• HSP: Grad Split je postao plinska komora otvorenog tipa.


    HSP Splitsko dalmatinske županije i Grada Splita pridružuje se inicijativi vijećnika Grada Kaštela Željana Jurlina.

    Predmet: Prijedlog za podizanje kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja

    I. PRAVNI TEMELJ ZA DONOŠENJE AKTA

    Pravni temelj za podnošenjem akta sadržan je u odredbi članka 45. Statuta Grada Kaštela («Službeni glasnik Grada Kaštela» broj 9/09, 8/11, 6/13, 8/13, 6/13, 8/13-ispravak, 10/14 i 14/16), te članka 48. i 49. Poslovnika Gradskog vijeća («Službeni glasnik Grada Kaštela» broj 9/09, 7/19, 6/13 i 13/14), kojim je određena nadležnost Gradskog vijeća za donošenje općih akata i pojedinačnih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća.
    – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH “Narodne novine” broj 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09), određena je nadležnost Gradskog vijeća za donošenje općih akata i pojedinačnih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća, a između ostalog:

    KAZNENI ZAKON RH (https://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon)

    – Članak 193. (Kaznena djela protiv okoliša- Onečišćenje okoliša),
    – Članak 195. (Ugrožavanje ozonskog sloja),
    – Članak 196. (Ugrožavanje okoliša otpadom)
    Sve vezano za Zakon o izmjenama i dopunama kaznenog zakona https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_144_3076.html, koji je stupio na snagu 1.siječnja 2013.g.

    USTAV RH, članak 70.
    Svatko ima pravo na zdrav život.
    Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
    Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

    II. OCJENA STANJA I RAZLOZI DONOŠENJA AKTA

    Neodgovornost u vršenju gospodarske djelatnosti od strane tvrtke Čistoća d.o.o., te Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode ( Klasa: UP/I-351 -03/15-08/113, URBROJ: 517-06- 2-1-1-15- 129) izdanog 16. rujna 2015.g. u Zagrebu, u kojem, za namjeravani zahvat, sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada “Karepovac” na području Grada Splita, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša utvrđenih u ranije provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš Rješenjem (Klasa: UP/I 351-02/00-06/28, URBROJ: 531-05/01-DR-00- 07 od 15. siječnja 2000. g.).

    Iz svega navedenog smatramo da postoje indicije kako je načinom tzv. sanacije odlagališta Karepovac moguće počinjeno kazneno djelo ugroze života i zdravlja ljudi, navedeno u gore spomenutim člancima Kaznenog zakona RH. Stoga tražimo od Župana i Gradonačelnika da se po ovom prijedlogu dužno očituju, a od izvršne vlasti da dužno reagira prema postojećem problemu, jer u Gradu postoji ured za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša koji je plaćen iz gradskog proračuna za vođenje brige o zaštiti okoliša, a usprkos tome postoje opravdane indicije da je kvaliteta života građana Splita bitno i već vidljivo ugrožena. Jer čak i po riječima Ravnateljice NZZJZ u posljednje vrijeme među građanima i malom djecom ima sve više pojava mučnine, konjuktivitisa, nagona na povraćanje, nadražaja dišnih putova i drugih smetnji; djeca koja pohađaju vrtiće u blizini Karepovca ne smiju izlaziti na dvorište, učenici nemaju tjelesni odgoj, a i u bolnici su nemogući uvjeti za pacijente i osoblje. Neugodni mirisi se šire cijelim gradom sve do Kaštela i Trilja. Ovisno o smjeru vjetra.

    Slijedom svega navednog predlažemo podnošenje kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zahtijevamo od institucija Grada Splita i nadležnih građevinskih inspekcija da izvrše nadzor nad provođenjem tzv. sanacije odlagališta Karepovac, da li se sanacija provodi prema elaboratu kojeg je za Čistoću d.o.o. u lipnju 2016. napravila firma Ecoina. Također tražimo da se istraži ispunjenje ugovornih stavki s građevinskom tvrtkom ARHITEKTONSKI KOLEKTIV d.o.o., koja je sklopila ugovor s Gradom (nadzorni organ, građevinski dnevnik, transparentnost i javnu dostupnost podataka koliko je kubika pretovareno, financijsko izvješće i slično). Nadalje, u Elaboratu je navedena obaveza praćenja emisija odlagališnog plina (CH4, CO2, O2, H2, H2S, eksplozivnost), što provodi ovlašteni laboratorij Ecoina d.o.o., kao i mjerenje emisija tvari u procjedne i oborinske vode, što provodi ovlašteni laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije (Vrše se mjerenja pH, suspendirane tvari, BPK5, KPK, sulfata, klorida, ukupnog dušika, nitrata, ukupnog fosfora, ukupnih ulja i masti, mineralna ulja, fenoli, arsen, ukupni krom, živa, nikal, bakar, cink, olovo.) Tražimo ispitivanje da li je izvršena analiza PRIJE početka sanacije, dakle PRIJE 22.studenog 2017., kako je Elaboratom određeno. (U novinskim se napisima moglo pročitati kako je ravnateljica imenovanog zavoda, Jasna Ninčević, još i 24.studenog 2017. odbijala nabaviti potrebne instrumente za analize koje je već do 22.studenog trebalo izvršiti. Molimo da se i to istraži.). Po svemu što znamo postoje ozbiljne indicije za vjerovati kako se radovi ne odvijaju prema elaboratu. Ako se, kao što vidimo na snimkama, dimi, to se može raditi o podzemnim požarima, a tada se sanacija ne smije vršiti iz razloga što se razvijaju iznimno opasni plinovi, dioksini i furani, a moguća je i velika eksplozija, kojom bi bili ugroženi životi građana grada Splita i svih okolnih gradova i naselja. Nadalje, radnici koji vrše sanaciju nisu zaštićeni, a štetnost po zdravlje je usporedivo s ulaskom u nuklearni reaktor nakon incidenta u nuklearnoj elektrani. Dioksini bi se trebali prema pravilu određivati hvatanjem u staklene bočice na mjestu njihovog nastanka, dakle iz malih rupica iz kojih dim suklja, a ne na nekom udaljenijem mjernom mjestu. Dalje, postoji sumnja radi li se pokrovni brtveni sustav prema pravilima struke, koriste li se folije odgovarajuće kvalitete, samim tim i nepropusnosti. Na odlagalištu mora biti tabla jasno istaknuta na ulazu, sa svim podacima, od naziva investitora, izvođača, licence, nadzornog inženjera, fazama sanacije, pa molimo da i to istražite.

    Na širem području lokacije odlagališta postoje četiri vodna tijela površinskih voda: Jadro, Žrnovnica, Žrnovnica i Vilar, dok se sama lokacija nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode Cetina. U sadašnjem stanju utjecaj odlagališta se očituje u mogućem procjeđivanju procjednih voda u podzemlje, jer postojeće odlagalište nema izveden temeljni brtveni sustav. Činjenica je da već preko šezdeset godina teku procjedne, otrovne vode koje prolaze kroz kraški teren na kojem leži smetlište, a budući je Karepovac na par stotina metara od morske obale, onda sve postaje još i ozbiljniji problem, jer to sve ide u ušće Žrnovnice i u obližnju obalu. Pitanje je što se i s time poduzima, posebno ako znamo da je u Vodoopskrbnom planu Splitsko-dalmatinske županije još iz prosinca 2008.g. utvrđeno da je Jadro i bez pogubnog CGO u Lećevici već dostatno zagađen. Naime, prema njemu je izvor rijeke Jadro pete klase, a dodatni problem i to što Grad Split nema filter i rješen sustav za pročišćavanje vode.

    Uz to što se sanacija odvija s navedenim Rješenjem po kojem nije potrebna studija utjecaja na okoliš, a što je već samo po sebi nevjerojatno i usudili bismo se reći posve sigurno kriminalno, vjerujemo kako se ranijim objašnjenjem, radovi ne odvijaju sukladno 1. fazi izgradnje :
    – preslagivanje i preoblikovanje postojećeg otpada i njegovo prekrivanje izravnavajućim slojem mješovitog materijala, te izgradnja nove plohe za odlaganje novog otpada s pratećom infrastrukturom – predmet trenutnih radova na lokaciji (PAKET A)
    – izgradnja plinske baklje (PAKET B)
    – izgradnja uređaja za pročišćavanje procjednih voda (PAKET C)

    Ravnateljica NZZJZ pak i sama tvrdi kako Zavod nikada službeno nije obaviješten da sanacija Karepovca počinje, a da je voditelj Odjela za ispitivanje zraka u NZZJZ mr. Nenad Periš ujedno imenovan i u Povjerenstvo grada za ispitivanje kvalitete zraka i to bez znanja Zavoda. Tako da i sama izražava sumnju u mjerenje svega onoga što se treba mjeriti.

    Nakon sve učestalijih situacija poput Split bez vode i nedavne Split gori, zaista nam sada ne treba i Split smrdi, a još manje Split plinska komora otvorenog tipa.

    Željan Jurlin, Predsjednik Povjerenstva za ekologiju HSP

  • Predsjednica HSP Split Sunčana Cokarić na tematskoj sjednici GV Splita o Karepovcu!


    hsp split karepovac 1

    Danas je u Banovini održana tematska sjednica Gradskog vijeća o odlagalištu komunalnog otpada Karepovac. Na sjednici je danas mnogo toga izrečeno, a tek ćemo vidjeti odluku vrlih nam vijećnika. Međutim sanacija odlagališta nije jedini problem s kojim smo suočeni.

    Idemo redom:

    Što je bilo prije koka ili jaje? To pitanje mi se nametnulo prilikom izlaganja gospođe Aleksandre iz Fonda za zaštitu okoliša. Naime Splićanima pa i ostalim stanovnicima naše županije zamjera se slabo odvajanje komunalnog otpada (plastika, papir,staklo i sl.). Istina. Ako se ugledamo na stanovnike ostalih europskih zemalja, mi doista ne odvajamo otpad. Vani se odvaja otpad: posebno staklo, posebno papir, posebno plastika, posebno metal, posebno tetrapak ambalaža te posebno ostali kućni otpad koji se može kompostirati. Vrlo jednostavno se to može uvesti i kod nas.

    Uvjerena sam da bi stanovnici Splitsko – dalmatinske županije bez problema prihvatili novu situaciju. Imali bismo čišći okoliš i manje smeća na odlagalištima komunalnog otpada. Upali bi u kvote koje propisuje EU. Jedini problem je što iako ćemo odvojiti otpad, isti će završiti na Karepovcu. Jer u Hrvatskoj nema organiziranog tržišta otpadom, osim izuzetaka koji nemaju većeg utjecaja na cijelu priču.  Pravo pitanje jest: da li odvajati otpad? Ima li to smisla? Već smo toliko „disciplinirani“ da prodajemo plastične i staklene boce te limenke. Ali nemamo kamo sa staklenkama, bocama bez etikete, plastičnom ambalažom i sl.

    „Tisak“ je jedno vrijeme otkupljivao papir, sada treba imati žiro – račun na koji će biti uplaćen novac od prodaje. U konačnici to znači da će svaki pojedinac koji tako proda stari papir platiti porez na dohodak i mora u poreznoj prijavi navesti taj primitak. Da nije tragično, bilo bi komično. Srećom imamo zelene oaze u koje se može odložiti stari papir.

    Drugi problem su odljevne vode sa Karepovca. Prema planu one će se sakupljati i odvoditi u Stupe i dalje u naše Jadransko more. Na prvi pogled krasna priča. Jedini problem je što ćemo zagaditi more. Jer voda sa Karepovca neće proći kemijsko – biološko filtriranje. I tu ulazimo u novu – staru priču. Kad je počela priča Eko kaštelanski zaljev, Stobrečani su prosvjedovali zbog već spomenute sabirne stanice Stupe, a među inima bila sam i ja.

    Nije se prosvjedovalo protiv ispusta. Zahtjevi su bili: ugradnja kemijsko – biološkog pročišćivača i produljenja ispusne cijevi. Odgovorni u Eko kaštelanskom zaljevu su obećali da će pročišćivač biti ugrađen 2015. godine. Da su sredstva osigurana i da u najmanju ruku pretjerujemo.

    Gle čuda. Danas smo u 2017.-oj a pročišćivač još nije ugrađen. Kad će biti? Ne zna se. Ali će zagađena voda sa Karepovca ulijevati se direktno u more.

    U vrijeme prosvjeda Stobrečana u „Slobodnoj Dalmaciji“ objavljen je moj članak u kome sam predložila da se pročišćena voda ne izljeva u more, već da se koristi kao tehnološka voda. Dakle investicija se dijelom mogla sama financirati. Čista utopija. Barem kod nas u Hrvatskoj. U Europi tako pročišćena voda se vraća u vodovod i koristi u kućanstvima. Zbog toga npr. građani Berlina piju vodu iz boce.

    Treći problem je što se prozivaju stanovnici Karepovca što su tamo izgradili svoje kuće. E sad dolazimo do problema kolektivnog zaborava. Vrijeme je da se prisjetimo nekih činjenica iz ne tako davne prošlosti.
    Pedestih godina prošlog stoljeća naglo se industrijalizirao Kaštelanski zaljev i Split. Nastale se neke tvornice tipa: Dalmacija cement, Jugovinil, Jugoplastika,….. I pojavila se potreba za radnom snagom. Došli su naši „vlaji“ (nemam loše primisli kad upotrebljavam taj izraz) koji su trebali smještaj.

    Građevinska operativa nije mogla izgraditi dovoljno stanova za sve tako je tadašnja vlast zatvorila oči i dozvolila „divlju“ gradnju. Dvije muhe ubijene jednim udarcem. Poduzeća nisu trebala dati stanove, a ljudi su izgradili svoje domove. U tom procesu sami su financirali vodovod, kanalizaciju, opskrbu električnom energijom, telefoniju, puteve…. Koje sad grad Split naplaćuje ko suho zlato prilikom legalizacije.

    Na ovaj način nastala je većina prigradskih naselja. Odjednom nastala kolektivna amnezija i naša ministarstva drvlje i kamenje na bespravne graditelje. Umjesto da olakšaju ljudima legalizaciju, sad se izmišlja topla voda i sad već unuci bespravnih graditelja ispaštaju plaćajući ogromne iznose za komunalnu naknadu. Za komunalno opremanje čestica koje su već komunalno opremljene i financirane novcem njihovih djedova ili očeva.

    Tako problem Karepovca zapravo nije samo problem stanovnika tog dijela Splita, već je problem svih stanovnika grada Splita. I pitanje koje otvara niz novih pitanja.

    Sunčana Cokarić
    Predsjednica HSP Split

  • HSP Split dao potporu mještanima Karepovca: Sanacija smetlišta ili tko koga laže!?


    hsp split karepovac 1
    Karepovac, splitsko odlagalište komunalnog otpada je vulkan. Vulkan koji je danas počeo ključati, a već idući tjedan mogla bi se dogoditi erupcija. Danas u 11,00 sat održan je prosvjed zainteresiranih građana i blokiran je ulaz svim kamionima na odlagalište.
    Grad, prema riječima g. Baldasara, ima deponiran novac na računu, ali navodno Ministarstvo zašite okoliša i energetike ne želi izdati dozvolu za sanaciju. Ponovo su građani Splita pretvoreni u ping pong lopticu. Do kada će se  političari na nacionalnoj i lokalnim razinama igrati sa sa svojim građanima-biračima?

    hsp split karepovac 3

    Interesantno da osim sadašnjeg gradonačelnika g. Baldasara i zamjenika župana g. Brčića, na prosvjedu, koliko smo imali priliku vidjeti, nije  se pojavio niti jedan kandidat za gradonačelnika na predstojećim izborima. Ponovo problemi lokalnog stanovništva, poglavito istočnih dijelova predgrađa ne zanimaju neke političare.
    hsp split karepopvac 2

    Naglašavamo i podsjećamo sve nadležne u gradu i državi da je prema Ustavu RH građanima  zajamčeno pravo na zdrav život. Izbjegavanjem ili odugovlačenjem sanacije Karepovca ugrožava se život ne samo stanovnika istoimenog naselja, već i stanovnika okolnih mjesnih odbora: Sirobuje, Kamena, Mejaša, Stobreča….

    HSP Split  podržava inicijativu stanovnika te će, kao i danas, odazvati se i podržati svaki njihov prosvjed.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    PODRUŽNICA SPLIT
    Sunčana Cokarić, predsjednica

    hsp