• HSP protiv plutajućeg LNG terminala!


    Dana 3. ožujka 2018.g. Općina Omišalj organizira prosvjed protiv plutajućeg LNG terminala. Kao HSP dužni smo se po tome prevažnom pitanju za Hrvatsku, ali prije svega za lokalnu zajednicu Primorsko – goranske županije, javno očitovati.

    Naime, smatramo da su i kopneni i plutajući terminali u osnovi jednako štetni i nepotrebni kako za lokalnu zajednicu tako i za RH. Jednako su rizični jer radi se o istom broju tankera, istim emisijama plina i istim plinovodima. Kopneni ispušta tek nešto manje količine klora u moru od plutajućeg, pri čemu ispušteni klor ubija sav život, a uz to se možemo samo dodatno zamisliti nad podatkom koliko se litara mora mora ohladiti i za koliko stupnjeva kako bi se ukapljeni plin temperature -162 stupnja zagrijao na sobnu temperaturu i prešao u plinovito agregatno stanje i pri tome zauzeo šest stotina puta veći prostor.

    Međutim, odustajanje od kopnenog i prelazak na plutajući terminal obrazložen je tek s nižim investicijskim troškovima i kraćim vremenskim okvirom. Što bi u prijevodu značilo samo kraći rok za povrat uloženog, te brzu zaradu investitorima, a zbog većeg profita koristile bi se i ekološki neprihvatljive spomenute metode uplinjavanja i ispiranja izmjenjivača.

    Tu se svakako trebamo osvrnuti i na primjer Litve s terminalom Klaipeda, gdje su na službenoj razini priznali da je plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin neprofitabilan. Tako da se i san Vilniusa o energetskoj neovisnosti pretvorio u noćnu moru, ali i u teret za njihovu zemlju. Osim što više nisu mogli smanjiti cijene za struju i plin za potrošače, a što je bilo komplicirano za učiniti upravo zbog plutajućeg LNG terminala čiji je trošak rada iznosio 150 000 eura dnevno, dodatno je došlo i do nove realnosti u povećanju cijena tarifa. Hrvatska bi taj primjer svakako trebala uvažiti, ali se i nad njim dobro zamisliti.

    U slučaju da hrvatska Vlada i dalje bude inzistirala na izgradnji ili unajmljivanju plutajućeg LNG terminala na otoku Krku, bilo bi neophodno da se, osim ekoloških, javnosti transparentno obznane i ekonomski podaci. Koliko bi terminal koštao, koliki bi bili troškovi njegovog održavanja na dnevnoj bazi i kako bi se sve to odrazilo na cijenu plina za potrošače.

    Stoga pozivamo sve zainteresirane stanovnike i državljane RH, inicijative, udruge i pojedince koji su u mogućnosti, a prije svega članove naše stranke, da se pridruže najavljenim prosvjedima.

    Dužnosnike hrvatske Vlade i institucija RH pozivamo pak da se drže Ustava RH, pravno-zakonskih okvira RH, Arhuške konvencije i obvezujućih Direktiva EU o pravu odlučivanja lokalne zajednice.

    Posebno treba naglasiti bitne činjenice o tome da plutajući LNG terminal nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Općine Omišalj i Primorsko-goranskom županijom, odnosno isti ne postoji u prostornim planovima.

    Plutajući LNG terminal nije u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske, što je potvrdila i sama Vlada RH na svojoj sjednici 01.veljače 2018., kada je u Odluku o strateškom projektu LNG terminala ugurala riječ „plutajući“ kako bi izbjegla sudske tužbe.

    Plutajući i kopneni LNG terminal nije zasnovan na ekološki prihvatljivim standardima jer bi koristio ekološki neprihvatljive metode uplinjavanja i ispiranja izmjenjivača.

    Plutajući LNG terminal ne donosi nikakve gospodarske koristi Općini Omišalj, otoku Krku niti PGŽ. Dapače, vrlo negativno utječe na najvažniju hrvatsku stratešku gospodarsku granu – TURIZAM.

    Protivan je svim demokratskim procedurama zajamčenim Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Arhuškoj konvenciji i Ustavu Republike Hrvatske.

    Činjenica jest da je Hrvatska postala geostrateško sjecište svih globalnih interesa. Do jučer neformalno, a danas već formalno i sasvim otvoreno ‘bojište’ energetskih (plinskih i naftnih) interesa između Rusije i SAD-a. Netko taj rat mora platiti, a to su po svemu sudeći hrvatski narod i porezni obveznici koji u svakom slučaju i na svaki način sasvim sigurno gube u bilo kojoj varijanti. Na žalost, uvjerenja smo da su hrvatske institucije potpuno zakazale, a narod prepušten sebi. Zato je za hrvatsku javnost i sve hrvatske državljane iznimno važno prepoznati sve potencijalne opasnosti svih geopolitičkih interesa, pa i sučeljavanja na tržištu energenata, a upravo je Litva najbolji primjer.

    HRVATSKA  STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za ekologiju
    Željan Jurlin, predsjednik

  • HSP PGŽ: Plutajući LNG terminal NE MOŽE, Kopneni LNG terminal MOŽE!


    Nije trebalo dugo čekati i eto napokon smo dočekali odluku šizmatičke Vlade o LNG terminalu u Omišlju kao strateškom projektu u svim svojim fazama,  te čak i najavu donošenja posebnog zakona takozvanog lex LNG koji bi u ovom plutajućem slučaju ozakonio ono što se ozakoniti ne može.

    Unatoč i usprkos žestokom protivljenju svih jedinica lokalne samouprave otoka Krka, odnosno Primorsko-goranske županije te može se reći svih političkih stranaka koje egzistiraju na teritoriju županije, eko-udruga i stanovnika općine Omišalj i otoka Krka Vlada RH u maniri diktatora gazi sve pred sobom, pa čak i važeće zakone Republike Hrvatske te pravno i formalno priprema teren za prvu fazu LNG terminala.

    Hrvatska stranka prava se oštro protivi izgradnji plutajućeg LNG terminala te ovakvoj diktatorskoj metodi realizacije navedenog projekta. Ponukani dosadašnjim iskustvima mišljenja smo da će ova prva faza zapravo postati terminalna faza te još jedna rak rana na tijelu općine Omišalj i otoka Krka.

    Hrvatska stranka prava podupire izgradnju kopnenog LNG terminala kao boljeg, dugovječnijeg i perspektivnijeg projekta.

    Podupiremo i priključujemo se inicijativi otpora ovoj štetnoj prvoj fazi plutajućeg LNG terminala.

    Ukoliko ipak dođe do početka izgradnje pozivamo sve na svakodnevnu opstrukciju građevinskih i inih radova na kopnu i na moru svim legalnim sredstvima.

    HSP PGŽ

  • HSP OMIŠALJ: Kopneni LNG terminal DA! Plutajući LNG terminal NE!


    Uskoro nam slijedi procedura javne rasprave na dopunjenI odnosno konačni prijedlog Studije utjecaja na okoliš plutajućeg postrojenja za skladištenje i distribuciju prirodnog ukapljenog plina u Omišlju tj. plutajućeg LNG terminala na Krku.

    Kao Podružnica Hrvatske stranke prava Omišalj pozvani smo iznijeti naš stav te ćemo se bazirati isključivo na utjecaj takvog postrojenja na našu lokalnu zajednicu, a geostrateška i geopolitička pitanja pustimo kraju jer ionako znamo u kakvom je geopolitičkom položaju Hrvatska, podčinjenom i sluganskom.

    Vratimo se dakle nekoliko godina unazad kada je ta priča ušla u neku ozbiljniju fazu. Govorilo se tada o kopnenom LNG terminalu, plinofikaciji otoka Krka, velikom broju novih radnih mjesta, većem kapacitetu skladištenja i isporuke plina.

    Benefiti za lokalnu i otočku zajednicu bili bi znatni krenuvši od potpuno ukopanih ili polu ukopanih spremnika koji bi u puno manjoj mjeri doprinijeli vizualnom zagađenju što posebno smeta mještane Njivica, turističkog središta općine Omišalj. Potom spominjala se i plinofikacija općine Omišalj, otoka Krka i vjerojatno otoka Cresa i Lošinja.
    Tu također moramo spomenuti dobrobiti takvog projekta od očitih, a to su poslovi za građevinske firme na širenju plinovodne mreže, pa do novih radnih mjesta na priključcima, održavanju i servisiranju plinovodne mreže i kućnih instalacija te svakako ekonomska komponenta cijele priče jer znamo da je plin trenutno najjeftiniji energent te bi svakako imalo utjecaja na kućni budžet zbog grijanja, a da ne govorimo o smanjenju proračunskih izdataka općina, gradova i županije za grijanje javnih ustanova poput škola, vrtića, domova zdravlja,.. itd.

    Sljedeće što bi bilo itekako dobro za općinu Omišalj u slučaju kopnenog LNG terminala je komunalni doprinos i komunalna naknada, što bi značajno popravilo općinski proračun.  Nadalje postoji još jedna mogućnost koju bi se HSP usudio predložiti u slučaju kopnenog LNG terminala, a to je termoelektrana na prirodni ukapljeni plin. Time bi se definitivno osigurala energetska neovisnost otoka Krka,Cresa i Lošinja i zaokružio projekt Eko-otok Krk te bi Krk doista postao zeleni otok sa 0% otpada, manjim postotkom udjela emisije CO2, a i amortizirao bi se negativni utjecaj apartmanizacije na elektrodistribucijsku mrežu spomenutih otoka.

    Kako to često u Hrvatskoj  biva, sve što je  dobro ne prolazi. Zašto je to tako? Odustaje se od kopnenog terminala i predstavljen nam je plutajući LNG terminal. Plutajući terminal sastojao bi se od plinovodne infrastrukture na kopnu, privezišta i FSRU-a odnosno broda za skladištenje i naravno LNG carriera, odnosno brodova za prijevoz prirodnog plina. Navedeno postrojenje će zbog tehničkih karakteristika brodova (gaz) biti istureno prema “otvorenom” moru,a pristajat će brodovi sa sfernim spremnicima  (jedan tip) do visine od čak gotovo 35 metara iznad morske razine (Q-max tip).

    Više je nego očito da bi vizualno zagađenje prostora bilo drastično i neprihvatljivo. Ovakvo rješenje izrazito je nepovoljno za mještane Njivica koji dobrim dijelom žive od turizma, investirali su u ugostiteljske objekte, kuće za odmor, apartmane i cijeli niz ostale turističke ponude. Cijene nekretnina drastično bi pale, vizualni identitet Njivica nepovratno narušen, egzistencija ljudi bila bi ugrožena, a buduće investitore bi se obeshrabrilo i odagnalo od ulaganja u nove turističke kapacitete.

    Između lokacije plutajućeg LNG terminala i Njivica postoji tek neznatno isturenje obale otoka i brežuljak koji po vertikalnom i horizontalnom pravcu pogleda iz Njivica pruža malu, a na jugozapadnom dijelu Njivica gotovo nikakvu zaštitu od vizualnog zagađenja ,a pogotovo kad su brodovi u procesu pristajanja i odlaska. Stoga nam je razumljiva zabrinutost Njivičara i HSP Omišalj ih u potpunosti podržava.

     Što se tiče radnih mjesta na terminalu bi trebalo biti zaposleno 70-tak ljudi dakle puno manje nego li na kopnenoj inačici. Lokalnoj zajednici bi možda pripalo tek nekoliko nižerangiranih radnih mjesta, a i to je upitno jer će kako to u nas obično biva trebati “debela” veza za dobiti posao u takvoj kompaniji.

    Zašto se odustalo od kopnenog terminala i prešlo na plutajući nam je začuđujuće iskreno obrazložio direktor tvrtke LNG Hrvatska d.o.o. Goran Frančić u intervjuu za portal Poslovni dnevnik objavljen 10. listopada 2017. Za portal direktor kaže da se prešlo na opciju plutajućeg terminala zbog nižih investicijskih troškova i kraćeg vremenskog okvira (nije napomenuo misli li na izgradnju ili vjerojatno kraći rok za povrat uloženog i brzu zaradu).
    HSP Omišalj gospodina Frančića ovim putem javno pita ne bi li ovakav projekt od tolike geostrateške i geopolitičke važnosti za Europu i Zapad kakvim ga pompozno opisujete trebao biti lišen okvira investicijskih troškova te lišen želje za brzom zaradom???
    Ukoliko se Europa i energetski lobi želi riješti energetskog utjecaja Rusije neka odriješi “kesu” i izgradi doista pravu stvar na dobrobit svih.

    Dalje u tekstu kaže Frančić citiram: “ako se tržišne okolnosti promijene, brod se jednostavno premjesti na mjesto na kojem može bolje zarađivati.” Znači ovako, zarada vam više nije dostatna, vi lijepo otkopčate cijevi, “molate cimu”, dignete sidro i otplovite u vaše bolje sutra, a što ostavljate mještanima Omišlja i Njivica?!? Ostavljate nam neupotrebljivu plinovodnu infrastrukturu,  hrđavo privezište, uništen turizam i obitelji tih nekoliko mogućih zaposlenika koji ne bi otišli s brodom bez primanja!!!!STRAŠNO!
    Ovakav projekt,a pogotovo razlozi zbog kojih se ide na plutajući LNG terminal HSP Omišalj drži neprihvatljivim za lokalno stanovništvo, a što nije dobro za mještane općine Omišalj nije dobro ni za hrvatski narod u cjelini. Stanovnici općine Omišalj nisu ovce i stoka sitnog zuba te sigurno neće dopustiti ugrožavanje svoje egzistencije i interesa.
    I na kraju zaključak: kopneni LNG terminal – DA, plutajući LNG terminal  – NE

    Bog i Hrvati!

    HSP Omišalj,
    Dalibor Jukić,predsjednik