• HSP Osječko baranjske županije na obilježavanju obljetnice pada sela Ćelije.


    ćelije 4Dvadeset i šest je  godine od spaljivanja prvog hrvatskog sela u Domovinskom ratu

    Sedmog srpnja 1991. godine u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku spaljeno je i potpuno uništeno prvo hrvatsko selo – Ćelije. U spomen na stradavanje, progonstvo i pogibiju mještana i branitelja sela Ćelije kod spomen obilježja položeni su vijenci i zapaljene su svijeće.
    Članovi obitelji, branitelji, mještani, različita izaslanstva odala su počast svim žrtvama Ćelija uz poruku da se nikada ne zaboravi. Jer, to malo slavonsko selo ’91. bilo je u potpunosti uništeno i zapaljeno.

    U ime Hrvatske stranke prava Osječko baranjske županije žrtvi Ćelija poklonilo se izaslanstvo koje u činili Dražen Jalovičar, Pavo Gal, Ana Hude i Josip Lovrekovć

    Mještani Ćelija, gdje je do rata živjelo oko 180 stanovnika, nakon što se vidjelo da se malobrojni branitelji ne mogu oduprijeti agresoru koji je napao njihovo mjesto, morali su napustiti svoje domove,
    Tog 7. srpnja 1991. nad Ćelijama se dugo vio visoki dim spaljenih domova, a kada su se prognani mještani vratili, svoje su selo zatekli potpuno opljačkano i razrušeno.

    ćelije 2

    ćelije 3HSP Osječko baranjske županije

  • Na partizanskom stratištu Crni potok kod Našica, HSP odao dužni pijetet žrtvama partizanskog bezumlja.


    crni potok pavo gal_željko weinpertIzaslanstvo HSP-a Osječko baranjske županije predvođeno Pavom Galom i Željkom Weinpertom danas je polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na mjestu masovne grobnice Crni Potok odalo dužni pijetet žrvavama partizanskog bezumlja.

    Partizanski poslijeratni zločini u Crnom potoku kod Našica počinjeni su u lipnju 1945. Lokacija Crni potok nalazi se jugozapadno od Našica između sela Zoljan i Gradac Našički u šumovitom predjelu Krndije neposredno u zaleđu tvornice cementa Našicecement d.d.

    Tijekom lipnja 1945. jedinice Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) i jedinice Jugoslavenske armije iz 17. krajiške brigade na ovaj su šumski predjel dovodile nekoliko kolona s više stotina žicom vezanih i iznemoglih zarobljenika i bivših vojnika Nezavisne Države Hrvatske, većina iz kolona sa Križnog puta, te nešto civila sa šireg našičkog područja.

    Zarobljenike su knojevci  ubijali vatrenim oružjem, a pucnjava i jauci po usmenoj predaji starijih stanovnika čuli su se do sela Zoljana. Iz svih tih do sada poznatih javnih i anonimnih svjedočenja i istraživanja može se zaključiti da je na Crnom potoku ubijeno oko 1.500 osoba.

    ploča crni potokTajnu ovoga najtežega zločina u povijesti našičkog kraja komunistička vlast pokušala je očuvati strogom zabranom pristupa na to područje i tek nakon promjene vlasti početkom devedesetih godina izgrađeno je spomen obilježje. U organizaciji više udruga svake godine sredinom lipnja kroz veliki komemorativni skup uz služenje Sv.mise odaje se počast svim žrtvama ovog zločina.

    Do danas od strane hrvatskog pravosuđa nisu pokrenute istrage, optužnice ili sudski postupci protiv odgovornih osoba i zločinaca koji žive u Republici Hrvatskoj.

    hsp osječko baranjske županije