• ‘Hrvatska stranka prava’ najavljuje regionalnu panel diskusiju na temu: ‘Razvoj poljoprivrede nakon pandemije COVID – 19.: Novi pogled na razvoj ekološke proizvodnje’


    Brojne su države, uključujući i svjetske velesile, zbog pandemije izazvane virusom COVID 19., ali i drugih kriza i izazova, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu.

    U Republici Hrvatskoj, prema istraživanjima instituta Oikon, nalazi se preko 400 tisuća hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Budući da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, ‘Hrvatska stranka prava’ smatra kako trebamo upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede.

    Kako bi svojim građanima to osigurale neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.

    U Republici Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećim ekonomskim krizama.

    To su teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja, kako ne bismo imali nestašicu hrane ili kako bismo se hranili stranim nutritivno krajnje upitnim proizvodima.

    Nadalje, osim konvencionalne poljoprivrede, koja je polja pretvorila u određeni oblik industrijske proizvodnje, s ciljem postizanja što većih prinosa, silno se zalažemo za pokretanje ekološke proizvodnje.

    Konvencionalni pristup zasniva se na neracionalnoj upotrebi energije i kemikalija, što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora, zbog čega su nestale mnoge biljne i životinjske vrste i njihova staništa.

    Današnja poljoprivredna proizvodnja se uz industriju i promet, smatra velikim onečišćivačem okoliša, zraka i pitke vode.

    Zbog toga je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji postalo nužnost i moralna obveza, ako želimo sačuvati zemlju za buduće naraštaje.

    Osim izravnog onečišćenja okoliša, konvencionalna poljoprivreda uzrok je i drugih ekoloških degradacija, smanjenja biološke raznolikosti, erozije tla i gubitka humusa, salinizacije tla, eutrofikacije voda i drugo.

    ‘Hrvatska stranka prava’ svjesna je sve veće važnosti ekološke proizvodnje, iz razloga što je u klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, narušavajući tako ravnotežu u prirodi.

    Smatramo kako se uvažavanjem svih načela ekološke proizvodnje uz kontinuirano razumijevanje prirodnih procesa čuva priroda, posebice od kemijskih pripravaka, teških metala i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve radi boljeg očuvanja prirodnih resursa i cjelokupne prirodne ravnoteže.

    Kao najvažnija svrha ekološke proizvodnje prije svega se ističe zaštita zdravlja i života ljudi uz zaštitu cjelokupne prirode i okoliša.

    Brojnim istraživanjima dokazano je da mnoge bolesti imaju izravnu uzročnu vezu s kvalitetom hrane koju jedemo, velikim dijelom zbog rezidua koji ostaju u biljkama.

    Stoga je bitno osvijestiti hrvatsku javnost da nužna suradnja s prirodom, umjesto njezina sustavnog uništavanja ima trajniji učinak i bolje rezultate za čovječanstvo.

    Zbog toga se ekološka poljoprivreda najčešće svrstava u koncept održivog razvoja, jer cijelim nizom mjera, koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, usmjeravaju prema ekonomski isplativoj, socijalno pravednoj i etički prihvatljivoj ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

    ‘Hrvatska stranka prava’ silno se zalaže za potpuniji pristup ekologiji, kao i ekološkoj proizvodnji hrane. Smatramo kako u ekološku proizvodnju treba uključiti sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, uz agrotehničke zahvate i sustave u kojima se najpovoljnije iskorištava plodnost tla i raspoloživa voda.

    Osim toga, u ekološkoj proizvodnji se prednost daje prirodnim svojstvima biljaka, životinja i krajobraza, povećanju prinosa i otpornosti biljaka uz pomoć prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu eko gnojiva, ekoloških sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

    Smatramo kako ekološka proizvodnja ima dvostruku ulogu, s jedne strane opskrbljuje tržište prema zahtjevima potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja te ruralnom razvoju.

    Cjeloviti pristup ekološkoj proizvodnji, kakav zagovaramo, zahtijeva uzgoj stoke povezan sa zemljištem, gdje se ekološki proizvedeno gnojivo upotrebljava za gnojidbu usjeva u ekološkoj proizvodnji.

    Zalažemo se da ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi, zbog čega se od proizvodnje, prerade pa do skladištenja vode evidencije te drže odvojeno od drugih proizvoda koji nisu iz ekološke proizvodnje.

    Zalažemo se za potpunu zabranu GMO-a u ekološkoj proizvodnji.

    Republika Hrvatska mora poticati male i srednje proizvođače koji sudjeluju u ekološkoj proizvodnji, koji ulažu velike napore u razvoj ekološkog sjemena i vegetativnog biljnog materijala, sve kako bi se dobio široki izbor sorata biljnih vrsta, za koje je dostupno ekološko sjeme i vegetativni reprodukcijski materijal.

    Također inzistiramo na očuvanju rijetkih i autohtonih vrsta, te ćemo na sve moguće načine doprinositi razvoju i boljoj ponudi biljnog genetskog materijala prilagođenog posebnim potrebama i ciljevima ekološke proizvodnje.

    Ekološka proizvodnja također omogućuje preorijentacije postojećih malih gospodarstava u ekološkom i profitabilnom pogledu, posebno pogodnom za specijalizirana mala obiteljska gospodarstva za ekološki proizvedene proizvode posebne kakvoće, opskrbljivanje domaćeg tržišta tim proizvodima, ali i povećano zapošljavanje u poljoprivredi za preradu i prodaju, te bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, revitalizaciju sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenje migracije.

    Uz održivo gospodarenje prirodnim resursima, smanjenjem primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, kao i povoljnijim ekonomskim uvjetima proizvodnje, većim i ravnomjernijim zapošljavanjem radne snage, povećava se samostalnost gospodarstva kao cjeline, uz mogućnost oplemenjivanja rada na samom gospodarstvu kroz preradu, prodaju i turizam.

    Poznato je da prelazak na ekološku proizvodnju zahtijeva puno rada i truda, jer smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, nego od proizvođača zahtijeva promjenu stila života i načina proizvodnje, te pronalaženje ekološki prihvatljivijih rješenja.

    Za takve proizvođače potrebno je odrediti prijelazno razdoblje s konvencionalne na ekološku proizvodnju, u kojemu se moraju ispunjavati svi definirani uvjeti. Poljoprivredni proizvođač koji želi dobiti status ekološkog proizvođača, mora provesti od jedne do tri godine u tzv. prijelaznom razdoblju.

    Iako su posljednjih godina u Republici Hrvatskoj značajno povećane površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj, važan cilj u daljnjoj održivosti ekološke proizvodnje bi trebao biti prelazak malih proizvođača (koji za to imaju uvjete) na ekološku proizvodnju, uz punu podršku institucija, javnosti i potrošača, uz značajno povećanje i poboljšanje ponude ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu.

    Zaključno, ‘Hrvatska stranka prava’ smatra kako moramo osigurati samodostatnost poljoprivrede, moramo razvijati ekološku proizvodnju, ne smijemo ovisiti o uvozu. Isto tako važno je napraviti balans da naša roba dođe na lokalno tržište i da za to nema prepreka. Poljoprivreda mora biti u centru jer ćemo tako smanjiti nezaposlenost. Osim toga, potrebno je dodatno promovirati i agroturizam, jer će nakon ove krize građani htjeti više boravati u ruralnim objektima u prirodi. Za sve navedeno Republika Hrvatska ima iznimno značajne resurse.

    Zbog aktualnosti i važnosti svega navedenog ‘Hrvatska stranka prava’ priređuje veliku regionalnu panel diskusiju, koja će biti održana u dvorani GASTRO GLOBUS na Zagrebačkom velesajmu.
    Tema panela je ‘Razvoj poljoprivrede nakon pandemije COVID 19.: Novi pogled na razvoj ekološke proizvodnje’. Domaćin foruma biti će ‘Hrvatska stranka prava’.
    Izlaganja na navedenu temu održat će ugledni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, a ovisno o procesu ukidanja mjera vezanih uz pandemiju korona virusa, moći ćemo javnost upoznati sa svim detaljima, posebice samim terminom održavanja, kao i s popisom gostiju i uzvanika.
    U sklopu forumu održat će se i okrugli stol na navedenu temu, a o svojim iskustvima govorit će i vlasnici OPG-ova iz svih krajeva RH.

    Organizatori:
    Politička akademija ‘Eugen Kvaternik’
    Povjerenstvo za poljoprivredu HSP

  • HSP: Hrvatska treba odustati od “NITRATNE DIREKTIVE” jer je štetna za naše poljoprivrednike.


    HSP POVJERENSTVO ZA SELO I POLJOPRIVREDU TABLA

     

    Nakon brojnih dopisa i kritika poljoprivrednika, ta apela da se nešto poduzme Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu nije moglo a da se javno ne oglasi na još jednu štetnu direktivu EU-a. Radi se o tkz. “NITRATNOJ direktivi“ koju je Hrvatska preuzela kao stečevinu EU i pretočila je u jedan od svojih pravilnika.

    Ona je našim poljoprivrednicima nanijela  samo probleme i štetu, a veliki broj poljoprivrednika nagnala da odustanu od proizvodnje. Ono što je poražavajuće većinom se radi o manjim poljoprivrednicima.

    Nitratnom direktivom se ograničava unos i mineralnog i stajskog gnojiva po jedinici površine.  Uz nju i jedan veliki novčani izdatak za naše poljoprivrednika bilo je uređenje gnojnica, odnosno spremnika stajskoga gnojiva. Stajski gnoj bilo je potrebno zbrinuti u spremnike kapaciteta dovoljnog za šestomjesečno razdoblje, a viškove obavezno zbrinuti za preradu u bioplin, kompost ili na neki drugi način što je opet dodatni trošak i namet za poljoprivrednika.

    Hrvatska u prve četiri godine od pristupanja u EU može koristiti 210 kg dušika po hektaru i 170 kg dušika nakon prvog četverogodišnjeg razdoblja. Ove godine se navršava četiri godine članstva u EU, te će naši poljoprivrednici moći utrošiti od ove godine samo 170 kg po hektaru.

    Ono čega se mi u Povjerenstvu HSP-a pribojavamo je da će naši poljoprivrednici od ove godine imati manje prinose i logički je da će biti nekonkurentni. To znači da će biti u gubitku što bi moglo prouzročiti ove godine novi val zatvaranja poljoprivrednih gospodarstava, šro opet vodi do totalnog raspada, nestajanja i ono malo hrvatskih poljoprivrednika.

    Hrvatska stranka  prava  postavlja pitanje kome trebaju takvi propisi koji idu na štetu našim poljoprivrednicima?

    Odgovor je jasan, pogodovanje stranim proizvođačima, što je za nas izdaja nacionalnih interesa RH. Stoga bi naša vlast trebala voditi brigu i primjenjivati samo one zakone i propise EU koji štite našeg poljoprivrednika. Iskustva poljoprivrednika nam govore da bi trebalo pravilnik ukinuti i stanje vratiti onom prije ulaska u EU.

    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić,član povjerenstva

  • Do kada ćemo piti hrvatsko mlijeko?!


    U Hrvatskoj se svakodnevno zatvaraju „tvornice mlijeka“, svaki dan čujemo ili nam se javi bar po jedan OPG s potvrdom da zatvara farmu, pakira kovčege i traži posao na bauštelama Irske, Njemačke ili neke druge europske ili prekooceanske zemlje.
    hrvatsko mlijeko
    Dok druge države s dugom tradicijom u proizvodnji mlijeka spremno dočekuju ukidanje KVOTA u proizvodnji mlijeka, Hrvatska o ovom nadolazećem cunamiju jeftinijeg mlijeka iz „starih“ članica EU šuti.
    Ministarstvo poljoprivrede se po ovom pitanju još nije očitovalo, a dan „D“ je 01. travnja 2015. godine i nije nikakva tajna da će se u Hrvatsku sliti ogromne količine jeftinijeg, samim tim i lošijeg mlijeka i mliječnih prerađevina po trgovačkim lancima u vlasništvu stranaca.

    Ako znamo da Hrvatska trenutno proizvodi 500 milijuna litara mlijeka, a iskazujemo potrebe za oko milijardu litara, onda znamo da se s ukidanjem KVOTA gasi i dobar dio domaće proizvodnje sadržanih u ovih 500 milijuna litara, jer ne pripremljeni hrvatski mljekari ne mogu konkurirati francuskim, njemačkim ili nizozemskim proizvođačima mlijeka.

    Ako želimo zadržati bar dio proizvodnje država mora donijeti hitne mjere, a jedna od njih je i osnivanje Mljekarskog fonda iz kojeg bi se štitila cijena po litri otkupljenog mlijeka i to 1,40 kuna, a ostalo bi se plaćalo po kvaliteti, za razliku od sada kada se plaća 0,80 kn po litri iako se kod otkupa sve otkupljeno mlijeko transportira u istim cisternama, i ono prvog i ono drugog cjenovnog razreda.

    Svjesni smo da zaštićena cijena nije popularna mjera u EU, ali Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede moraju pomoći malim mljekarima ako mislimo imati mljekarsku proizvodnju baziranu na domaćoj hrvatskoj sirovini, jer EU sigurno neće.
    Svakim danom postajemo ovisniji o tuđem mlijeku, mlijeku iz zemalja članica EU, koji će svoje viškove u obliku mlijeka u prahu isporučivati na naše tržište. Aktiviranjem Mljekarskog fonda najviše koristi imati će Hrvati koji će zadržati proizvodnju, a naši potrošači će piti kvalitetno hrvatsko mlijeko, a ne europsko smeće.
    snaga hrvatske hrane
    Mljekarski fond može i mora biti prijelazno razdoblje u vremenima koja dolaze u kojima poticajnim mjerama moramo hrvatsku proizvodnju mlijeka učiniti konkurentnom EU proizvođačima.

    Predlažemo također da država kao vlasnik HBOR-a istom naloži da u 2015. godini pokrene program kreditiranja kupovine junica, za razliku od 2014. godine kada to HBOR nije htio napraviti uz nemušto objašnjenje da je mljekarstvo rizična proizvodnja.

    Iz javno dostupnih informacija saznajemo da su „stare“ članice EU (prije svih Njemačka) već prošle godine krenule s ulaganjima za povećanje proizvodnje mlijeka imajući u vidu ukidanje KVOTA i samo prošle godine proizvodnja mlijeka im je značajno porasla, kao i otkupna cijena mlijeka.

    Hrvatska stranka prava je i tijekom pristupnih pregovora s EU upozoravala na nepripremljenost Hrvatske za ulazak u EU, pogotovo u sektoru poljoprivrede i KVOTA u poljoprivredi , a sadašnja situacija nas nažalost nije demantirala. Ukoliko Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne donesu hitne mjere za spas mljekarstva, bojimo se da će ono u Hrvatskoj biti svedeno na slučajnost, a mlijeko prozvedeno u Hrvatskoj tražiti će se svijećom.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za poljoprivredu
    Tihomir Grdinić