• HSP: Porez na neobrađenu zemlju nije rješenje za spas poljoprivrede!


    Da je poljoprivreda uništena i da se ne planira uvesti promjene primjer je ovaj prijedlog poreza o neobrađenoj zemlji, a istodobno imamo poticaj na neobrađenu zemlju.

    grdinić povjerenstvo zap

    Iz Odluke Ustavnog suda citiramo:
    „Uvođenjem poreza kojima se oporezuju neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine i neizgrađeno građevinsko zemljište, zakonodavac je postupio suprotno načelima određenim u članku 51. Ustava. Ponajprije je prekršeno načelo prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, jer navedeni porezi ni kad je riječ o određivanju njihovih adresata, a ni kad je riječ o visini odnosno stopama poreza uopće, ne vode računa o gospodarskim mogućnostima onih za koje se određuju.
    Naime, navedeni se porezi određuju s obzirom na činjenicu neobrađivanja obradivog poljoprivrednog zemljišta, nekorištenja poduzetničke nekretnine, odnosno ne izgradnju građevinskog zemljišta, a pri tome se ne vodi računa o gospodarskoj snazi (mogućnostima) osoba kojima se nameće porezna obveza. Ovo unatoč olakšicama propisanim za plaćanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, određenim člankom 38. Zakona.

    Navedeni porezi suprotni su ustavnim načelima pravednosti i jednakosti poreznog sustava, jer njih ne plaćaju svi vlasnici nekretnina već samo oni koji ih ne koriste. Vezano uz prirodu prava vlasništva i mogućnosti njegova ograničenja, valja zaključiti da za svaku vrstu plaćanja poreza na vlasništvo mora biti odlučujuća činjenica da ako je riječ o vlasništvu nekretnine, ona postoji i da je porezni obveznik posjeduje, a ne način na koji je koristi.

    Jednakost, kao jedan od ustavnih temelja poreznog sustava, ne postoji ako je porez propisan kao oblik kazne sa svrhom prisile vlasnika da protivno svojim interesima ili mogućnostima koristi svoju nekretninu. Zbog toga navedeni porezi nisu u skladu niti s načelom pravednosti poreznog sustava koje traži da porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen prema svim adresatima na koje se određeni porez odnosi, polazeći primarno od njihovih gospodarskih mogućnosti.“
    Porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište smo imali . Hrvatski sabor je na sjednici 28. lipnja 2001. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, kojim je predviđeno sljedeće:
    „Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:
    (…)
    4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,“
    Dalje u tekstu tih prilično opsežnih izmjena i dopuna precizira se kako, u kojim slučajevima se porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište može uvesti i koliki su iznosi. Prenijet ćemo samo najvažnije odredbe:
    „Članak 38.a
    (1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaćaju vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište ne obrađuju godinu dana. (…)
    Članak 38.c
    (1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta u iznosu:
    1. na oranice do 500,00 kuna godišnje,
    2. na povrtnjake do 800,00 kuna godišnje,
    3. na voćnjake do 1.000,00 kuna godišnje,
    4. na maslinike do 1.000,00 kuna godišnje,
    5. na vinograde do 1.000,00 kuna godišnje,
    6. na livade do 250,00 kuna godišnje.
    (2) Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuju svojom odlukom općina ili grad. (…)“
    Ustavni sud je ovakve kaznene zakone proglasio neustavnim. U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 1. svibnja 2015. godine predviđene su novčane kazne za osobe koje ne budu obrađivale svoje zemljište. Prema članku 66. spomenutog Zakona, novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna prekršajno će se kazniti pravna osoba koja ne bude obrađivala zemljište, a kaznom od 500 do 15.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba. Istom kaznom, od 500 do 15.000 kuna, kaznit će se i fizička osoba.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu razmatralo je prijedlog novog ministra poljoprivrede Romića, te smo se prisjetili odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske sa sjednice održane 21. veljače 2007. godine, na kojoj je ukinuo je odredbe o novim porezima, uključujući i onu o neobrađenom obradivom poljoprivrednom zemljištu. Žalosno je da se ponovo poseže za porezom za neobrađenu zemlju koji je i prije 15 godina se pokazao promašajem.
    Hrvatska raspolaže sa 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 738 tisuća hektara u vlasništvu države. Od toga je u različitim vidovima raspolaganja u funkciji samo 430 tisuća hektara.

    Da je poljoprivreda uništena i da se ne planira uvesti promjene primjer je ovaj prijedlog poreza o neobrađenoj zemlji, a istodobno imamo poticaj na neobrađenu zemlju.

    Iz toga se može iščitati da naš seljak mora prestati proizvoditi, jer je bolje uvoziti. Puno je tu nelogičnosti, hoće li će novi ministar povući dosadašnje štetne zakone i ubuduće uvoditi zakone koji pomažu ,a ne štete seljaku.

    Stalno ponavljamo da ministarstvo poljoprivrede i ministar počnu dijalog sa seljacima i stručnjacima kojima je stalo do opstanka poljoprivrede, vrijeme je da se počne slušati one zbog kojih i postoji to ministarstvo.

    Zahtijevamo da prvi potez ministra bude javno objavljivanje potpisanih obveza sa EU i kvota koje su nama nametnute. HSP u svom programu za poljoprivredu ima rješenja za stanje u poljoprivredu. Dio prijedloga smo javno objavili putem priopćenja našeg povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu.

    HSP je protiv uvođenja poreza na neobrađenu zemlju, smatramo da ima puno drugih rješenja kojima bi se riješio problem neobrađene zemlje. Gospodo porez nije rješenje i spas za poljoprivredu.

    Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić