio nesagledivu štetu ionako tada krhkoj pomirbi.

    Svjesni činjenice da naš prijedlog nekome može izazvati prijepore isti ne držimo nametanjem naših političkih pogleda i stavova, nego uvođenje reda u ovu problematiku kako u budućim vremenima ne bismo imali više sukoba oko značajnih datuma iz hrvatske povijesti. Držimo ispravnim stav kako ni jedan datum prije osamostaljenja i rađanja demokratske hrvatske države ne treba biti državni praznik.

    Ova mjera, ne samo da bi imala utjecaja na rast BDP-a, već bi spriječila i uobičajenu hrvatsku naviku spajanja blagdana s vikendom, gdje se stvara kritična masa neradnih dana, i dovodi do toga da sve institucije blago rečeno zatvaraju svoja vrata zbog godišnjih odmora.

    Nadalje, ukidanje dva državna praznika bio bi i veliko rasterećenje za gospodarstvo jer bi se samo grubom računicom ostvarilo oko 2.800.000 radnih dana više, što u konačnici – kad se uzme prosječna plaća, dovodi do uštede od preko milijardu kuna.

    Pozivamo sve poduzetnike i političke čimbenike, osobito udruge poslodavaca da podrže inicijativu HSP-a koja će imati pozitivne učinke i na društvo i na gospodarstvo.

    Karlo Starčević, predsjednik HSP