• HSP : Knin i Vukovar su spali na to da prose europsku pomoć!


    Otvoreno pismo javnosti potpisuje Tomislav Čolak, predsjednik županijskog vijeća HSP-a.
    knin-oluja-7
    Hrvatska stranka prava razočarana je ukupnom gospodarskom i socijalnom situacijom u Republici Hrvatskoj, a najviše nas boli teška gospodarska i socijalna situacija u dva grada, simbola hrvatskog domovinskog rata, Vukovara i Knina.

    Da je gospodarska i socijalna situacija u ta dva grada najgora u Republici Hrvatskoj potvrdila je to ovih dana i ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, kada je najprije odabrala Vukovar i Knin kako bi predstavila Fond europske pomoći za najpotrebitije ( FEAD ).

    Zar je to moguće, a izgleda da jeste, da nakon 25 godina suverenosti i neovisnosti Republike Hrvatske, dva simbola te suverenosti i neovisnosti, Vukovar i Knin, i njihovi stanovnici,da su spali na to da im je potrebna europska pomoć za najpotrebitije , i kako kaže ministrica Šikić, ta će sredstva iz tog fonda biti dodjeljivana samo putem podjele hrane i materijalnih sredstava, te se neće moći direktno prosljeđivati potrebitima.

    Žalosna je i izjava gradonačelnika Knina g. Blaževića koji se izgleda hvali time da njegov grad ima institucije i organizacije koje imaju snagu aplicirati i provesti aktivnosti u okviru programa europske pomoći za najpotrebitije, a ne kao što bi trebalo da se hvali uspješnim organizacijama i poduzećima u kojima bi stanovnici grada Knina mogli sami zaraditi svoj kruh i osigurati egzistenciju, a ne da se moraju iseljavati u inozemstvo.

    Kako je Republika Hrvatska mogla dopustiti da stanovnici dva grada simbola hrvatskog domovinskog rata, suverenosti i neovisnosti, padnu tako nisko da im je potrebna europska pomoć za najpotrebitije, te da budu ponovo kao i za vrijeme hrvatskog domovinskog rata potrošači robe i hrane sumnjive kvalitete i roka trajanja , a ne da svojim radom mogu sebi i svojoj djeci osigurati kruh i omogućiti život dostojan čovjeka.

    Zar su se za to borili najbolji sinovi ove države da nakon 25 godina, dva simbola te borbe, simbol junačkog otpora i simbol pobjede, budu prva dva grada u Republici Hrvatskoj kojima su potrebne mrvice iz europskih jasala da bi preživjeli.

    To je poraz svih onih koji obnašaju vlast u Republici Hrvatskoj da nisu uspjeli osigurati egzistenciju građanima RH, pa nam je potrebna europska pomoć za najpotrebitije , da je ne nazovemo pravim imenom , humanitarne pomoći u hrani i materijalnim sredstvima, i još se hvale da imaju institucije i organizacije koje će zatražiti i podijeliti tu pomoć.

    Ministrice rada, gospođo Šikić, budite ministrica rada i dajte rada građanima Vukovara, Knina i Hrvatske, i oni će sami zaraditi svoj kruh, a nemojte biti posrednik u dijeljenju europske humanitarne pomoći.

    Budite ministrica rada i radite na razvojnim programima s kojim onda idite u obilazak hrvatskih gradova, a onda će biti zadovoljni i radnici i umirovljenici.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    ŽV Šibensko kninske županije
    Tomislav Čolak, predsjednik

  • TOMISLAV ČOLAK: Zašto zaposleni ne vide perspektivu u Kninu je pitanje za čelnog čovjeka grada


    Po obećanju razvojnih projekata, kojih će slijedećih mjeseci biti i više, zna se da stižu lokalni izbori. Za glavni obećani razvojni program „ Integralne regeneracije„ vidi se da je tek u zamisli, a obećanih 25 milijuna eura je kao kad vam lutrija obeća da možete osvojiti jackpot od 30 milijuna kuna. Takva je ista vjerojatnoća da će gradski čelnici Knina svojim projektnim zamislima dobiti tih 25 milijuna eura.

    tomislav-colak-knin

    Tomislav Čolak, član predsjedništva i predsjednik ŽV HSP-a Šibensko kninske županije odaslao je priopćenje za javnost vezano uz demografsku situaciju u Kninu.

    S nevjericom smo čitali novinska izvješća s skoro jednosatne konferencije za novinare čelnika grada Knina, koji su na razne načine pokušavali riječima ublažiti tešku gospodarsku, socijalnu i demografsku situaciju u Kninu. Zlobnici bi možda rekli, uzalud vam trud svirači, jer svakom građaninu Knina i slučajnom posjetitelju, situacija u gradu Kninu, nažalost, je posve jasna.

    Zapanjilo nas je da jedan gradonačelnik ne zna koliko stanovnika ima njegov grad, pa barata brojkama od 19.232 i 15.054 stanovnika Knina, što nema veze s brojem stanovnika grada Knina. Da se samo potrudio pogledati u popise stanovništva vidio bi da je grad Knin 2001. g. imao 15.109 stanovnika, a na popisu stanovništva 2011. g. nešto više, 15.407 stanovnika.

    Koliko ih je trenutno danas, teško je točno reći, ali ako se potrudi raspitati o broju ispisane djece iz vrtića i škola, broju onih koji su dali otkaz na poslu, pogleda broj vjernika na nedjeljnim misama u crkvama ili broj šetača na ulicama, situacija će mu biti jasnija.

    Zašto zaposleni ne vide perspektivu u Kninu, nije pitanje za njih ili neke druge institucije, nego za čelnog čovjeka grada, koji nije stvorio pretpostavke ugodnog življenja u Kninu. Da je tim zaposlenim omogućio da barem imaju 50 % od plaće koju ima gradonačelnik grada Knina, sumnjamo da bi napustili Knin. Žalosno je da gradonačelnik zna koliko ima nezaposlenih u Kninu, a da ne zna koliko je zaposlenih.

    Iako se često hvale smanjenjem broja nezaposlenih, žalosna je činjenica da se smanjuje i broj nezaposlenih i broj zaposlenih, što znači da se ljudi iseljavaju iz Knina. Je li gradonačelniku možda palo na pamet, kada kaže da su sustavno stvarali preduvjete za otvaranje radnih mjesta, da nisu dobro radili i da ne znaju svoj posao, jer nikako ne uspijevaju stvoriti okvir koji bi privukao poduzetnike i investicije u Knin. Svi su drugi krivi za lošu poduzetničku i investicijsku klimu u gradu osim onih kojima je posao stvoriti preduvjete za privlačenje poduzetnika i investicija. Sami građani pokazuju gradskim čelnicima što misle o njihovoj sposobnosti, dižu ruke i napuštaju grad.

    Ovom prilikom podsjećamo gradonačelnika da Grad Knin nije uradio po pitanju darovanih stanova državi ništa više nego sva ostala poduzeća koja su imala stanove u gradu Kninu, kojih su se također kao i Grad Knin odrekli u ime države. S tim što je za razliku od tih poduzeća Grad Knin već dobio nekoliko milijuna kuna od stanova koje je država prodala u Kninu, a dobit će još tko zna koliko milijuna kuna od neprodanih stanova slijedećih godina.

    Gradonačelnik je pokazao i elementarno nepoznavanje situacije oko prodaje stanova u Kninu. Kada bih u gradu Kninu bila razvijena trgovina stanovima, gdje vlasnici stanova prodaju svoje stanove drugim osobama, grad Knin bi bio razvijen i ne bih bilo iseljavanja.

    Nažalost, glavni kupac stanova u gradu Kninu je država, odnosno APN, koja kupljene stanove dodjeljuje bivšim nositeljima stanarskog prava, od kojih se većina i ne useljava u te stanove. Tako je Republika Hrvatska nakon Oluje naseljavala Knin a sada ga raseljava. Što se tiče obećanih razvojnih projekata, oni će kao i do sada ostati samo u sferi obećanja i na papiru ( kao npr. Poduzetnički inkubator, Preparandija, VIP Call centar i druga neispunjena predizborna obećanja proteklih godina ).

    Po obećanju razvojnih projekata, kojih će slijedećih mjeseci biti i više, zna se da stižu lokalni izbori. Za glavni obećani razvojni program „ Integralne regeneracije„ vidi se da je tek u zamisli, a obećanih 25 milijuna eura je kao kad vam lutrija obeća da možete osvojiti jackpot od 30 milijuna kuna. Takva je ista vjerojatnoća da će gradski čelnici Knina svojim projektnim zamislima dobiti tih 25 milijuna eura.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    ŽV HSP Šibensko kninske
    Tomislav Čolak, predsjednik

  • TOMISLAV ČOLAK PREDSJEDIKU VLADE I MINISTRIMA: Ostavite vetaransku bolnicu u Kninu pod državnom skrbi


    tomislav-colak-knin

    Tomislav Čolak u ime koordinacije braniteljskih udruga uputio je otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH i ministrima zdravlja i hrvatskih branitelja u Vladi RH, koje prenosimo u cijelosti:

    Vlada RH na današnjoj sjednici je donijela odluku o obustavi postupka sanacije za određen broj bolnica, među kojima je i Opća i veteranska bolnica ‘Hrvatski ponos’ Knin.

    Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina smatra da to nije dobra odluka što se tiče Opće i veteranske bolnice ‘Hrvatski ponos’ iz razloga što je bolnica već više od jedne godine i veteranska bolnica tj. bolnica za liječenje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji s područja čitave južne Hrvatske. Svakog dana očekujemo da će se i veteranski odjel u bolnici staviti u funkciju, što će znatno poboljšati zdravstvenu skrb hrvatskih branitelja.

    Podsjećamo vas da je prema zajedničkoj rang-listi svih bolnica u RH od prije dvije godine kninska bolnica bila na začelju liste uspješnosti, a radi se i o bolnici četvrte kategorije.

    Teško je očekivati da će šibensko-kninska županija, koja je jedna od manjih županija u RH, moći financirati dvije bolnice u županiji, šibensku i kninsku.

    Područje na kojem se nalazi kninska bolnica je područje posebne državne skrbi, pa je i to još jedan razlog da se Opća i veteranska bolnica ‘Hrvatski ponos’ ostavi pod skrbi države.

    Od vas, gospodo, tražimo da još jednom analizirate odluku o obustavi postupka sanacije Opće i veteranske bolnice ‘Hrvatski ponos’ te da pod svaku cijenu bolnicu ostavite pod skrbi središnje države, odnosno Ministarstva zdravlja.

    U kninsku bolnicu je potrebno još mnogo ulagati kako bi ona postala respektabilna zdravstvena ustanova, jer se u kninsku bolnicu zadnjih dvadeset godina malo ulagalo, a ista je nakon VRO Oluje ostala bez velikog dijela raznih dijagnostičkih aparata, koji u tom trenutku nisu bili potrebni bolnici.

    Opću i veteransku bolnicu ‘Hrvatski ponos’ treba ostaviti pod ingerencijom Ministarstva zdravlja, koje treba posebnu pažnju posvetiti kninskoj bolnici, kako u dijagnostičkoj opremljenosti, tako i u kadrovskoj, te stvoriti preduvjete da to bude respektabilna zdravstvena ustanova kako i priliči njenom nazivu Hrvatski ponos.

    U rješavanje statusa kninske bolnice pozivamo da se uključi i Ministarstvo hrvatskih branitelja , jer je to bolnica namijenjena i liječenju hrvatskih branitelja s područja južne Hrvatske, te je potrebno dodatno proširiti kapacitete bolnice, a za to postoje izvrsni infrastrukturni uvjeti.

    Potrebno je, gospodo, samo malo dobre volje, i senzibiliteta prema područjima koja su najviše stradala u hrvatskom domovinskom ratu, a naročito prema hrvatskim braniteljima koji očekuju da bolnica koja je namijenjena njima bude i pokazatelj odnosa Vlade RH prema hrvatskim braniteljima i njihovim zdravstvenim problemima, najčešće uzrokovanim njihovim sudjelovanjem u obrani Domovine.

    Predsjedavajući radnog predsjedništva koordinacije,

    Tomislav Čolak

  • OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU ODBORA ZA RATNE VETERANE HRVATSKOG SABORA


    OTVORENO PISMO

    tomislav čolak

    Tomislav Čolak u ime Koordinacije braniteljskih udruga uputio je predsjedniku odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora otvoreno pismo u kojem se traži da se iduća godina proglasi Godinom hrvatskih branitelja.

    U pismu podsjeća da su u prosincu 2015. uputili otvoreno pismo predsjednici Republike Hrvatske gđi. Kolindi Grabar–Kitarović u kojem su također tražili i predložili da se jedna cijela godina proglasi njihovom godinom, Godinom hrvatskih branitelja.

    “Gospodine Demo, skupa s gospodinom Medvedom, odmah pokrenite inicijativu i Hrvatskom saboru predložite da 2016. proglasi Godinom hrvatskih branitelja, kako bi promijenili paradigmu o hrvatskom domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, te vratili ponos u srca i osmijeh na lice hrvatskom branitelju, već na obilježavanju 25. obljetnice Krvavog Uskrsa na Plitvicama i pogibije Prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića”, stoji u otvorenom pismu koje prenosimo u cijelosti.

    OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU ODBORA ZA RATNE VETERANE HRVATSKOG SABORA

    Poštovani gospodine Demo,

    Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina skupa s udrugom „Žene u Domovinskom ratu – Zadar” u mjesecu prosincu, 2015. g. uputila je otvoreno pismo predsjednici Republike Hrvatske gđi. Kolindi Grabar–Kitarović u kojemu je predložila i pozvala Predsjednicu da 2016. godinu proglasi Godinom hrvatskih branitelja.

    Smatramo da su hrvatski branitelji nakon 25 godina samostalne i suverene RH zaslužili da se jedna cijela godina proglasi njihovom godinom, Godinom hrvatskih branitelja.

    2016. godine navršava se četvrt stoljeća od nastanka samostalne i suverene RH, četvrt stoljeća od početka aktivne srbočetničke agresije na RH i četvrt stoljeća od najkrvavijih epizoda hrvatske povijesti od Krvavog Uskrsa na Plitvicama do okupacije grada heroja Vukovara, kada su hrvatski branitelji ispisali najsvjetlije stranice hrvatske povijesti.
    Zadnjih godina u hrvatskom društvu prisutna je marginalizacija i stigmatizacija hrvatskih branitelja, što je nedopustivo, te je krajnji čas da jednu cijelu godinu posvetimo uspomeni na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje a još živim hrvatskim braniteljima pomognemo kako ne bih činili suicide ili umirali 25 godina ranije od opće populacije.

    Predsjednica se uopće nije oglasila niti očitovala na naš poziv da se 2016. godina proglasi Godinom hrvatskih branitelja, te se obraćamo Vama, predsjedniku Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora da pokrenete inicijativu skupa s novim ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom u Hrvatskom saboru, kako bi Hrvatski sabor proglasio 2016. Godinom hrvatskih branitelja.

    2016. je već proglašena Godinom Nikole Šubić Zrinskog i sigetskih junaka koji su hrvatskim braniteljima bili uzor i poticaj tijekom hrvatskog domovinskog rata jer su bili simbol hrabrosti i junaštva hrvatskog naroda. S Nikolom Šubić Zrinski i sigetskim junacima hrvatski branitelji dijele iste vrijednosti kao što su sloboda, domoljublje, hrabrost i spremnost na žrtvovanje vlastitog života. Zato bi hrvatskim braniteljima bila čast da se cijele 2016. godine hrvatski narod pored junaštva hrvatskih branitelja u hrvatskom domovinskom ratu sjeća i junaštva hrvatskih branitelja u obrani Sigeta. Bez junaštva sigetskih branitelja teško bi bilo i junaštva hrvatskih branitelja u hrvatskom domovinskom ratu.

    Zato, gospodine Demo, skupa s gospodinom Medvedom, odmah pokrenite inicijativu i Hrvatskom saboru predložite da 2016. proglasi Godinom hrvatskih branitelja, kako bi promijenili paradigmu o hrvatskom domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, te vratili ponos u srca i osmijeh na lice hrvatskom branitelju, već na obilježavanju 25. obljetnice Krvavog Uskrsa na Plitvicama i pogibije Prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.

    PREDSJEDAVAJUĆI RADNOG
    PREDSJEDNIŠTVA KOORDINACIJE
    Tomislav Čolak

  • Čim se približe lokalni izbori, eto HDZ-a s pričom o brzoj cesti prema Kninu (koja nema ni Studiju izvodljivosti)


    SAMO ŠTO NIJE, I TAKO VEĆ 15 GODINA
    knin drnišKako se približavaju lokalni izbori, županijska i gradske vlasti već po stoti put prije izbora počinju govoriti o brzoj cesti Šibenik – Drniš – Knin, o kojoj se priča samo pred izbore, kaže predsjednik Županijskog vijeća HSP-a Šibensko-kninske županije Tomislav Čolak, ujedno i predsjednik braniteljske koordinacije Knina.
    O toj cesti, kaže on, pričao je svojedobno i nekadašnji župan Duje Stančić, a od početka svog višegodišnjeg mandata o njoj stalno pred izbore priča i sadašnji župan Goran Pauk, samo što mu se sugovornici s druge strane mijenjaju od Livakovića i Kalmete do ministra Olega Butkovića, kaže Čolak.

    Cesta se, veli, spominje samo prije izbora, kao signal koji označuje početak trke za još jedan mandat HDZ-a u županiji, a kad prođu izbori, čekaju se slijedeći, i tako unedogled. Za to vrijeme županija stagnira, a gradovi Drniš i Knin postaju gradovi duhova i svojevrsni spomen gradovi.

    – HSP je još 2010. godine predlagao da se umjesto brze ceste ide na rekonstrukciju postojeće ceste u sklopu sredstava koja su se mogla dobiti kroz program Betterment III, ali županijska vlast to nije znala odraditi, nego je slijepo ustrajala u fiks ideji izgradnje brze ceste, te u izradu Studije o utjecaju zahvata na okoliš utrošila milijune kuna i tada na tome stala. Tek sada ministar Butković najavljuje Studiju izvodljivosti odnosno opravdanosti izgradnje brze ceste, koja bi po njegovim riječima trebala pokazati više varijanti brze ceste, te ističe, što je nevjerojatno za čuti, da to svih ovih godina nije rađeno! I to govori pred najodgovornijom osobom županije Goranom Paukom – šokiran je Čolak.

    Što se tiče opravdanosti brze ceste u 2016. godini, navodi predsjednik županijskog HSP-a, mogu mu poslužiti podaci o brojenju prometa iz 2010. godine gdje je dnevno postojećom prometnicom prometovalo samo 4.400 vozila. Za ilustraciju protočnost brze ceste od dvije trake je 12.000 a od četiri trake 30.000 vozila.

    – Pošto su u međuvremenu Drniš i Knin postali gradovi duhova, upitno je koliko danas dnevno prometuje vozila po toj prometnici. Kako najavljuje ministar Butković, projekt brze ceste uključivao bi samo dionicu od Pakova sela do Knina, jug (ma što to značilo ). Znači li to da od Šibenika do Pakova sela već imamo brzu cestu i da bi nastavak te ceste imao iste gabarite – navodi u priopćenju Čolak i nastavlja:

    ‘Župan Pauk još dodaje da je upoznao ministra Butkovića o tome da je izrada idejnog projekta u završnoj fazi iako su se prije nekoliko godina gradonačelnik Drniša, pokojni Dželalija i gradonačelnica Knina Rimac, digli na zadnje noge kada su čuli kakvu brzu cestu predviđa idejni projekt župana Pauka. Od tada o tome nismo više ništa čuli do danas. Svi znamo da takav projekt možemo financirati samo sredstvima iz fondova EU a Studija izvodljivosti uključuje i analizu koristi i troškova, koja je danas za razliku od prije desetak godina veoma upitna zbog demografske pustoši u Dalmatinskoj zagori, a brza cesta nikad nije ni planirana ni dogovarana s vlastima BiH’.

    – Zbog svega navedenog ponovno ova priča o brzoj cesti služi samo za predstojeće lokalne izbore, a zbog nesposobnosti županijske i gradskih vlasti Drniša i Knina, i nepostojanja plana B o prometnoj povezanosti Knina s Šibenikom, preostali stanovnici naše županije osuđeni su i dalje na lošu prometnicu punu rupa i ograničenja, sa tri željeznička prelaza, tako da im za tih 56 kilometara od Knina do Šibenika treba najmanje sat vremena pogibeljne vožnje – zaključuje Tomislav Čolak i poziva odgovorne osobe u županiji koje su na izborima dobile povjerenje birača – okanite se utopije oko brze ceste i odmah prionite na lobiranje za rekonstrukciju postojeće ceste.

    IZVOR:Šibenik In

  • Ustrojeno ŽV HSP-a Šibensko kninske županije. Tomislav Čolak izabran za predsjednika.


    tomislav čolak kninNakon formiranja i održanih zborova podružnica Knin, Šibenik i Unešić stvoreni su uvjeti za formiranje Županijskog zbora Šibensko-kninske županije. Zbor je otvorio kao ovlaštenik središnjih tijela HSP-a, član predsjedništva i predsjednik Glavnog stana Berislav Gržanić.

    U Županijsko vijeće HSP-a Šibensko kninske županije izabrani su:

    • Predsjednik ŽV HSP-a: Tomislav Čolak
    • Dopredsjednici ŽV HSP-a: Ante Gaćina i Krešimir Boršić.
    • Tajnik ŽV HSP-a: Enio Turčinov
    • Rizničar ŽV HSP-a: Zdravko Radmilo.
    • Članovi: Ivan Anđelić, Petar Glasnović, Miro Vlaić i Zdravko Đaković

    Županijski nadzorni odbor:
    • Predsjednik: Meri Pašara Mitić
    • Članovi: Marija Čurić i Joso Verović,

    Županijski časni sud
    • Predsjednik: Tomislav Balin
    • Članovi: Rajko Žulj, Mihovil Kardum, Čedo Stipaničev i Ričard Matura,

    Članovi Glavnog stana iz Šibensko kninske županije
    • Tomislav Čolak
    • Krešimir Boršić

    HSP Šibensko-kninske županije predložio je i jednoglasno dao potporu kandidaturi Tomislava Čolaka za člana Predsjedništva HSP-a na  redovitom Saboru HSP-a 28. veljače u Zagrebu.

    hsp

  • IVICA PRANJIĆ IMENOVAN POVJERENIKOM ZA ŠIBENSKO – KNINSKU ŽUPANIJU.


    pranjić knin
    Odlukom predsjednika Hrvatske stranke prava Daniela Srba Povjerenikom Hrvatske stranke prava za Šibensko-kninsku županiju imenovan je Ivica Pranjić iz Knina.
    Povjerenik Pranjić ima obvezu u roku od 6 mjeseci stvoriti statutarne uvjete za osnivanje i održavanja ŽUPANIJSKOG ZBORA HSP-a za Šibensko-kninsku županiju.

    hsp