• Daniel Srb: Nismo imali sreće ni s jednom velikom asocijacijom, nećemo ni s EU-om


    Daniel SrbNa terenu se osjeća promjena raspoloženja, prije svega među dijelom razočaranih HDZ-ovih birača koji su se donedavno »lomili«. No, sad su u većini izabrali stranu i to će, uz naše birače, osigurati HSP-u najmanje 150.000 glasova.

    Predsjednik HSP-a Daniel Srb poznat je po euroskepticizmu, a protivljenje ulasku Hrvatske u Europsku uniju pravašima je i noseći stup izbornog programa. U razgovoru za Vjesnik, Srb optimistično najavljuje odličan izborni rezultat i moguće osvajanje čak osam zastupničkih mjesta, ne skrivajući da pritom računa i na dio razočaranih HDZ-ovih birača.

    Zašto se protivite ulasku Hrvatske u Europsku uniju?

    – Promatrajući što se sve danas događa u EU, još se snažnije tome protivimo. Ne treba nam Unija ni politički niti ekonomski. Hrvati nikad dosad nisu imali sreće ni s jednom velikom asocijacijom, od Austro-Ugarske do SFRJ. Ako se iz povijesti nešto uči, onda je jasno da u takve saveze ne treba ulaziti, jer smo iz svih izašli u krvavim ratovima, od kojih nijedan nismo mi izazvali. S ekonomske strane, danas nitko ne može reći da ulazak u EU znači novi ekonomski rast. Bugarska i Rumunjska, koje su posljednje ušle, otad su nazadovale. Vidimo i što se događa s mediteranskim zemljama članicama, sve su praktički bankrotirale. Nama ne treba ni španjolska nezaposlenost koja je osjetno veća od hrvatske, niti razina zaduženosti Grčke, Portugala, Italije, Irske. Moramo naći model kako svojim građanima osigurati viši standard i bolji život razvojem hrvatskoga gospodarstva.

    Doista ste uvjereni u to da Hrvatska neće imati nikakve koristi od članstva u EU?

    – Teoretski bi moglo biti koristi, ali Hrvatska se toga unaprijed odrekla. Ulazak u EU prije Srbije mogao bi, recimo, značiti postavljanje uvjeta za njen ulazak dok se ne riješi granični spor, ali hrvatska je vlada već rekla da se neće ponašati prema Srbiji onako kako se Slovenija ponašala prema nama.

    A mogućnost korištenja novca iz europskih fondova?

    – To je zapravo varka, jer će Hrvatska morati plaćati članarinu, i taj će naš novac oni u Bruxellesu raspoređivati i odlučivat će na što ga smijemo trošiti. Govori se da je mogućnost povlačenja novca iz fondova veća od naše članarine, što je naoko točno. No zbog nelikvidnosti, koja je među našim najvećim gospodarskim problemima, jako smo ograničeni u mogućnosti povlačenja novca, jer je model takav da najprije u nešto morate investirati, a onda tražiti povrat dijela novca iz europskih fondova.

    Što onda, prema vašem mišljenju, preostaje Hrvatskoj? Ostati izolirana na europskom jugoistoku?

    – Nipošto. Da je riječ o europskoj ekonomskoj zajednici kakva je nekad postojala, odmah bismo rekli »da«. Apsolutno se protivimo bilo kakvoj izolacionističkoj politici, jer bi to za Hrvatsku bila tragično. Upravo suprotno, Hrvatska mora fantastično dobro komunicirati s EU-om, prihvaćati sve europske pravne stečevine i izmjene zakonodavstva kako bi se uklonile barijere u poslovanju sa zemljama članicama. Ali ne treba ulaziti u Uniju, jer nam se samo nameću ograničenja bez financijske koristi.

    Za razliku od drugih stranaka koje predizborno govore o gospodarskim pitanjima, HSP je i dalje zaokupljen velikim nacionalnim temama. Zašto?

    – To nije točno, čak bih se usudio reći da je HSP možda jedina stranka koja za ove izbore ima i jasan program i jasne stavove o svim za Hrvatsku važnim pitanjima. A kad je riječ o, kako kažete, velikim nacionalnim temama na kojima inzistiramo, zabrinjavajuće je što druge stranke i političari namjerno od njih bježe, kao da nemaju hrabrosti o njima se izjasniti.

    Od čega to druge stranke bježe?

    – Bježe, recimo, od izjašnjavanja o delikatnom pitanju odnosa sa Srbijom koja je počela novi velikosrpski program, novi memorandum. Neki ga vide u pravnoj agresiji prema Hrvatskoj, ali se brinemo zbog toga što Hrvatska na to ne odgovora. Iako danas imamo svoju državu, kao da smo još u onoj politici »hrvatske šutnje« s kraja osamdesetih godina 20. stoljeća. I danas propuštamo dati do znanja da prepoznajemo agresiju, propuštamo odgovoriti na tu agresiju, čime je zapravo ohrabrujemo.

    Osim protivljenja Uniji, što HSP još nudi biračima?

    – Suprotno ustaljenom mišljenju da HSP samo »trubi« o domoljublju, u našem programu podjednako važno mjesto imaju i vanjska politika – koja nije samo EU nego i snaženje veza s drugim utjecajnim zemljama i brzorastućim gospodarstvima – i državotvorna zaštita vrijednosti Domovinskog rata i branitelja kao i strategija gospodarskog razvoja i novi ekonomski model te radikalne reforme u zdravstvu, socijalnoj skrbi, državnoj upravi, znanosti…

    Što podrazumijeva novi ekonomski model?

    – Najvažnije su promjene u sustavu mjera monetarne i fiskalne politike. Postojeći model dao je rezultate u suzbijanju inflacije, ali je imao i niz negativnih učinaka, prije svega u porastu zaduženosti, favoriziranju uvoza, slabljenju izvozne konkurentnosti gospodarstva i gubitku velikog broja radnih mjesta u industriji.

    Možemo li iz krize bez pomoći MMF-a?

    – Dolazak MMF-a svakako treba izbjeći. Istina je da velik proračunski deficit u posljednje dvije godine i nesposobnost Vlade da se s time nosi, zapravo, tjeraju na dolazak MMF-a. No možemo ga izbjeći bude li nova vlada imala hrabrosti donijeti program koji će smanjiti veliki deficit i promijeniti odnose u državnim prioritetima. Evo vam primjera: na veleplakatima jedna politička opcija obećava da će, pobijedi li, uz ostalo osigurati i veliki priljev stranih investicija. A ove je godine u Hrvatsku izvana investirano ukupno 600 milijuna eura, dok su istodobno dvojica hrvatskih poduzetnika samo u Sloveniju uložila 1,3 milijardi eura! To govori o neodrživosti postojećeg stanja, ali upućuje i na to da je poruka o tome kako će strani investitori odmah nakon promjene vlasti pohrliti u Hrvatsku samo predizborni blef.

    Treba li prodavati prirodna bogatstva radi punjenja proračuna?

    – Apsolutno ne! Ne smijemo prodavati prirodna bogatstva, ali ni privatizirati velike državne tvrtke. One trebaju ostati u državnom vlasništvu, ali ih treba reorganizirati tako da postanu ekonomski učinkovite, da osiguravaju prihode državnom proračunu, a ne da se kao dosad iz proračuna pokrivaju njihovi gubici, da budu generatori gospodarskog razvoja, a ne njegova kočnica

    Čelnici SDSS-a optužuju vas za antisrpsku politiku, tvrdeći da širite mržnju prema Srbima. Vaš odgovor?

    – Pomno pazim na to da ne dijelim hrvatske državljane ni prema kojoj osnovi, pa ni prema nacionalnosti. Čine to upravo čelnici SDSS-a koji me prozivaju za antisrpske stavove. A ja samo želim razotkriti njihovu prijetvornu politiku koja forsira nacionalnu segregaciju, što smatram lošim za Hrvatsku i za Srbe u Hrvatskoj. Ne traži HSP osnivanje srpskih banaka i srpskih škola u Hrvatskoj nego je to njihov model. Ni na koji način ne dovodim u pitanje prava srpske nacionalne manjine, nego upozoravam na to da se novi srpski memorandum oslanja na vodeće ljude SDSS-a i na njihove političke zahtjeve. Oni opet dovode sebe u ružnu situaciju, jer prelaze onu osjetljivu granicu na kojoj završava poštivanje prava nacionalnih manjina, a počinje nacionalna segregacija.

    Tvrdite da su čelnici SDSS-a prešli tu granicu?

    – Apsolutno! Što je osnivanje srpske banke u Hrvatskoj nego nacionalna segregacija? Kome će ona davati kredite? Samo pripadnicima jedne nacionalnosti, dok će druge odbijati? Pa, gdje mi to živimo? I tko forsira takvu politiku? Je li HSP predložio osnivanje hrvatske banke u kojoj će se posebno voditi računa o razvoju maloga i srednjeg poduzetništva isključivo među Hrvatima

    Najnovije ankete prognoziraju vam najviše dva zastupnika. Kakva su vaša očekivanja?

    – Neke nam daju dva mandata, neke čak osam. Mogu samo ponoviti da će se mnogi iznenaditi HSP-ovim odličnim rezultatom. Na terenu se osjeća promjena raspoloženja prije svega među dijelom razočaranih HDZ-ovih birača, koji su se donedavno »lomili«. No sad su u većini izabrali stranu i to će, uz naše birače, osigurati HSP-u najmanje najmanje 150.000 glasova.

  • Daniel Srb: HSP prepoznaje velikosrpsku politiku


    Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb u razgovoru za Dalmacija News komentira okupljanje desnih snaga oko HDZ-a, govori o ulozi Ruže Tomašić i Željka Keruma na hrvatskoj političkoj sceni, otkriva kako se osjećao kada ga je u emisiji uživo Aleksandar Stanković pitao zašto jednu HSP-u listu predvodi obiteljski nasilnik…

    Hrvatska stranka prava (HSP) ipak nije uspjela ujediniti desnicu pred izbore. Dapače, izgleda da je HDZ u tome bio uspješniji. Kako je došlo do toga i što mislite kako će se to odraziti na rezultate izbora?

    Pozvali smo sve na zajednički izlazak na izbore pod krovom HSP-a, otvoreno, bez kalkulacija, svjesni i da nama tako nešto nije lako ostvariti. Neki su, poput Ivana Vekića i Hrvatske straže, prihvatili suradnju postavljajući odnose vrlo realno, svjesni posljedica, ali i koristi od dogovora. Nažalost, mnogi nisu svjesni svoje odgovornosti u ovom trenutku.

    Hrvatska demokratska zajednica nije nikada imala poštene namjere kada je u pitanju hrvatska desnica. Ona je samo od izbora do izbora, svake četvrte godine, riječima i retorikom, ali ne i djelima, ušla u desni spektar biračkog tijela i obećanjima te nepotizmom pravila nekakav rezultat. Ovoga puta to nije moguće jer su nepotizam i korupcija toliko prepoznati da više ne mogu prevariti niti prvašića u osnovnoj školi, a kamo li ozbiljne ljude, radnike, seljake, male i srednje poduzetnike, obrtnike i umirovljenike, kao i bojovnike. Oni mogu pokušati napraviti rezultat, ali vjerujte u tome neće uspjeti jer je HSP, za njih, iznenađenje ovih izbora. HSP se nametnuo na desnici kao stožerna stranka i mislimo da će do izbora to biti sve prepoznatljivije i očitije.

    Kakvi su Vaši podaci o mogućim rezultatima izbora?

    – Sve nam ankete daju dobre izborne rezultate, a naše istraživanje govori o potpori od oko 150.000 glasova. Mislim da su ljudi prepoznali važnost HSP-a u ovim novim izazovima za Republiku Hrvatsku, posebice zbog toga što mi znamo štititi nacionalne interese. Ovih dana Srbija ponovno lobira za povlačenje tužbe Republike Hrvatske pred međunarodnim sudom za agresiju i ratnu štetu. Ukoliko u Saboru ne bude desetak zastupnika HSP-a koji će beskompromisno braniti nacionalne interese, pa i mogućnost odbacivanja tužbe protiv Srbije, pitanje je kako će cijeli proces teći. Mi naprosto prepoznajemo velikosrpsku politiku, bilo onu vojnu ili diplomatsku.

    Što je onemogućilo predizborni dogovor između Vas i Ruže Tomašić za 9. i 10. izbornu jedinicu. Bojite li se da će Vas ovakav izborni sustav zbog toga kazniti?

    – Pokazali smo spremnost za razgovore i dogovor, ali interesa nije bilo. Naravno da posljedica može biti. Kada ste spomenuli Ružu Tomašić, znate kako je ona iz svoje stranke izbacila zamjenika predsjednika Peru Kovačevića iz razloga što je on bio protiv nekih postupaka Jadranke Kosor. Također je izbacila i dopredsjednika Zvonka Bušića koji je sinonim hrvatskog otpora naspram jugoslovenske odnosno srpske politike. Kada ona ne može s takvim ljudima i autoritetima, postavlja se pitanja s kim može i za koga ona radi.
    Ruža Tomašić je bila u HSP-u i svatko ima pravo slobodno odlučivati i slijediti svoj razum. U njezinu slučaju mislim da je prevladala emocija kada je otišla od nas i da su neke osobne taštine razlog što i dalje nismo skupa. Mi tu nemamo dvojbi, HSP ide dalje i stranka se ne temelji na pojedincima. Može bez svakog od nas koji smo sada jedna noseća kralježnica stranke. O bivšim članovima sve najbolje, jer nitko nije iznad stranke i ideje koju slijedimo od našeg utemeljitelja dr. Ante Starčevića. Domovina i hrvatstvo je iznad osobnih i partikularnih interesa.

    Kako komentirate prilog o Vukovaru u nedavnom Dnevniku? Imate li kakvih saznanja o tim događajima?

    – Vukovarska tragedija je jedini događaj iz Domovinskog rata koji nije diskreditiran, relativiziran i pretvoren u dvojbu o odgovornosti. One snage koje nisu željele samostalnu Hrvatsku i danas ne odustaju. Jedan od načina njihove borbe je stvaranje uvjeta za prebacivanje odgovornosti za sve na nas Hrvate dok nas ponovno ne uguraju u novu državnu zajednicu sa Srbijom. Ali, ni mi ne odustajemo. Znamo njihove metode i ciljeve i znamo kako se protiv njih boriti. Ono što nam je potrebno je snažnija potpora hrvatskog naroda, uključujući onu na izborima.

    Vukovar je bio i ostao za nas simbol stradanja, ali i prkosa i otpora hrvatskog vojnika i čovjeka koji je do zadnjeg daha branio svoju grudu i ognjište. Ipak, u povijesti imamo i tužnih događaja i onih mrlja cjelokupne hrvatske politike koja je pogriješila, pa tako mislim i da se pogriješilo u procijeni stanja na tom dijelu ratišta. To što sada neke stranke, prije svega HDZ, žele na tome lešinariti i biti glavni tutor i pokrovitelj vukovarskih manifestacija, je pranje savjesti. Svi znaju da su se neki iz njihovih redova bogatili i privatizirali tvrtke po Zagrebu dok su Slavonija i južna Hrvatska ratovale i krvarile. O uređivačkoj politici mnogih medija u Hrvatskoj imam svoje mišljenje kojeg ne bih kolektivno iznosio nego to radije individualno komentiram s onima koji su za to odgovorni.

    Kako je bilo saznati u tv emisiji da je jedan od nositelja liste HSP-a, Dražen Keleminec, obiteljski nasilnik?

    – Doista iznenađenje, ali smatrao sam potrebnim to raščistiti pa i po cijenu održanja koalicije. Postoje vrednote koje zastupamo, a koje su iznad izbornog rezultata. Prije svega nemojte tako paušalno osuđivati ljude pa i za djelo “obiteljskog nasilja” bez valjanih dokaza i prave istine. Tko je koliki nasilnik i i je li uopće počinio određeno djelo pustimo sudu i socijalnim službama da utvrđuju. Ne mogu ništa drugo reći nego  ono što je prije nekoliko godina rekao i kardinal Josip Bozanić, upravo u jednoj TV emisiji, kada su ga pitali što učiniti po pitanju pedofilije ako se sumnja na redovnika ili svećenika. On je jasno rekao da se odmah zove policija i institucije pravne države da to istraže i poduzmu mjere a on će sa svoje strane učiniti sve da se istina dokaže i da svatko odgovara za svoje djelo ili nedjelo.

    Koji su kriteriji za odabir ljudi koji idu na listu? Jeste li sigurni dan Vam se na liste nisu potkrali još kakvi sumnjivi tipovi?

    – Učinili smo sve što je u našoj moći kako bi kandidirali isključivo čestite ljude. Na našim listama nema “sumnjivih tipova” kako Vi rekoste. Riječ je o povjerenju u podružnice i županijske ogranke koji daju prijedloge i oni odlučuju o većini kadrovskih rješenja na lokalnim razinama. Glavni kriterij je personalna kvaliteta kandidata, ali i procjene tko i koliko može dati određenoj sredini ili animirati birače da daju povjerenje tom kandidatu ili cijeloj listi. Mi u užem vodstvu HSP zbilja ne možemo znati tko što nosi u sebi i kako će se nositi sa izazovima vlasti, ali imamo mehanizme kontrole i etičkog nadzora. U konačnici vidite da su i u Europi neki političari otkriveni za neka nemoralna djela pa su za to i snosili konzekvence. Neka svatko odgovara za svoja djela. Onome tko želi iskoristiti stranku za svoje osobne interese ili pokrivanje grijeha iz prošlosti, sigurno neće dobiti potporu od mene, kao i ikoga iz HSP-a.

    Treba li Hrvatskoj u ovom trenutku Pelješki most i autocesta do Dubrovnika?

    – Autocesta do Dubrovnika apsolutno treba i vjerujem da svi odgovorni i razumni političari, ali i građani znaju da je to kapitalni projekt i nacionalni interes povezivanja južnog dijela Hrvatske s ostalim dijelom zemlje. Ipak, smatram da bi odgovarajuća cesta trebala prolaziti isključivo hrvatskim teritorijem. Što se tiče Pelješkog mosta, on trenutačno nije ekonomski opravdan projekt i isplativ po sadašnjem modelu financiranja, tako da bi se s tim projektom trebalo pričekati. U pravilu uvijek podržavam izgradnju Republike Hrvatske i projekte za bolji život njezinih građana i cijelog puka.

    Koji je po Vama najznačajniji projekt kojeg bi se trebalo realizirati u Dalmaciji?

    – Od infrastrukturnih, to su plinofikacija i razvoj željezničke mreže, te snažniji razvoj sustava korištenja obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra, za što je zaleđe savršeno. Drugi segment je turizam, produženje turističke sezone i povezivanje s ruralnim razvojem. Dalmacija ima jake potencijale u turizmu i gastronomiji, također i za malo i srednje poduzetništvo kao i stakleničnu proizvodnju. Zašto turisti konzumiraju inozemno piće i hranu kada su tamo ljudi spremni proizvesti jako puno domaće i autohtone hrane i pića? Dalmacija ne treba obećanja o velikim industrijskim poduzećima, posebice onima koja su štetna za okoliš i ekologiju.

    Bojite li se da će nesređeni birački popisi utjecati na rezultate izbora?

    – Uvijek utječu na rezultate, ali je bitniji sustav kontrole izbornog procesa i prebrojavanja glasova za što su odgovorne i same stranke koje moraju svojom organiziranošću spriječiti krađe i prijevare. Nesređeni birački popisi sigurno pomažu onim strankama koje su na vlasti jer njima u konačnici i odgovara manja izlaznost na izborima. Međutim, ovoga puta mislim da to neće biti presudno i da će oni koji imaju pravo izaći na izbore to i učiniti te napraviti jedan dodatni pritisak na cijeli sustav da ih se uvrsti u biračke popise. Svi mi znamo kako je bilo slučajeva u nekim izbornim mjestima gdje su mrtvi glasovali dok živih nije bilo na biračkom popisu, kao i drugih suptilnih metoda lobiranja. Primjerice, ovih dana čujem kako je glasovanje u BiH izmješteno iz veleposlanstava i konzulata, pa se tako u Mostaru ne glasa u konzulatu nego u Osnovnoj školi Ilije Jakovljevića, što meni ipak nešto govori. Na žalost, aktualna vlada je tim ljudima u BiH koji su dio hrvatskog naroda onemogućila ista prava kao i drugim Hrvatima. Sa 12 mogućih zastupnika, imali su 6, pa 5, da bi ih Jadranka Kosor ostavila na 3 zastupnika i to bez mogućnosti da sami postave ljude na listu. To je podcjenjivanje i omalovažavanje koje zorno govori o cjelokupnoj politici HDZ-a naspram Hrvata u BiH.

    Što mislite o listi na kojoj su zajedno general Krstičević, Duje Marasović i Željko Kerum?

    – HDZ-ovci su naučeni slušati što im se kaže i u tome su beskrajno strpljivi. U politici je sve moguće i često puta politika zna biti jako pragmatična. Mislim da nam oni nisu konkurencija i da nemamo problema s bilo kojom političkom grupacijom u Republici Hrvatskoj. Istina, imali smo malo problema sa srpskim strankama u Hrvatskoj koje su nas nepravedno i nepošteno optuživali da smo apriori protiv njih, međutim mi komentiramo i kritiziramo ljudske postupke i same činove te politike, ali nikada ljude i osobe.

    S obzirom da je izvjesno da će te i Vi i Željko Kerum biti saborski zastupnici, postoji li mogućnost pokretanja zajedničke inicijative?

    – Uvijek se može pojaviti inicijativa ili situacija u kojoj zbog nacionalnih interesa treba djelovati zajedno, a mi kao odgovorna i nacionalno svjesna stranka nikada nećemo stavljati bilo što ispred nacionalnih interesa. Kada su u pitanju projekti i konkretni zadaci mi možemo i želimo raditi sa svim političkim grupacijama inicijativama u Hrvatskoj. Nemamo mi u tom smislu kompleksa, bilo koji zastupnici i političari, bilo iz nacionalnog ili manjinskog dijela, ako žele dobro hrvatskom čovjeku, naši su partneri. U Saboru treba biti i osam zastupnika nacionalnih manjina. Mi i i njih vidimo kao jaki potencijal za koaliranje i rad za regionalni razvoj Hrvatske i jačanje lokalne uprave i samouprave. Kerum je stvarnost Splita i Dalmacije i kao takav mora i sam biti odgovoran za rad i zastupanje tih krajeva u Hrvatskom saboru, kao što i HSP revno štiti nacionalne i regionalne interese Hrvata Slavonije i Dalmacije, ali i svih ostalih regija, kao i dijaspore.

    Hoćete li surađivati s HDZ-om?

    – Opet kažem, mi nismo osvetoljubljivi kao oni ili frustrirani nekim događajima. Programski smo spremni raditi na svemu što je za korist građana Republike Hrvatske. Naravno, to ne znači da nećemo djelovati protiv onih koji su s “rukom na srcu” dok su slušali himnu, drugom rukom krali od svog hrvatskog naroda. Ne samo da su krali jedno rukom, nego s obje i tako megalomanski da su doveli u pitanje opstojnost neovisne i suverene Republike Hrvatske.

    Izvor: DalmacijaNews.com

  • Razgovor s Danielom Srbom, predsjednikom HSP-a


    Gospodine Srb, predsjednik ste jedine parlamentarne stranke koja se je decidirano izjasnila protiv hrvatskoga ulaska u Europsku uniju. Na čemu temeljite takav stav, tj. koji su argumenti koje bi naveli u prilog tome da Hrvatska ne treba ući u Europsku uniju?

    Daniel SrbOdgovor na ovo pitanje traži širu elaboraciju. Najkraće se može reći: ne isplati se. Smatramo da, na žalost, u Hrvatskoj ne postoji niti ozračje u kojem je moguće studiozno ocijeniti dobre i loše strane. Ova situacija podsjeća na početak devedesetih kada nije bilo moguće ozbiljno raspravljati o najboljim modelima privatizacije, nego se svakoga tko je pokušavao upozoriti na opasnosti etiketiralo. Posljedice su poznate. Bojim se da će se takva situacija ponoviti s pregovaračkim procesom.

    Prijeti opasnost da na hrvatsko gospodarstvo ostavi posljedice poput privatizacije. Izvorni je problem u nesklonosti dijela članica hrvatskom ulasku koje stalno namjerno postavljaju uvjete koji povećavaju trošak ulaska u Uniju. Ne možemo zaobići činjenicu da je Srbija do sada dobila različite pomoći u iznosu od 3,5 mlrd eura, a Hrvatska 1,3 mlrd eura. To govori o našem položaju. Mi, pri tome trebamo prihvaćati europsku pravnu stečevinu te savršeno komunicirati s Unijom, ali otvoreno reći da nam se ulazak pod ovakvim uvjetima ne isplati. Na to upozorava i usporedba s Turskom koja bilježi višestruko veće stope gospodarskog rasta od njoj susjednih Bugarske, Rumunjske i Grčke.

    U konačnici, Hrvatska nema niti studiju utjecaja ulaska u Uniju na Hrvatsko gospodarstvo. Takav dokument bi trebao dati ocjenu isplativosti. Mi ga nemamo i ponovno smo guske u magli.

    Je li i presuda generalima utjecala na takav stav prema EU? Naime, nemoguće je ne primijetiti kako ovakva presuda odgovara politikama i (geo)strategijama određenih zemalja unutar Unije kojima niti hrvatsko osamostaljenje devedesetih nije predstavljalo posebno radosnu vijest.

    Presuda našim generalima samo je potvrdila naš stav o haaškom sudu kao instrumentu političkog pritiska na Hrvatsku. Upozoravali smo još devedesetih da je haaški Sud klopka za Hrvatsku, danas upozoravamo da je ovakav pregovarački proces klopka za Hrvatsku.

    Mnogi intelektualci upozoravaju da se iza pripovijetki o ulasku Hrvatske u EU, uz koje se vezuje i proklamirana politika «regionalnog povezivanja» i «dobrosusjedskih odnosa», zapravo skrivaju planovi obnove Jugoslavije, u formi «Zapadnog Balkana» odnosno «Jugosfere». Vaše gledište?

    Ideje povezivanja zemalja u regiji još su vrlo žive. Sam ulazak u Uniju nije korak u tom smjeru, ali postoje opasnosti koje se ugrađuju u uvjete za zaključenje pregovora koje vode prema novoj mreži za Hrvatsku.

    Cijeli razgovor s predsjednikom Hrvatske stranke prava Danielom Srbom možete pročitati na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.