• HSP neće podržati niti jednog kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora


    Na sjednici Glavnog stana održanoj u subotu 23.11.2019. donesene su neke važne odluke.
    Tako je, na prijedlog Predsjednika HSP Karla Starčevića, velikom većinom glasova u Predsjedništvo HSP kooptiran doc. dr. Ivica Granić.
    Za javnost je sigurno najinteresantnija odluka o načinu sudjelovanja HSP na predsjedničkim izborima, a koju je Glavni stan HSP izglasovao sa 17 glasova za, te po jednim glasom protiv i jednim suzdržanim.
    Odluka glasi:
    „HSP u prvom krugu predsjedničkih izbora neće podržati niti jednog kandidata, budući da niti jedan predstavljeni program nijednog kandidata nije podudaran niti s Programskim smjernicama HSP iz veljače 2018, niti s Programskom deklaracijom o hrvatskom zajedništvu koju smo objavili u kolovozu 2019.
    HSP poziva sve svoje članove i simpatizere da izađu na predsjedničke izbore i podrže kandidata za kojeg smatraju da će najbolje predstavljati hrvatsku državu i najbolje zastupati i štititi hrvatski narod.“

    Predsjednik HSP Karlo Starčević je potom objavio odluku o sazivanju Izvanrednog izbornog sabora HSP za 29.2.2020, a Glavni stan HSP je donio nekoliko odluka vezanih uz pripremu za provođenje Sabora.

    Potom je, a nakon predstavljanja prijedloga, donesena jednoglasna odluka o osnivanju Političke akademije HSP „Eugen Kvaternik“, za čijeg je voditelja jednoglasno izabran doc. dr. Ivica Granić. Na sljedećoj sjednici Glavnog stana voditelj će predstaviti detaljan Program rada akademije.

    Ured za odnose s javnošću HSP

  • HSP traži uklanjanje svih simbola totalitarnog komunističkog režima.


    Hrvatska stranka prava (HSP) u utorak je pozvala predstavnike vlasti da žurno donesu Zakon o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima – i nacističkih i komunističkih – u hrvatskom javnom prostoru, a u svjetlu rezolucije Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.

    Ocijenivši kako vladajući prešućuju donošenje rezolucije, kao i državni mediji, iz HSP-a su najavili kako će svim relevantnim državnim institucijama dostaviti pismeni prijedlog u kojem traže zabranu isticanja totalitarnih simbola. U suprotnom, najavili su, obratit će se EP-u, tijelu koje je i donijelo rezoluciju.

    Europski parlament je 19. rujna usvojio rezoluciju osudivši i izjednačivši nacističke i komunističke zločine, kao i zločine ostalih režima. Rezolucija je u Hrvatskoj dočekana s oprečnim reakcijama, podržavanjem ili osporavanjem zbog, kako se navodi, izjednačavanja nacizma i komunizma.

    Konferenciju je otvorio Ivica Granić te je napomenuo kako je Europski parlament 18. rujna 2019. donio rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.

    Naglasio je i kako dokument nije ishitren, kako je europski parlament na njemu radio tri godine (povjesničari i političari).

    Za razliku od istanbulske rezolucije i marakeškog sporazuma, koji su bili dominantna tema u javnom prostoru, ova rezolucija je prošla nezapaženo.

    “Ovom rezolucijom europski parlament traži da se one zemlje koje to još nisu odrede prema svim totalitarizmima, bez obzira radilo se o komunizmu, nacizmu ili fašizmu. Nurnberški proces definirao je nacizam i fašizam kao zločinačke ideologije te ih i pravosudnog kaznio. Problem je što komunizam nije imao svoj nurnberški proces i zločini tog totalitarnog sustava su ostali nekažnjeni, on se doživljava kao manje zlo. Republika Hrvatska, kao odgovorna članica Europske unije, mora odmah započeti proces dekomunizacije društva, a prvi potez u tom smjeru mora biti donošenja Zakona o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima u javnom prostoru. Tijekom egzistiranje jugoslovenske državne zajednice vršila su se masovna ubojstva deportacije likvidacije političkih protivnika, što je dovelo do nezapamćenih gubitaka života i slobode u do tada neviđenim razmjerima na ovim prostorima”, rekao je Granić.

    Starčević: ‘Poluge moći u Republici Hrvatskoj drže sinovi komunističke buržoazije’

    Na konferenciji se obratio i predsjednik HSP-a Karlo Starčević. Zapitao se kako je moguće da Republika Hrvatska još uvijek nema snage započeti taj proces.

    “Mislim da je odgovor jasan, nažalost i sad poluge moći u Republici Hrvatskoj drže sinovi komunističke buržoazije, koji su ujedno i popljačkali zemlju. Lustraciju treba hitno provesti, makar i na bolesnoj razini, jer se ova pljačka narodnog bogatstva mora zaustaviti. Lustraciju ne smatram samo političkim pitanjem nego i gospodarskim. Nažalost ova vladajuća garnitura kao i sve do sada su nas toliko zadužile da će i naši unuci otplaćivati te kredite”, rekao je Starčević.

    Starčević je napomenuo i da su neke europske zemlje zabranile isticanje nacističkih i komunističkih simbola pa je pozvao i hrvatske vlasti da učine isto jer su “među ostalim, nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću”.

    Starčević smatra da simboli kojima se veliča “totalitarni jugoslavenski komunistički režim prikriveno i propagiraju taj zločinački sustav”.

    Za kraj, čelnici HSP-a na kraju su zaključili da će, u slučaju nečinjenja i nepostupanja po naputcima rezolucije, biti prisiljeni obratiti se Vijeću Europe i ostalim mjerodavnim europskim institucijama.


    U nastavku donosimo tekst zahtjeva  kojeg će HSP dostaviti svim relevantnim adresama u Hrvatskoj.


    U Zagrebu, 19. studenoga 2019. godine

    • Vlada Republike Hrvatske n/p mr.sc. Andrej Plenković Predsjednik vlade RH

      Sabor Republike Hrvatske n/p Gordan Jandroković Predsjednik Sabora RH

      Ministarstvo pravosuđa n/p Dražen Bošnjaković Ministar pravosuđa

      Hrvatski Sabor – Odbor za pravosuđe n/p Orsat Miljenić Predsjednik odora

      Zastupnici u Saboru Republike Hrvatske  -svima-

     

    PREDMET: Zakon o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima u javnom prostoru, -traži se;

    Poštovani Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani Predsjedniče Sabora Republike Hrvatske, poštovani Ministre pravosuđa Republike Hrvatske, poštovani predsjedniče Odbora za pravosuđe, poštovani zastupnici u Saboru Republike Hrvatske, kao što vam je poznato, na prijedlog kluba zastupnika PPE-a, kluba zastupnika S&D-a, kluba Renew kao i kluba zastupnika ECR-a, Europski parlament donio je dana 18.09.2019. godine zajednički prijedlog Rezolicije o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe 2019/2819/RSP/ (Resolution on the importance of European remembrance for the future of Europe).

    Uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljna načela Europske unije, kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima, te također uzimajući u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourová, kao i Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948. godine, te na koncu posebno uzimajući u obzir poziv svim državama članicama EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički i nacistički režimi, Hrvatska stranka prava (HSP) traži žurno donošenje

    Zakona o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima u javnom prostoru

    Napominjemo kako je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.

    Obrazloženje zahtjeva:

    U javnom prostoru Republike Hrvatske, parkovima, institucijama, trgovima, ulicama itd. i dalje egzistira nazivlje, simboli i spomenici kojima se veliča totalitarni jugoslavenski komunistički režim, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i poraća, te prikrivenom propagiranju tog zločinačkog političkog sustava.

    Sjećanje na žrtve totalitarnih režima, priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature, od ključne su važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda, kao i za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje ili direktne ugroze.

    Nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke su europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces suočavanja i pomirenja, dok su druge europske zemlje, poput nedemokratske i totalitarne tzv. SFR Jugoslavije, uključujući i njezinu socijalističku hrvatsku sastavnicu, ostale pod komunističkom diktaturom još pola stoljeća, te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno – gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni.

    Zločini nacističkog režima ocijenjeni su i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, no još uvijek postoji žurna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina drugih diktatura, prije svega komunističke.

    Prema članku 2. EU-a Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te bi vrijednosti trebale biti zajedničke svim državama članicama.

    Jugoslavenski totalitarni komunistički režim, na čijem se čelu sve do svoje smrti bio komunistički diktator, Josip Broz zvani Tito, provodio je masovna ubojstva, deportacije, likvidacije političkih neistomišljenika, doveo je do nezapamćenih gubitaka života i slobode u dotad neviđenim razmjerima na ovim prostorima.

    Republika Hrvatska, kao odgovorna članica EU, morala je najoštrije osuditi te zločine, no to se iz raznih razloga ipak nije dogodilo, osim možda ponegdje, i to na posve deklarativnoj razini.

    Europska komisija, izražavajući svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu totalitarnih režima, pozvala je europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teška kršenja ljudskih prava. Također, Europska komisija je pozvala države članice da pred sudove iznesu takve slučajeve, kako se zločini više nikada ne bi ponovili.

    Hrvatska stranka prava, bez iznimke i odgode, traži provođenje upravo takve politike, jer bez sjećanja i sankcioniranja zločina ne može biti pomirenja, bez obzira o kojem se obliku totalitarne vlasti radilo, komunističkom ili nekom drugom, dakle bez obzira na njegov ideološki predznak.
    Nakon što Republika Hrvatska donese Zakon o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima u javnom prostoru, također tražimo, sukladno naputku Europske komisije, da se u Republici Hrvatskoj 23. kolovoza obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, kako bi se i na taj način razvijala svijest mlađih generacija o tim temama.

    Republika Hrvatska se mora zalagati za zajedničku kulturu sjećanja, koja će odbacivati zločine komunističkih, fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokratizaciji društva, naročito među mlađim naraštajima.

    U svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, Republika Hrvatska se vratila u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, te se na taj način mora i ponašati.
    Sukladno tome, Hrvatska stranka prava također traži najoštriju sankcioniranje ekstremnih filo jugoslavenskih, javnih ili tajnih, političkih snaga u javnome prostoru, koje sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne komunističke propagande.

    Dakle, tražimo da se Republika Hrvatska, kao odgovorna članice EU, pridržava odredbi Okvirne odluke Vijeća, da se suprotstavi prikrivenim filo jugoslavenskim organizacijama ili pojedincima koji iskrivljuju povijesne činjenice, šire govor mržnje i nasilja u javnim prostoru i na internetu.

    Tragična prošlost našega naroda trebala bi služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravednije sutra, stvarajući tako otvoreno i tolerantno društvo i zajednicu koja prihvaća etničke, vjerske i druge demokratske vrijednosti, primjenjujući ih na sve. Zbog toga, kao i svega gore navedenoga, tražimo žurno donošenje Zakona o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima u javnom prostoru.

    U suprotnome, dakle u slučaju nečinjena i ignoriranja Rezolucije o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe 2019/2819/RSP/, (Resolution on the importance of European remembrance for the future of Europe), biti ćemo primorani obratiti se Europskom parlamentu, kao krovnom tijelu Europske unije i tijelu koje je donijelo predmetnu Rezoluciju.

    PREDSJEDNIK
    Karlo Starčević

    Izvor: Direktno / HSP
    Glas IstrePriznajemt portalnacionalnoKamenjarero teleivanec,

  • Preko Trnja do zvijezda! HSP osnovao još jednu podružnicu u Zagrebu!


    Danas je u Zagrebu osnovana Podružnica Hrvatske stranke prava za Gradsku četvrt Trnje. HSP je  krenuo s osnivanjem  mreže podružnica u Gradu Zagrebu i  uskoro će osnovati još nekoliko  jer  postoji veliki interes za povratak starih pravaša i učlanjenje novih mladih  pravaša u Hrvatsku stranku prava.

    Na Zboru je naglašena posebnost  Trnja kao centralnog zagrebačkog naselja i jedne od najvećih  zagrebačkih četvrti, a  sa kojeg  HSP kreće u širenje mreže podružnica, ili kako je netko spomenuo na osnivačkom Zboru Podružnice, “preko trnja do zvijezda”.

    Za predsjednika Podružnice Trnje izabran je Filip Jakiša. Dopredsjednici  su Tomislav Pohmajević i Fran Matijević. Za rizničara je  izabran Kristina Ćorić, dok će poslove tajnika voditi Jerolim Šipić. Biran je i Nadzorni odbor  Podružnice koji će  dužnost obnašati u sastavu Boženka Jakiša, predsjednica i Frano Ćorić i Mario Ćorić, članovi.

    Na Zboru su  definirani prioriteti u narednom razdoblju  od kojih su svakako nagomilani nagomilani komunalni problemi kojih u ovoj Gradskoj četvrti ne nedostaje,  O konkretnim idejama  za rješavanje  komunalnim i infrastrukturno neophodnim radovima Podružnica  Trnje uskoro će se oglasiti.

    Naglašena je neophodnost osnivanja organizacije HSP-a za Grad Zagreb,  a među mladima  koji su danas nazočili  Zboru osjetio se optimizam jer i oni osjećaju nove vjetrove u HSP-u, a mnogi su istaknuli kao se dosta novih ljudi  interesira za članstvo u HSP-eu, mladih ljudi, koji se opet okreću HSP-u jer u nama vide nadu za boljitak Hrvatske.

    Predsjednik Podružnice Trnje Filip Jakiša je u svom  nastupnom  govoru naglasio kako silno želi vidjeti i nove  podružnice HSP-a u zagrebačkim četvrtima radi  zajedničke suradnje i nastupa prema  svojim sugrađanima, zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u Zagrebu i jačanju i rastu HSP koji se u Zagrebu ponovno diže na zdravim nogama.

    U ime predsjednika i predsjedništva  nazočnima se obratio doc. dr. sc. Ivica Granić

    Ured za odnose s javnošću HSP

  • Doc. dr. sc. Ivica Granić Povjerenik HSP-a za Dubrovačko neretvansku županiju.


    Odlukom predsjednika HSP-a Karla Starčevića, doc. dr. sc. Ivica Granić imenovan je povjerenikom Hrvatske stranke prava za Dubrovačko neretvansku županiju.

    Sukladno Statutu HSP-a doc. dr. sc. Ivica Granić dužan je u roku od 6 mjeseci stvoriti uvjete za ustroj Županijskog vijeća HSP-a Dubrovačko neretvanske županije.

    Gospodinu Graniću želimo puno uspjeha u daljnjem radu.

    Ured za odnose s javnošću HSP-a