• Drago Marković: POZIVAMO HDZ DA PROMIJENI IMENA TITOVIH ULICA U KARLOVCU, V. GORICI…


    hsp kazališni trg

    Dvadeset sedam godina trebalo  je dok se nisu stvorili „uvjeti“ za micanje ploče s imenom najvećeg zločinca koji je djelovao na području Hrvatskog nacionalnog prostora, s najljepšeg hrvatskog trga. I ovih dana da nije postojala potreba održanja gradonačelnika Zagreba Mlana Bandića na vlasti teško da bi se to imalo dogoditi.

    Hdzeovci se hvale da su oni inicijatori te ideje što je činjenično netočno ako znamo kakvi su bili stavovi prvog hrvatskog predsjednika o imenu najljepšeg zagrebačkog trga, a postoji i ogromnna količina zahtjeva Hrvatske stranke prava za promjenom imena trga i svih trgova, ulica ili obala bilo gdje u Hrvatskoj.

    Zahtjevi HSP-a sežu u devedeste kada smo se rješavali naslijeđa zločinačkog komunističkog režima, kada je i ovaj trg trebalo preimenovati i poštediti hrvatski narod svih kasnijih problema.

    Ovo je prilika da se na ovo pitanje jednom za svagda stavi ad acta, zatvori konačno jedno razdoblje hrvatske političke povijesti kako bi konačno krenuli prema naprijed, baviti se egzistencijalnim problemima hrvatskog naroda.

    Nije trg u Zagrebu jedini trg koji još uvijek nosi ime komunističkog satrapa i jednog od deset najvećih megazločinaca dvadesetog stoljeća. Ima njegovih ulica još uvijek u Karlovcu, Velikoj Gorici, Rijeci, Zaprešiću, Baranji, Istri…

    Izdvajamo kao primjer Karlovac i Veliku Goricu u kojima je HDZ na vlasti, gotovo pa neprekidno od uspostave demokratske Hrvatske. Hvale se da su prvi izišli sa idejom promjene imena u Zagrebu. Tu su bili u prilici uvjetovati Bandiću promjenu imena trga, što na jedan način ipak cijenimo.

    U Karlovcu i Velikoj Gorici imaju i gradonačelnike i vijeća. Ne treba im ničija suglasnot, ne moraju ni sa kime raditi „trgovinu“ za promjenu imena. Jednostavno donesu odluku da idu u promjenu, izglasuju na vijeću i zatvore tu priču za vijeke vjekova. U Velikoj Gorici zahtjev HSP-a im je na stolu od 2013. godine.

    Hrvatska stranka prava
    DRAGO MARKOVIĆ
    Član predsjedništva

  • HSP: Za Hrvatsku bez Tita!!!


    Hrvatska stranka prava traži promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu!
    Tražimo i promjenu imena svih ulica i trgova koje nose ime Josipa Broza Tita u Hrvatskoj!

    kazališni
    Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb održao je danas konferenciju za medije  na Kazališnom trgu u  Zagrebu i  zatražio ukidanje imena svih ulica, trgova, ili bilo čega što nosi ime  jednog od  deset najvećih zločinaca 20. stoljeća.
    Polazeći od rezolucija Vijeća Europe i Europskog parlamenta do Deklaracije Hrvatskog sabora, koje sve zdušno osuđuju zločine komunističkih režima i upozoravaju na njihovu nedovoljnu istraženost kao i na nedovoljno raširenu svijest o njihovim razmjerima te broju žrtava postavljamo pitanje: Tko je za sve to odgovoran kod nas?

    Tito!

    Dokaza je i više nego dovoljno!
    Iako Europa svake godine, 9. svibnja, slavi svoj dan kao dan pobjede nad fašizmom i nacizmom, Istočnoj Europi došlo je novo ropstvo, komunističko jednoumlje, novo zlo, jednako onom fašizma i nacizma.

    Zato je neprihvatljivo reći u Hrvatskoj kako je nama 1945. stigla sloboda!
    Nakon rata, postupno se počelo govoriti o socijalizmu, otvoreno nakon 1947., i isticati KP Jugoslavije, a protivnike sve više progoniti kao kontrarevolucionare, odnosno klasne neprijatelje. U Jugoslaviji se za antifašizam baš i nije moglo čuti. Slavila se revolucija!
    No CK KPJ, odnosno Tito je imao tijekom rata, od početka do kraja, intenzivne veze s Kominternom, kojoj je slao iscrpna izvješća i od nje primao upute. Sovjeti su zbog međunarodno-političkih razloga i odnosa sa Saveznicima prepuštali Britancima javno vođenje politike prema Jugoslaviji. Dovoljno je prisjetiti se “lijevih skretanja” jugoslavenskih komunista potkraj 1941. i početkom 1942., kada su u provođenju “proleterske etape” svoje borbe u drugi plan stavili rat protiv Sila Osovine, nasuprot klasnoj borbi protiv domaće “kontrarevolucije”.
    U ovome su, jer je upravo Tito neposredno pred rat beskompromisno boljševizirao KP Jugoslavije, bili “napredniji” i od smjernica koje su dolazile iz Moskve. Tada je među partizanima, valjda u duhu njihove “prozapadne orijentacije” bila popularna i pjesmica “Partizani spremite mitraljeze da čekamo kralja i Engleze!”
    No Titova staljinistička usmjerenost i dalje je prisutna. I nakon što ga je Staljin odgurnuo od sebe, portret kremaljskog diktatora na središnjoj je proslavi 1. svibnja 1949. u Beogradu bio pokraj njegova. Službeno glasilo KP Jugoslavije „Borba“ 4. listopada 1949. nazvao je Staljina “najvećim živim autoritetom u demokratskom svijetu”. Sve do rezolucije Informbiroa, pa i nešto kasnije, pjevalo se u Jugoslaviji na sve strane: “Uz Tita i Staljina, dva junačka sina, nas neće ni pakao smest”. Staljinizacija ili boljševizacija ili komunizacija se u Jugoslaviji povećava upravo u poraću i posebice nakon 1948. godine.
    Hrvatska mora osuditi komunistički sustav, jer ako je nacizam genocidan, onda je komunizam sociocidan.
    Uništavao je ljude i po nacionalnom i vjerskom principu, i zbog pripadnosti određenoj klasi, društvenoj ili socijalnoj skupini.
    Jugoslavenski komunizam je bio i genocidan. 23. listopada 1944. u Beogradu su doneseni zakoni po kojima se svi pripadnici njemačke nacionalne manjine zatvaraju u logore, i komfiscira im se sva imovina. Pri tome se brižljivo definira što je to polu Nijemac, Četvrt Nijemac i drugo te kakve se sankcije primjenjuju na temelju nacionalne ili djelomično nacionalne pripadnosti.

    kazališni 3

    To je bio genocid nad Folksdojčerima pod izravnim Titovim vodstvom i uz njegove pismene zapovijedi, što je Tito kasnije i priznao svom biografu Vladimiru Dedijeru.
    Tito je bio glavni zagovornik takvog sistema. On se pod utjecajem boljševičke ideologije i Sovjetskog Saveza formirao kao sljedbenik dogmi o proleterskoj revoluciji i diktaturi proletarijata i o jednoj partiji koja u ulozi avangarde na sebe preuzima misiju izgradnje socijalizma i stvaranja besklasnog društva itd. Koliko god da je bio vidovit i realističan, Tito nije vidio da su u promijenjenim prilikama neke dogme i neka rješenja neodrživi.
    Moralo se na jedan doista demokratski način utvrđivati i poštovati volju naroda. Tito se tome uvijek suprotstavljao, previše se bojao zapadnih utjecaja, restauracije kapitalizma i vlasti buržoazije.

    Jedan od najljepših zagrebačkih trgova je javni prostor koji svojim imenom šalje političke poruke. U demokratskom društvu nezamislivo je u takvom prostoru držati bilo što vezano uz bilo koji totalitarizam.
    Poručujemo svima da osoba kao Tito ne može nositi titulu antifašista ako je on nakon osvajanja vlasti uspostavio novi totalitarni komunistički režim.
    Budući se ovih dana ponovno oglašavaju sljedbenici titoističke politike kroz tzv. Antifašističke lige javnosti upućujemo poruku:
    Sljedbenici titoizma su sljedbenici totalitarističke ideologije koja s antifašizmom nema ništa zajedničko. Plašt antifašizma samo je pokriće za politiku jugoslavenizma koja je hrvatskom narodu kroz povijesno iskustvo donijela samo siromašenje, gospodarsko i tehnološko zaostajanje, pljačku, razaranja, uskraćivanje nacionalnih sloboda i prava na vlastitu državu.

    Hrvatska stranka prava
    Daniel Srb, predsjednik