• HSP Splitsko dalmatinske županije odao počast žrtvama Kevine jame


    Jedan od najčešće spominjanih toponima na području Dalmacije je svakako je ovaj kraški fenomen poznat pod imenom Kevina jama. Prirodni fenomen u srcu nedevastirane i autentične prirode dalmatinskog zaleđa, koji danas na žalost predstavlja sinonim za masovno grobište političkih neistomišljenika. Jama se nalazi na sjevernim padinama Kozjaka blizu sela Radošić u Općini Lećevica u Dalmatinskoj zagori, na oko 30 km udaljenosti od Splita i desetljećima je bila poznata kao stratište.
    Mjesto egzekucije brojnih žrtava 2. Svj. Rata i poraća čije su leševe komunističke vlasti bacale bez suđenja i presude. Iako u Hrvatskoj i primjerice susjednoj Sloveniji, postoje na desetke pa i stotine sličnih kraških jama u koje su bili bacane žrtve svih sukoba, ratova, represivnih obračuna ili osveta, činjenica da je Kevina jama najpoznatija u srednjoj Dalmaciji. Međutim, točan broj žrtava do danas nije utvrđen.

    I dok je u narodu tihi spomen na Kevinu jamu oduvijek izazivao jezu, režim se na sve načine trudio skrivati istinu. Tako da se recimo sve do devedesetih o tome nije smjelo ni govoriti. Nije bilo pijeteta, znamena, niti ikakvih obilježja tragičnog stradanja. Prvi koji su postavili centralni Križ i ploču na sjećanje svim žrtvama stradanja je HSP Kaštela i pravaši Kaštelanske Zagore, koji su to samoincijativno napravili 1993.g. Sada je na tome mjestu djelom ograđen ulaz u jamu, jedan kameni križ okružen suhozidom i nekoliko ploča naknadno vremenom postavljenih.

    Danas je pak na Uskrni ponedjeljak izaslanstvo Dragovoljačko braniteljske udruge Stina pradidova predvođeno Antom Komljenom i HSP-a Splitsko dalmatinske županije na čelu s Ivicom Vladavom predsjednikom ŽV odalo počast svim žrtvama Kevine jame koje su zločinci likvidirali samo zato što nisu pristali na zlo i laž.

    Uz cvijeće, svijeće i molitvu za pokoj duše svima koji su bezumno ubijeni na ovom mjestu članovi Udruge Stina pradodova i HSP-a ističu kako će i dalje dolaziti na ovo mjesto upozoravajući javnost na bezumlje svih totalitarnih režima koje se hranilo hrvatskim kostima i punilo jame nevinim žrtvama, kako na području naše dalmatinske zagore, tako na žalost i cijele RH, pa i šire.

    Nakon molitve i odrješenja za sve poginule branitelje Kaštela i Kaštelanske zagore na spomen obilježje poginulih hrvatskih branitelja MALAČKA, koju je predvodio župnik fra Dušan Džimbeg, nazočilo se Svetoj misi zadušnici za poginule hrvatske branitelje i žrtve Kevine jame u župnoj crkvi Svetog Jure u RADOŠIĆU. Misu je predvodio fra Šimun Bilokapić, profesor na Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu u Splitu.
    Nakon molitve i odrješenja za sve nevine žrtve II. svjetskog rata na KEVINOJ JAMI, kojoj su uz nas nazočili i predstavnici ostalih dragovoljačko braniteljskih udruga te Grada Kaštela i Župne zajednice misno slavlje uveličali dr. fra Šimun Bilokapić, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, prof. dr. sc. Hrvoje Relja, don Lovre Šola i dr..

    Naglasak propovjedi je stavljen na žrtvu, zahvalnost i opraštanje kao univerzalnim vrijednostima i preduvjetima osobne i kolektivne ODGOVORNOSTI. Duhovnim vrijednostima naophodnim za život u miru.
    Razgovaralo se i o dodatnoj potrebi uređenja ovog stratišta, a što se nadamo da će do idućeg obilježavanja dužnog pijeteta biti i rješeno.

    Slomljeno je krilo,
    Al se pamti let,
    Za domovinu mrijet,
    Zavjet nam je svet.

    Dragovoljačko braniteljska udruga Stina pradidova i HSP Kaštela.
    Željan Jurlin

  • S tribine HSP Kaštela: NE IZGRADNJI TERMOELEKTRANE NA PERUĆI!


    tribina hsp kaštela
    Nakon tribina i prosvjeda u Sinju, građanska inicijativa “Ne daj se, Cetino”, gostovala je i u Kaštelima, gdje je u organizaciji HSP-a, braniteljske udruge Stina pradidova i Kriznog eko kaštelanskog stožera – KEKS, u dvorcu Vitturi održala tribinu pod nazivom „Voda, izvor života – Ne daj se, Cetino“

    Na tribini, koju je moderirao Željan Jurlin, gostovali su prof.dr.sc. Stanko Uršić, Mislav Cvitković, mag.phys. te Ante Janković, dipl. oecc., a glavna tema bila je najavljena izgradnja termoelektrane na Cetini i jezeru Peruča.

    Kako je Jurlin kazao u najavi, na tribinu su bili pozvani i predstavnici županijske i gradske vlasti te predstavnici političkih stranaka, a odazvali su joj se tek poneki, među njima saborski zastupnik Miro Bulj, pročelnik za urbanizam Grada Kaštela, Boris Škara, predsjednik županijskog HSLS-a Branko Radačić te predsjednik županijskog HSP-a Ivica Vladava.
    tribina hsp kaštela 2

    Što bi sve donijela izgradnja termoelektrane upravo na Peruči nazočnima je izložio Stanko Uršić, naglasivši kako se radi o uništavanju 570 milijardi litara pitke vode te kako je na tom području jedino industrijsko i tehnološko postrojenje koje je moguće tu izgraditi, pogon za pakiranje pitke vode.
    Uršić je više puta tijekom večeri napomenuo kako je cijeli projekt izgradnje termoelektrane na Peruči kolonijalna pljačka, a ne boriti se protiv toga značilo bi veleizdaju.

    – Ostalo je još malo vremena do njihove odluke i mi svi moramo pokazati što mislimo o tome. Ne smijemo ugroziti suverenitet ove države, a to bi se ovim projektom dogodilo. Moramo misliti na generacije koje dolaze, da nas sutra naši unuci ne bi pitali gdje smo bili kad se ovo događalo – poručio je Uršić.

    – U hrvatskoj Vladi čule su se izjave kako nam je ova termoelektrana potrebna zbog energijske neovisnosti. To govori Vlada koja prodaje HEP?? Pa tko je tu lud – upitao se fizičar Mislav Cvitković, koji je sudionike tribine upoznao s nekoliko činjenica iz kojih je vidljivo na koji se način priprema realizacija ovog projekta. Od toga da ista tvrtka radi projekt i Studiju utjecaja na okoliš i nemogućnosti da se svi zainteresirani upoznaju sa sadržajem Studije, do toga da je Povjerenstvo koje je trebalo dati mišljenje o Studiji, raspušteno.
    Cvitković je naveo i cijeli niz posljedica na Cetinu, građane i cijeli okoliš, u slučaju da se dopusti izgradnja termoelektrane.
    Kako je kazao ekološki bi bila pogubna zbog grijanja Peruče i ispuštanja otpadnih voda u Cetinu, energetski nema smisla što se vidi iz činjenice da su u svijetu ovakve elektrane zatvaraju zbog neisplativosti, bila bi i ekonomski neisplativa jer cijena proizvodnje struje u njoj bila bi veća od vrijednosti struje na tržištu, a ujedno je i strateški opasna jer će koncesionar u koncesiju uzeti najveći bazen pitke vode u Hrvatskoj.

    – Termoelektrana bi se gradila na Peruči jer se onda može hladiti vodom iz Peručkog jezera, a jezero bi se tako grijalo, što znači smrt rijeke i gubitak jednog od najvećih izvorišta pitke vode. Termoelektrana bi ispuštala u rijeku dnevno 280 tisuća litara otpadnih voda s opasnim kemikalijama, a u zrak više od 2 milijuna kilograma ispušnih plinova u satu i to na području gdje, zbog Peručkog jezera iznad i Hrvatačkog i Sinjskog polja ispod,stalno pušu dnevni vjetrovi, koji bi bili prenositelji zagađenja na vode i tlo cijele Cetinske krajine, ali i na širu okolicu Splita.
    Ovakve elektrane se u svijetu zatvaraju jer su neisplative pa je u posljednjim godinama znatan broj zatvoren u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji. Doduše, U Hrvatskoj bi ona bila isplativa jer je država u svom zakonu zagarantirala proizvođačima energije puno veću otkupnu cijenu od tržišne, a tu veću otkupnu cijenu plaćamo svi mi na računima za struju.
    Ne smijemo zaboraviti ni opasnost da na ovakav način jedna od najvrjednijih strateških točaka u državi dođe u privatne ruke – dio je iz Cvitkovićevog predavanja.
    tribina hsp kaštela 1

    O značaju očuvanja Peruče i Cetine govorio je i ekonomist Ante Janković, a raspravi se pridružio i Marin Ivanišević, koji je napomenuo kako je važan segment i buka, koja bi na tom područja bila veća od dozvoljene, a zbog koje bi bila ugrožena i flora i fauna tog područja.

    Na ovoj tribini, na kojoj su sudionici postavljali konkretna pitanja predavačima, govorilo se i o poveznici centra za gospodarenje otpadom u Lećevici s borbom za pitku vodu u Cetini.
    Na kraju tribine sudionici su potpisivali peticiju protiv izgradnje termoelektrane na Peruči. Do sada je peticiju na ovakav način potpisalo više od tri tisuće građana, dok je on line peticiju potpisalo do sada 12,5 tisuća protivnika izgradnje termoelektrane na Peruči.

    Tekst i foto: Kaštela.org