• Izaslanstvo HSP u Zmijavcima na obilježavanju žrtava skupine Fenix.


    fenix zmijavci 06 08 2016

    Na poziv “Udruge za spomen na Bugojansku skupinu  – Fenix”  izaslanstvo Hrvatske stranke prava predvođeno Ivanom Lozom izaslanikom  predsjednika  HSP-a Daniela Srba nazočilo je  u subotu   četvrtoj obljetnici postavljanja spomen obilježja  poginulim hrvatskim revolucionarima stradalim tijekom ljeta 1972. godine.

    U ime HSP-a nazočnima se obratio Ivan Lozo, Donosimo njegov govor.

    Poštovanji štovatelji lika i djela pripadnika akcije FENIX,

    Čast mi je pozdraviti Vas u mojoj junačkoj i rodnoj Imotskoj krajini kao izaslanik predsjednika HSP-a gospodina Daniela Srba. Zahvaljujemo organizatoru ove komemoracije u Zmijavcima na pozivu.

    Kao posljedni i dugogodišnji glavni tajnik nekadašnje hrvatske emigrantske državotvorne organizacije UJEDINJENIH HRVATA EUROPE (UHE) pripadam onome sloju i kovu Hrvatica i Hrvata kojemu su pripadali naši vitezovi i mučenici braća Andrić, Bruno i Zvonko Bušić, Miro Barišić, Blaž Kraljević i svi oni emigranti koje je zloglasna UDB-a mučki ubijala diljem svijeta.

    fenikx zmijavci 2
    O liku i djelu naših vitezova, pripadnika akcije FENIX su već drugi govorili.

    Pravu istinu o toj akciji, ali i smaknuću Ludviga Pavlovića, Mire Barešića, Ante Paradžika i Blaža Kraljevića doznati će mo tek kada se otvore arhivi i kada se provede lustracija.

    Pravu pak istinu o sokolovima hrvatske političke emigracije doznati će mo tek tada kada o njoj budu pisala iskreni rodoljubi a na šarlantani čija imena ovdje ne želim spominjati.

    Rak rana hrvatskoga društva je činjenica da u Hrvatskoj nije provedena lustracija.

    Rak rana hrvatskoga društva ima ime i prezime: HDZ i SDP, dvije stranke koje vladaju više od 25 godina, dvije stranke koje su godinama štitili UDB-aše i spriječavali provođenje lustracije, bez koje nema ni slobode ni demokracije.

    Prije koji dan u Munchenu nisu osuđeni samo Perković i Mustać, već nelustrirana bagra koja je ubila Pavlovića, Barešića, Paradžika i Kraljevića da bi mogla vladati Hrvatskom. Osuđeni su svi oni koji su im to omogućili i koji su štitili te udbaške strukture, koji su na domovinu rasprodali i doveli na prosjački štap: riječju osuđeni su HDZ i SDP.

    Alternativa postoji a zove se POMAK – pomaknimo se prema hrvatskoj Hrvatskoj.

    U to ime:
    Neka je vječna slava hrvatskim vitezovima, a mi ostanimo ZA DOM I POMAK SPREMNI DO LUSTRACIJE.

    hsp

  • HSP stoji iza peticije EU parlamentu protiv kumrovačkih derneka i Trga J. B. Tita


    lozo pšeticija

    Dana 06. lipnja 2016. član HSP-a Ivan Lozo podnio je peticiju Europskom parlamentu kojom se temeljem rezolucija 1096. i 1481. Vijeća Europe (Rezolucija o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima) traži da EU parlament odnosno nadležna Komisija naloži Republici Hrvatskoj da bez odlaganja:

     – zabrani manifestacije kojima se veliča titoistički jugokomunistički režim i ističu njegovi simboli te da takve pojave kazneno goni,
    – preimenuje sve ulice i trgove u Hrvatskoj koje nose ime Josipa Broza Tita, te zabrani da se po njemu imenuju ulice i trgovi.

    Uz kratki prikaz svakogodišnjih jugokomunističkih derneka u Kumrovcu i zlodjela toga režima od Bleiburga, Jasenovca od 1945. do 1949./1951. i Golog otoka od 1949. do 1989., te ubijanja hrvatskih političkih emigranata u svijetu u peticiji se ističe da HSP i drugi već godinama bezuspješno od institucija RH traže da se tome stane u kraj, a da inicijativa “Krug za Trg” također već godinama traži preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Ističe se da institucije RH ignoriraju te zahtjeve mada je Hrvatski državni sabor svojom deklaracijom od 30. svibnja 2006. prihvatio rezolucije 1096. i 1481. te člankom 154. kaznenog zakona stavio pod kaznu veličanje i isticanje simbola totalitarnih režima,  te se zato peticijom traži reakcija Europskog parlamenta.

    Supotpisnik peticije je Božo Jakeljić iz Koelna. Posjetimo da je Ivan Lozo bio autor, a Božo Jakeljić potpisnik uspješne peticije EU parlamentu od 13. 3. 2010. kojom se je tražilo izručivanje hrvatskih državljana iz Republike Hrvatske u zemlje članice Europske unije koje ih terete za tamo počinjena politički motivirana kaznena djela u službi nekadašnjih jugoslavenskih tajnih službi, a koja peticija je pridonijela izručenju Josipa Perkovića.

    Ivan Lozo
    Božo Jakeljić
    Foto: 24 sata

  • Ivan Lozo: Treba ukinuti ured bivšeg predsjednika RH


    Taj izvorni zahtjev HSP-a preuzeo je istinski branitelj interesa hrvatskoga naroda, hrabri saborski zastupnik MOST-a Miro Bulj, javno tražeći žurno ukidanje Mesićeva ureda.

    ivan lozoNekoliko mjeseci prije isteka prvog mandata predsjednika Stjepana Mesića, 2004. godine donesen je Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti. Slijedom toga zakona formiran je Ured bivšeg predsjednika. Taj ured je smješten u vili u Grškovićevoj ulici 13 u Zagrebu.

    Budući da taj ured hrvatske građane godišnje košta više milijuna kuna, a ne služi nikakvoj svrsi, nepotreban je i treba ga odmah ukinuti. Time više jer to nije ured bivšeg predsjednika RH, već ured Počasnog predsjednika antifašista Hrvatske, ili ispravnije rečeno počasnog predsjednika sljedbenika partizansko-četničkog jugoslavenskog totalitarizma.
    U predizbornoj kampanji Tomislav Karamarko je u više navrata naglasio da će se taj ured ukinuti u slučaju povratka HDZ-a na vlast. Taj izvorni zahtjev HSP-a preuzeo je istinski branitelj interesa hrvatskoga naroda, hrabri saborski zastupnik MOST-a Miro Bulj, javno tražeći žurno ukidanje Mesićeva ureda. Nakon što je bivši predsjednik Mesić odgovorio MOST-u i Bulju, da je ukidanje njegovog ureda politikantstvo a ne reforma, Karamarko će morati dokazati da njegovo predizborno obećanje nije bila obmana biračkog tijela. Ne stane li HDZ čvrsto iza zatvaranja toga ureda, dat će za pravo zlim jezicima koji tvrde da Mesić ucjenjuje Karamarka te time dirigira HDZ-om.
    Karamarko sada najavljuje uvođenje Ministarstva useljeništva i demografske obnove. To je nešto slično Ministarstvu iseljeništva, koje je bilo uspostavljeno odmah po osnivanju prve Vlade Republike Hrvatske. Postojalo je relativno kratko, da bi potom poslove iz tog resora obavljalo Ministarstvo vanjskih poslova te Hrvatska matica iseljenika. Dolaskom Vlade Zorana Milanovića ponovno se počeo rješavati taj problem, gdje je novoosnovani Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske trebao biti zamjena za ministarstvo iseljeništva ili ministarstvo za Hrvate izvan Hrvatske.

    Nažalost, taj Državni ured od početka je imao otežavajuću okolnost, jer su u njemu mjesto našli mnogi “suvišni i ranije uhljebljeni” kadrovi iz Ministarstva vanjskih poslova. U takvim okolnostima i s tolikim brojem suvišnih kadrova, teško je bilo očekivati kako će taj Državni ured biti nadomjestak za ukinuto Ministarstvo iseljeništva. Iako je briga za Hrvate izvan Hrvatske bila veća nego u vrijeme HDZ-a, što se trudio pokazati i sam Milanović odlascima u Mostar a ne Sarajevo kad je to bilo najpotrebnije, nije obnovio ministarstvo iseljeništva niti je Državni ured to stvarno postao..

    Sada se to ministarstvo vraća na način da se prikriva imenom useljeništva i demografske obnove. Navodno su oko toga složni i MOST i dijelovi Domoljubne koalicije. To podržavaju i neki ugledni Hrvati izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, koji imaju vezu s iseljeništvom. Među njima je i novoizabrani saborski zastupnik general Željko Glasnović, koji bi po mišljenjima mnogih bio idealan ministar tog ministarstva, bez obzira kako se zvalo. Ipak, odluka će biti na novom mandataru, koji također dolazi iz iseljeništva.

    Ono što se zna, a na temelju prosudbi hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda u svijetu, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva zemalja u kojima žive iseljeni Hrvati i njihovi potomci, te na temelju samih procjena hrvatskih zajednica u pojedinim zemljama, smatra se da danas u svijetu živi oko 3.000.000 iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. To, i činjenica da su Hrvati u Bosni i Hercegovini dio nedjeljivog hrvatskog nacionalnog korpusa o kojoj Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu voditi posebnu brigu, nužno zahtijeva ponovnu uspostavu ministarstva koje bi brinulo o hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima izvan Hrvatske.

    Mnogi su i ranije, za vrijeme HDZ-ove vlasti, zatvarali oči pred problemom nebrige RH prema Hrvatima izvan domovine. Valja se prisjetiti kako je najveći udarac Hrvatima izvan Hrvatske zadala HDZ-ova Vlada, kako ona Ive Sanadera tako i Jadranke Kosor. Oni su podijelili HDZ, kao stožernu stranku Hrvata u BiH, te su kasnije u dogovoru sa tada oporbenim SDP-om i po diktatu koalicijskog partnera HDZ- Milorada Pupovca, promijenili Ustav i Izborni zakon kojim su birači XI. izborne jedinice, uvođenjem fiksne kvote od tri zastupnika, stavljeni u potpuno podređen položaj. Zbog tog dogovora danas imamo situaciju da glas 66 Hrvata iz XI. izborne jedinice vrijedi kao jedan glas pripadnika Češke ili Slovačke manjine u RH!

    Ukoliko nova Vlada ne otkloni tu diskriminaciju, mogao bi je otkloniti Europski sud za ljudska prava na temelju članka 21. Međunarodne konvencije o ljudskim pravima (Povelja Ujedinjenih naroda). Ovo je jedan od problema, ali zasigurno ne i najveći. Znatno veći problem jest – uz pitanja vezana za Hrvate u BiH – egzodus mladih, obrazovanih i radno sposobnih Hrvata.

    Svjedoci smo trećem povijesnom zastrašujućem egzodusu Hrvata u inozemstvo. Na to službena Hrvatska mora reagirati i najprije zaustaviti iseljavanje, a potom pokušati raditi na stvaranju uvjeta za povratak iseljenih Hrvata. Prvi korak bi mogao biti osnivanje odgovarajućeg ministarstva koje bi brinulo o hrvatskim iseljenicima, o natalitetnoj problematici i povratku populacije modernih Gastarbeitera koji su otišli iz Hrvatske.

    Ivan Lozo / Köln

    Izvor:Fenix Magazin

  • Međunarodni tajnik HČSP-a pristupio HSP-u


    OLYMPUS DIGITAL CAMERA
    U sklopu prijeizborne kampanje kandidat HSP-a na koalicijskoj listi SPREMNI za 10.izbornu jedinicu Mirko Čondić, sa najbližim suradnicima, nazočio je svetoj misi za poginule branitelje u Omišu.

    Nakon Omiša u Šestanovcu je održan radni sastanak sa HSP-ovim načelnikom općine Pavom Ćikešom i članstvom kojom prigodom im je detaljno pojašnjena njihova uloga u nadolazećim izborima za Hrvatski sabor.

    OLYMPUS DIGITAL CAMERA
    Na svečanom skupu u Šestanovcu pristupnicu HSP-u potpisao je dugogodišnji međunarodni tajnik HČSP-a gospodin Ivan Lozo koji je jedan od utemeljitelja Hrvatske stranke prava iz 90-ih godina.

    HSP SDŽ