• HSP: Zakon o Poljoprivrednom zemljištu nije dobar, opet podvala “za velike – na štetu malih“


    Ne stišavaju se reakcije nezadovoljnih i zabrinutih poljoprivrednika na izglasani Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskom saboru, od kojega su domaći poljoprivrednici puno očekivali.

    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu ovih dana je dobilo brojne pozive u kojima se traži od nas da se javno očitujemo o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji po našem mišljenju, a i mišljenju poljoprivrednika je opet velika podvala kojem se pogoduje velikima na štetu malih.

    Ono što je važno napraviti, a da bi zaštitilo hrvatsku poljoprivredu a time i opstanak sela je zabrana prodaja zemlje strancima, trenutno je zabrana do 2020.godine. Prodaja poljoprivrednog zemljišta fizičkim i pravnim osobama koje dolaze iz EU-a je pogubna za hrvatskog poljoprivrednika, a to je i protivno nacionalnim interesima RH, to je problem o kojemu se građani moraju izjasniti referendumom.

    Raspolaganje državnom zemljom vraćeno je gradovima i općinama, po nama to rješenje nije dobro jer će ponovo na terenu doći do problema, jer će „lokani šerifi“ pojedini načelnici i gradonačelnici uz prevelike ovlasti koje trenutno imaju zloupotrebljavat to za političke ucjene i pridobivanje glasača, a za poljoprivrednike tom promjenom se ne mijenja ništa.

    Poljoprivrednici koji imaju OPG se boje da će zbog ovog zakona i pravilnika ostati bez zemlje koju godinama rade. Svi apeli i obećanja ministarstva da će se “mala poduzeća” maknuti iz zakona, nisu se ostvarila. Ta “mala poduzeća” su ostala u zakonu, a oni su glavni problem na koji svi ukazuju. HSP traži sa se ta “mala poduzeća” uklone u članku 36. stavku 1. podstavku a)  iz zakona, jer to nisu mali poljoprivrednici. U istoimenom članku uvjetni broj grla, jasno dokazuje zašto su u zakon stavljena mala poduzeća, jer će time oni moći u zakup dobiti više zemlje i kao što smo rekli to je podvala za“ velike na štetu malih „.
    HSP traži da se u članku 36. stavku 1. podstavku  b) na prvom mjestu prava prvenstva trebaju naći dosadašnji posjednici koji su izvršili sve svoje obaveze iz ugovora. Jer ovim zakonom bi mogli ostati bez zemlje.

    Briga o mladima vidljiva je iz Zakona gdje su na treće mjesto prioriteta stavili mlade poljoprivrednike. Toliko o opstanku sela i poljoprivrede iz pera naših vladara.

    HSP već godinama upozorava mjerodavne da hitno nešto poduzmu i spriječe propadanje poljoprivrede i zadrže mlade na selu. Nažalost svakim danom je stanje sve gore, ne činjenjem se radi velika šteta hrvatskim seljacima, poljoprivrednicima, a još gore je to da zbog te ne brige i ne činjenja postajemo ne konkurentni i time uništavamo hrvatsko selo, a seljaka prisiljavamo da napusti poljoprivredu i odlazi trbuhom za kruhom u zemlje zapadne Europe.
    Nažalost zakon je pomno pripreman i pisan, pa se on ne odnosi na velike koji su puno prije zemlju uzeli u koncesiju, a dobar dio je zemlju i kupio. I to je dokaz da je ovaj Zakon o poljoprivrednom zemljištu loš i da ide na štetu malih, jer veliki su na vrijeme informirani i znali su što moraju činiti.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić, član povjerenstva

  • HSP: I ova vlada nema sluha za proizvođače mlijeka! Tražimo osnivanje Fonda za mljekarstvo!


    Protekla je još jedna godina koja je za proizvođače mlijeka bila teška i razočaravajuća . Puno je bilo očekivanja i puno se toga moglo čuti iz usta resornog ministra Tolušića, ali rezultata nažalost gotovo da i nema.

    Posljednjih je godina došlo do velikog pada broja farmi koje se bave mliječnim govedarstvom, pada broja krava, pada proizvodnje mlijeka. Nažalost Hrvatska trenutno iz domaće proizvodnje podmiruje samo 56 posto potreba za mlijekom.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu pozorno je pratilo sektor mljekarstva i iz svega dosad učinjenog od strane Ministarstva poljoprivrede sada je sigurno da je ono diglo ruke od mljekarstva i nema namjeru spašavati proizvođače mlijeka, običnim rječnikom rečeno uvoznički lobi ima kontrolu u sektoru mljekarstva, a ministarstvo je samo puki promatrač.

    Nedopustivo je da se u deset godina broj proizvođača mlijeka sa 64 tisuće OPG-a smanji na manje od 7 tisuća proizvođača kojih će ako se ovako nastavi i ove godine nestati po procjenama oko 1 tisuću, dok istodobno raste uvoz, a da vlade nisu hitno intervenirale i rješavale nagomilane probleme. Prema podacima HPA ( Hrvatske poljoprivredne agencije) ukupna količina mlijeka i ukupan broj isporučitelja u 2017. godinu je: 7.026 (isporučitelja mlijeka) i količina 476.656.475 (količina isporučenog mlijeka (kg). Količine isporučenog mlijeka predstavljaju ukupno proizvedene količine mlijeka u 2017. godini koje je isporučeno u mljekare. Podaci ne sadrže proizvedene količine mlijeka koje se prodaje na kućnom pragu u prerađenom ili neprerađenom obliku te količine mlijeka koje gospodarstvo koristi za osobnu potrošnju.

    Uvoz mlijeka u Hrvatsku svakim danom je sve veći i potkrepljuje našu tezu da uvoznički lobi ima glavnu riječ.
    Ovo je samo jedan od rezultata ulaska Hrvatske u EU i naših pregovora kojima je naš pregovarački tim udario zadnji čavao u lijes našem selu i našoj poljoprivredi . Od ulaska u EU naša poljoprivreda je gotovo nestala i upitna je njena budućnost.
    Da je Ministarstvu poljoprivrede i ovoj vladi stalo do mljekara, sazvali bi hitnu sjednicu vlade i pronašli rješenje za spas. Nažalost i ova vlada nema sluha za proizvođače mlijeka!
    HSP i dalje predlaže da se žurno osnuje fond za mljekarstvo. Osnivanjem toga fonda pomoglo bi se proizvođačima, a u njega bi se od svakog prodanog mliječnog proizvoda slijevalo 0,5 kuna, što bi se izravno vraćalo hrvatskim seljacima koji proizvode mlijeko.

    HSP traži da se spriječi uvoz loše hrane, te  poboljša sustav kontrole, a  inspekcije konačno počnu raditi svoj posao.
    S obzirom da smo članica EU treba se promijeniti trend neiskorištenosti EU fondova koji daju mogućnosti korištenja sredstava za razvojne projekte poljoprivrede.
    Korištenjem sredstava iz Fondova svjedočit ćemo stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti, očuvanju postojećih radnih mjesta, povećanju opsega usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšanju kvalitete usluga koje se pružaju, te poboljšanju socijalne strukture u ruralnim područjima.
    Opći je zaključak da je jedina prepreka korištenju tih sredstava nedovoljna informiranost i educiranost ciljane skupine stanovništva. HSP traži od mjerodavnih da pomognu našim poljoprivrednicima i da se izmjeni postojeće stanje na bolje. Time nam sela ne bi nestajala, a mladi bi ostali živjeti i raditi na selu.
    Vrijeme je da se resorno ministarstvo pokrene i da konačno počne djelovati.
    Bez obzira na tzv. EU direktive ministar poljoprivrede ima mehanizme kojima može djelovati na sprječavanju ovakvih poremećaja u proizvodnji mlijeka.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za poljoprivredu i selo
    Tihomir Grdinić, član povjerenstva

  • HSP: Hitno spriječiti uvoz GMO hrane u Hrvatsku


    tihomir grdinić

    Povjerenstvo Hrvatske stranke prava (HSP) za selo i poljoprivredu pomno prati rad Ministarstva poljoprivrede, a u ovom slučaju i Ministarstva zdravlja i ne možemo a da ne reagiramo na alarmantan podatak da je Hrvatska u Europi druga država po smrtnosti od karcinoma.

    Razlog tolikog broja oboljelih i brojci od 14 tisuća umrlih u godini (potvrđenoj od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a javljenoj na HRT-u) je u uvoznoj hrani koja je preplavila hrvatske trgovine. Sav taj uvoz se pravda direktivama i pravilnicima koji su stupili na snagu ulaskom Hrvatske u EU.

    Da takova GMO hrana dolazi na police naših trgovina i da je ta hrana glavni uzrok karcinoma u Hrvatskoj potvrdili su na Odboru za zdravlje i Odboru za poljoprivredu resorni ministri Kujundžić i Tolušić, Ono što još više zabrinjava su čudni pravilnici koji dopuštaju da se u Hrvatsku može vjerovali ili ne uvesti i prodavati hrana koja je prethodno bila ozračena. Naravno opravdanje za to je jedan od pravilnika usklađenim sa EU.

    Sva GMO hrana na tržištu EU prošla je procjenu zdravstvene ispravnosti od strane Europske agencije za hranu u smislu utjecaja na zdravlje ljudi, životinja i učinaka na okoliš. GMO organizmi koji su odobreni na tržištu EU prošli su dodatne procjene učinaka na ljudsko zdravlje’, objašnjenje je Ministarstvu zdravlja.

    Ali kako uvijek postoji onaj“ ali „ dugoročni učinci konzumiranja GMO hrane na zdravlje još uvijek su nepoznanica,te su u stalnoj fazi ispitivanja i to je taj “ali“ koji na Hrvatsko tržište opravdava uvoz opasne GMO hrane.
    Nečinjenjem i nerješavanjem tog problema kako Vlade RH, tako i resornih ministarstava nameće se samo jedan odgovor da se očito pogoduje nekim interesnim grupacijama ,kako uvoznom lobiju tako i EU, a sve na štetu hrvatske poljoprivrede i Republike Hrvatske.
    Dok sjedne strane gledamo kako se u Hrvatsku uvozi hranu iz svih krajeva svijeta, upitne kvalitete, naši poljoprivrednici kojih je ostao jako mali broj razmišljaju kako ugasiti proizvodnju i potražiti neki drugi način zarade. Kako stvari stoje ove godine je to po Hrvatsku najgori scenarij, a to je napuštanje svog doma i odlazak u neku od Europskih zemalja.

    HSP traži da se hitno riješi pitanje uvoza hrana u RH i da se spriječi uvoz GMO-a. Tražimo da se pomno provjere svi pravilnici i direktive EU te ako se utvrdi da su protiv interesa RH odmah zabrane.

    Ulaskom u EU mi smo jednostavno postali nepoželjni i nekonkurentni, te je hrvatsko selo kao i grana ribarstva dovedeni do same propasti. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da su sve dosadašnje Vlade i nesposobni ministara poljoprivrede namjerno pomagali uvozničkom lobiju da našu državu napravi ovisnom o tuđim oranicama i farmama, dok su naše staje prazne i zapuštene, a polja obrasla u korov i stoje neobrađene. Najtužnije je to što mi i nakon ulaska u EU i dalje ne znamo što je tijekom pregovora ispregovarano i koja je budućnost hrvatskog sela uopće .

    Žalosno da jedna Slavonija propada ili se planski uništena zbog dolaska GMO-a, a nekada je bila sinonim bogatstva hrane i izobilja, da umjesto da raste ratarska proizvodnja otvaraju se nove pučke kuhinje, da imamo primjer kako naše kvalitetno mlijeko koje se otkupljuju „naše mljekare“ završava na stolovima po zemljama EU, a njihove prerađevine daleko ispod svake norme kvalitete za konzumiranje završavaju na našim stolovima, nažalost takvih primjera ima previše da bih ih sve nabrojao.

    Kako stvari stoje ispada da smo postali zemlja za uvoz hrane koju je skuplje uništiti nego što ona zaista vrijedi. Kada kupujete hranu u trgovinama zapitajte se o njenoj stvarnoj kvaliteti kao i o stvarnoj godini proizvodnje iste, a tada se sjetite hrvatske poljoprivrede koja se namjerno uništava.

    HSP predlaže svima u Hrvatskoj da prilikom kupnje kupuju isključivo hrvatske proizvode, jer nam je to jedini način na koji mi direktno možemo utjecati na rast proizvodnje hrane u RH .

    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić, član

  • HSP: Odmaranje zemlje (ugar) je podvala EU i još jedan od uzroka uništenja hrvatske poljoprivrede


    grdinicć tihomir hsp

    Prema dostupnim informacijama hrvatska poljoprivreda je u 2015. godini povećala ugare za 472 posto, odnosno zemlju na kojoj se ništa ne proizvodi je povećala sa 5.900 hektara iz 2014. godine na nevjerojatnih 33.725 hektara.

    Tako danas ugara imamo više nego voćnjaka, vinograda ili maslinika. U 2015. godini smo tako prema podacima Državnog zavoda za statistiku imali 30.112 hektara voćnjaka, 25.587 vinograda ili 19.120 hektara maslinika.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu uporno poziva i upozorava na propast hrvatske poljoprivrede. Za nas u HSP-u odmaranje zemlje (ugar) je podvala EU i još jedan od uzroka uništenja hrvatske poljoprivrede.
    „Zeleno plaćanje“ je novi obvezni oblik poticaja koji se uvodi od 2015. u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru, kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Ovim se poticajom želi potaknuti održivi razvoj poljoprivrede, a podrazumijeva primjenu raznolikosti usjeva, održavanja trajnih travnjaka i održavanja ekološki značajnih površina na poljoprivrednom gospodarstvu. Tako je to objašnjeno na stranicama Ministarstva poljoprivrede.
    Za „zeleno plaćanje“ je od ukupno 423 milijuna eura poticaja godišnje u Hrvatskoj namijenjeno 30 posto, odnosno u novcima izraženo to iznosi 126,9 milijuna eura ili 952 milijuna kuna.

    Brojni agronomi tvrde kako to nije neka alternativa, jer se zemlja od zagađenja može štititi i plodoredom, zamjenom kultura i sličnim agrotehničkim mjerama. Dakle, ostavljanje ugara nije agrotehnička, već više mjera naše hrvatske lijenosti. Ako se ovako nastavi, doći ćemo mi u ovom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike koja traje do 2020. godine i do 100.000 hektara pod ugarima.

    Ovo je podvala EU da kroz zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije bogato nagrađuje lijenost poticajima, a našu poljoprivredu nastavlja urušavati. HSP je protiv takve politike EU da ništa ne proizvodimo već kupujemo od njih ! Postavlja se pitanje zašto Hrvatska prihvaća takve direktive EU-a , jer dok Hrvatska trenutno ima deficit u trgovini hranom od preko milijardu eura, poljoprivreda nam se raspada, mladi nam napuštaju Hrvatsku, jedini je odgovor da se je naše ministarstvo poljoprivrede stavilo u službu tuđih interesa.

    Nedopustivo je da mi kupujemo tržišne viškove drugih zemalja, a naš poljoprivrednik nema tržište za proizvedenu robu. Dosta je više takve poljoprivredne politike, dajte da se skupe svi koji žele poljoprivredu spasiti za stol i da se konačno izradi naša Hrvatska poljoprivredna strategija, dajmo našoj djeci da rade i mogu dostojno živjeti od svoga rada.
    Nije Vas narod birao da služite drugima, Vi morate služiti našem narodu.

    Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić

     

  • HSP: NUDIMO RJEŠENJA ZA SPAS HRVATSKE POLJOPRIVREDE!


    Povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu sa održane sjednice u Novoj Rači ponudilo  je neke od mjera za spas hrvatske poljoprivrede

    HSP POVJERENSTVO ZA SELO I POLJOPRIVREDU TABLA

    Na redovnoj sjednici povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu održane u Novoj Rači uz članove iz Bjelovarsko-bilogorske županije, nazočili su članovi povjerenstva iz Virovitičko-podravske županije, Varaždinske županije i Koprivničko-križevačke županije. Organizatori sjednice bili su članovi povjerenstva iz Bjelovarsko-bilogorske županije Tihomir Grdinić i Josip Butorac.

    Stanje
    Poljoprivredna proizvodnja na malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima je u strmoglavom padu i sela masovno napuštaju mladi ljudi u potrazi za drugim oblicima egzistencije te mahom odlaze u druge zemlje.

    Uzroci
    -Kroz više od dva desetljeća raznim oblicima pogodovanja i transfera proračunskih sredstava , od kojih u znatnoj mjeri i sredstva koja je RH stjecala zaduživanjem na vanjskom novčarskom tržištu, stvarane su velike privatne tvrtke a mala gospodarstva su postupno dovođena u neodrživo stanje. Primjerice, nisu bile limitirane površine za dobivanje bespovratnih sredstava za podizanje višegodišnjih nasada a što je apsurdno pa su tako neke tvrtke državnim sredstvima podigle na stotine hektara višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) dok je za jedno održivo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dostatno od 10 do 20 hektara. Kontrola dodjele poticaja bila je slaba ili nikakva te su „davani“ i na dijelove parcela koji nikada nisu bili u funkciji proizvodnje (bare, šumarke i sl.) i to niz godina.

    Dakle neki su imali „eksponencijalni“ rast na štetu budućih generacija građana ove države koji će morati vraćati državni dug. Sada naravno ti veliki primaju najveći dio poticaja i uspješno konkuriraju  i koriste razne mjere pa tako i one iz EU omotnice. Najnoviji primjer je korištenje sredstava za ruralni razvoj, kojih će se po svemu sudeći dočepati veliki. To je otprilike kao da socijalnu pomoć konzumiraju državni službenici, jer eto oni znaju dobro ispuniti potrebne obrasce a i „dobri su“ sa službenicima koji tehnički obrađuju dokumentaciju;

    -Državno poljoprivredno zemljište je kao što je opće poznato dodijeljeno u velikoj mjeri na ne transparentan način putem namještenih natječaja. To je po svemu sudeći teško ispraviti ali dodatni apsurd čini u velikom broju slučajeva višegodišnja fiksna cijena najma koja je i po nekoliko puta niža od one tržišne. Na taj način oni koji uživaju zemlju pod takovim uvjetima u startu imaju niže ulazne troškove proizvodnje u odnosu na ostale i od njih znatno konkurentniji (radi se o velikim tvrtkama).

    Primjerice ako netko plaća cijenu najma 300 kuna po hektaru a netko 1000 kuna, onda ovaj prvi ima slobodnih sredstava za više od 150 kg mineralnog gnojiva. Ako pak tih 150 kg mineralnog gnojiva „ da“ više po hektaru svojoj pšenici polučiti će i veći prinos i ostvariti će veću zaradu od onog drugog;

    -Monopol koncerna Agrokor putem njegovih tvrtki kćeri, kao i ostalih velikih tvrtki ,nad svim važnijim tokovima u poljoprivrednoj proizvodnji u RH i plasmanu poljoprivrednih proizvoda jedan je od najznačajnijih uzroka propasti sela a stvoren je na prethodno spomenute načine;

    -Previsoke cijene osnovnih repromaterijala potrebnih za poljoprivrednu proizvodnju glavni su uzrok niskih prinosa i nižih kvaliteta poljoprivrednih proizvoda te samim tim ne konkurentnosti na tržištu i ne rentabilnosti malih i srednjih gospodarstava i u konačnici njihovog gašenja. Radi se o cijenama mineralnih gnojiva, kemijskih zaštitnih sredstava (preparata),  goriva i sjemena pa i lijekova za stoku.

    U praksi na primjeru pšenice to izgleda ovako: Priprema tla se izvrši provedbom najnužnijih operacija, predsjetvena gnojidba se ne izvrši ili se izvrši s minimalnim dozama i dozama, posije se pšenica „tavanuša“, prihrana se također izvrši u minimalnoj mjeri. Rezultat je naravno znatno niža količina i slabija kvaliteta proizvedene pšenice te samim time ne konkurentnost na tržištu i ne rentabilnost proizvodnje;

    -Špekulacije u prodaji osnovnih poljoprivrednih materijala i otkupu poljoprivrednih proizvoda također dodatno osiromašuje male i srednje poljoprivrednike. Kao primjer svakako valja istaći ustaljena podizanja cijena mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava neposredno prije sjetve i sadnje kada Ministarstvo poljoprivrede „spušta“ poticaje te nekontrolirani uvoz poljoprivrednih proizvoda (od strane velikih trgovačkih lanaca ili njihovih dobavljača) i kada takovih proizvoda iz domaće proizvodnje ima dovoljno na tržištu a sve u cilju pritiska na poljoprivredne proizvođače radi sniženja cijene njihovih proizvoda. Na taj način oni sebi povećavaju profite a poljoprivredne proizvođače drže na granici izdržljivosti. Naravno mnogi uslijed takvog odnosa propadaju ili jednostavno odustaju od proizvodnje i traže druge oblike egzistencije;

    -Predugi rokovi plaćanja poljoprivrednih proizvoda također su jedan od značajnih faktora koji utječu na sposobnost malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava za ulaganja u tekuću godišnju proizvodnju (misli se na redovnu zaštitu od bolesti i štetnika, prihranu krutim i tekućim gnojivima i biostimulatorima, troškovi radne snage,troškovi goriva za radne strojeve i transportna vozila i sl.) i sam opstanak.
    Naime rokovi za plaćanje prelaze najčešće 120 dana i to uglavnom na svim proizvodima pa tako i onima koji idu u brzu potrošnju, misleći na konzumno voće i povrće koje se zadržava na policama trgovačkih lanaca relativno kratko. Dakle roba se proda pa se uprihođena sredstva koriste za nabavu roba s dužim rokom prodaje (primjerice kućanske uređaje) odnosno „poljoprivrednici“ beskamatno kreditiraju trgovačke lance. Naravno i za svu robu koja se ne proda odnosno propadne terete se raznim mehanizmima proizvođače.

    HSP predlaže neke od mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se stvorili uvjete za održiv život na selu

    -Stvoriti učinkovit zakonski okvir za zaštitu domaće proizvodnje i suzbijanje nekontroliranog uvoza i ograničenje špekulacija poljoprivrednim repromaterijalima i proizvodima te poticati stvaranje svijesti stanovništva o korisnosti kupovanja domaćih poljoprivrednih proizvoda. Primjerice ako se nakon uvoza većih količina rajčica nedvojbeno utvrdi da je domaćom proizvodnjom bilo osigurano dostatno rajčice za domaće tržište i izvoz te da je nastupio nerealan pad njene tržišne cijene tada novčano kazniti uvoznike. U tom kontekstu nužno bi bilo i zabraniti ili barem strogo kontrolirati uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nemaju slične standarde u zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika odnosno koriste kemijska sredstva (preparate) koja su zabranjena za korištenje u RH,jer su takovi proizvodi potencijalno štetni po zdravlje stanovništva.

    Također u kontekstu zaštite stanovništva i suzbijanja prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda nužno je dodatno opremiti fitopatološke djelatnike angažirane na kontroli poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze;

    -Smanjiti „velikima“ visinu poticaja a malim gospodarstvima povećati. Srednje ne dirati ( naravno prije toga točno definirati ove kategorije).

    Primjerice onima koji obrađuju iznad 100 hektara zemlje smanjiti poticaj a onima koji obrađuju ispod 20 hektara povećati. Također poticaje bi trebalo vezati i uz količine proizvedenih poljoprivrednih proizvoda a ne samo uz proizvodne površine;

    -Smanjiti visinu poticaja za površine pod kukuruzom kao osnovom stočne hrane te razliku sredstava preusmjeriti u poticanje proizvodne količine svinjskog mesa (svih kategorija),  goveđeg mesa ( svih kategorija), ovčjeg mesa (svih kategorija), kao i mesa peradi (ali za nekoliko viših postotnih poena dodatno potaknuti uzgoj na otvorenom ) i mesa ribe iz uzgoja;

    -Početkom svake kalendarske godine uskladiti cijenu najma državnog zemljišta s tržišnom cijenom najma kako bi svi koji unajmljuju zemlju bili ujednačenom položaju;

    -Uvesti minimalan porez na sve poljoprivredno zemljište u skladu s potencijalom odnosno klasom svake zasebne čestice. Primjerice za livade i pašnjake 10 kuna po hektaru a za parcele visoke kvalitete 30 kuna po hektaru. Od prikupljenih sredstava formirati posebnu mjeru (OMOTNICU) na koju mogu konkurirati samo mala gospodarstva. Uz relativno male financijske efekte utjecaj na „politiku“ raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem svakako bi bio pozitivan. Naime mnogi svjesno drže neobrađeno zemljište i ne žele ga iznajmiti ili prodati;

    -Iznaći rješenje za znatno sniženje cijene poljoprivrednih repromaterijala za domaće proizvođače. Primjerice osigurati što jeftiniju cijenu plina tvornici mineralnih gnojiva i tako smanjiti cijenu za domaće poljoprivrednike. Poznato je da mimo sezone grijanja država ima plina u suvišku te bi u tom razdoblju proizvodnja mineralnog gnojiva trebala biti maksimalna uz minimalnu cijenu plina kao glavnog energenta a što bi moglo biti i sa električnom energijom, budući da je HEP za sada u vlasništvu RH.

    Kao jedna od mogućih mjera za postizanje ovog cilja moglo bi biti i smanjenje stope PDV-a na mineralna gnojiva, zaštitna sredstva i lijekove za stoku. Naravno to bi kratkoročno smanjilo državni prihod od PDV-a ali bi dugoročno, pozitivnim utjecajem na povećanje proizvodnje, ta mjera bi mogla povećati prihode za državni proračun iz poljoprivrede .

    -Definirati listu poljoprivrednih proizvoda koji idu u brzu prodaju i potrošnju te za njih zakonski definirati krajnji rok plaćanja proizvođačima,kako bi se popravila njihova sposobnost za ulaganja u tekuću godišnju proizvodnju;

    -Stručnoj poljoprivrednoj zajednici dati „projektni zadatak“, uz definiranu novčanu naknadu,za „pronalaženje“ novih dohodovnih kultura pogodnih za uzgoj u RH i njihovo „uvođenje“ u proizvodnju.

    Primjerice u susjednoj Sloveniji industrijska konoplja i mnogobrojni proizvodi od nje postala je vrlo značajna i dohodovna kultura.

    Dakle utjecajem na smanjenje inputa u poljoprivrednu proizvodnju,stvaranjem jednakih uvjeta za sve one koji unajmljuju poljoprivredno zemljište, učinkovitijim mjerama suzbijanja prekomjernog uvoza i špekulacija te realnijim i pravednijim mjerama poticanja proizvodnje nesumnjivo bi se utjecalo na povećanje proizvodnje i održivost malih i srednjih gospodarstava odnosno na „vraćanje vitalnosti selu“.

    Naime samo učinkovitim mjerama može se zaustaviti propadanje svih vidova poljoprivredne proizvodnje na malim i srednjim gospodarstvima odnosno stvoriti uvjete da se većina raspoloživih poljoprivrednih resursa stavi u funkciju. U tome bi država odnosno nositelji vlasi trebali biti jako odlučni jer birani su od većine naroda a ne od predstavnika krupnog kapitala.
    Naravno ove mjere i mnoge druge trebalo bi pretočiti u kvalitetan višegodišnji plan koji bi se dosljedno provodio jer ono što je godinama uništavano treba barem isto toliko godina i da se revitalizira.

    I na kraju želimo konstatirati da nema oporavka zemlje bez oporavka svih najvažnijih oblika poljoprivredne proizvodnje kao bazične gospodarske grane. Samo značajan rast opsega proizvodnje u sustavu „ jednaki šansi za sve“može nas usmjeriti ka izlasku iz ove duboke ekonomske i moralne krize.

    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu

  • Apsolutno podržavamo komasaciju, ali na pravedan način;Tihomir Grdinić za lokalni tjednik


    Osim što im stvara velike probleme i troškove velika usitnjenost i razbacanost parcela seljake dovodi u neke bizarne situacije koje bi komasacija trajno riješila.

    grdinić bjelovarac
    Apsolutno podržavamo komasaciju,ali na pravedan način

    Već prva najava da će u Hrvatskoj na širokom polju krenuti komasacija poljoprivrednog zemljišta podigla je priličnu prašinu na selu i među seljacima. Okrupnjavanje i spajanje manjih parcela u veće logičan je potez koji će proizvodnju učiniti konkurentnom i toga su svjesni seljaci koji uvijek kažu kako ne mogu pronaći ni kupiti dovoljno veliku parcelu i prisiljeni su obrađivati zemlju na stotinu lokacija .Trenutačno traje pilot projekt u pet općina i potom bi se sustav mogao primijeniti na cijelu državu. Komasacija će za seljake biti besplatna jer se potrebni novac za geodetske izmjere,zemljišne knjige,pronalazak vlasnika i druge postupke planira uzeti iz EU fondova.
    Tko će procjenjivati zemlju ?
    Veliki teret će tu pasti na leđa općina koje će prijavljivati svoje parcele za komasaciju i obavljati razgovore sa seljacima koji se moraju između sebe dogovoriti i međusobno si prepustiti parcele kako bi se mogle spojiti u velike komade. A to neće biti lagan posao,već sada kažu seljaci zabrinuti zbog načina provođenja tog postupka.
    -Naravno da treba okrupniti parcele ali pitanje je kako će se to činiti. Šuška se kako neće sve parcele biti isto vrednovane i da će za jednu ral A kategorije zemlje davati četiri rali C kategorije. No,tko će i kako određivati koliko koje zemljište vrijedi i što će biti sa viškom zemlje koja će ostati nakon tih razmjena. Apsolutno podržavam komasaciju ali ona mora biti pravedna i ne smiju opet deblji kraj izvući seljaci-kaže Tihomir Grdinić, poljoprivrednik iz Nove Rače.

    Upravo ta općina ima iskustva sa komasacijom i tamo dobro znaju da to neće ići nimalo brzo niti lako. Kod tamošnjeg aerodroma u Novoj Rači postoji velika gromada zemljišta koje je komasirano ali još čeka vlasnike.
    -Riječ je o površini od 101 hektara za koji je javni natječaj raspisan 2013.godine ali Agencija za poljoprivredno zemljište ga još nije nikome dodijelila. Samo geodetska izmjera je napravljena 2010.godine ali izrada papirologije ,pronalaženja vlasnika i provođenje kroz zemljišne knjige i katastar idu puno teže i zbog toga se i toliko čeka sa dodjeljivanjem zemlje. Osobno smatram da se komasacija može provesti i na području naše županije ali neće ići jednostavno .Ljudi se trebaju dogovoriti oko razmjena parcela i tu ne mogu svi biti sto posto zadovoljni pa je to posao koji će potrajati-kaže načelnik Općine Nova Rača Darko Knežić.

    Ni glatko ni lako
    Iskustva zemalja koje su provele komasaciju pokazuju da su prednosti višestruke ,te da iako je postupak dugotrajan na koncu se isplati. Doduše ,teško je očekivati da će sve ići glatko kao u Nizozemskoj gdje se primjerice,u nekoj općini organizira sastanak na koji dođu svi seljaci i istu večer se sve dogovori i svi pristanu na novi raspored parcela. Temeljem takvih iskustava komasacija bi brzo u funkciju stavila veći dio od 700 tisuća neobrađenih hektara zemljišta koliko ga ima u Hrvatskoj.

    Bizarni plavi dizel
    Osim što im stvara velike probleme i troškove velika usitnjenost i razbacanost parcela seljake dovodi u neke bizarne situacije koje bi komasacija trajno riješila.
    -Seljaci se moraju voziti od parcele do parcele na traktorima ali ne smiju voziti na plavi dizel ako nemaju i priključak na traktoru jer se to gorivo smije koristiti za radove na polju. Znalo se dogoditi da iz raznih razloga seljaci na traktoru nemaju spojen priključak imamo slučajeva da je policija zbog toga naplaćivala kazne .Da su parcele spojene toga ne bi bilo-kaže Tihomir Grdinić.

    Izvor: BJELOVARAC novi

  • Izaslanstvo HSP-a na 19. Proljetnom međunarodnom sajmu u Gudovcu


    sajam 3
    Izaslanstvo HSP-a organiziralo je 02.04.2016. godine posjet na „19. Proljetni međunarodni Bjelovarski sajam u Gudovcu“.  Uz članove podružnice HSP-a Bjelovar kao gosti su bili Anđela Relković Paruž, predsjednica podružnice HSP Dugo Selo, Tihomir Grdinić dopredsjednik Županijskog HSP-a, a ujedno i član povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu, te Zvonko Mlakić, član Predsjedništva HSP-a.
    sajam paruž_mlakić
    Članovi HSP-a u cjelodnevnom druženju uživali su u bogatom programu sajma. Posebno se dojmio štand Udruge Hrvatskih ratnih veterana i njihov projekt „ Ratnici u miru“, a projekt im je prezentirao član udruge Marko Šafran iz Kolareva Sela.

    Sajmovi su izuzetno bitno mjesto prezentacije poslovnih mogućnosti izlagača, novih tehnologija i poslovnih trendova, uz neizostavnu mogućnost usporedbe s konkurencijom.
    I dalje je nezamjenjiv osobni kontakt ”licem u lice” jer omogućava da istovremeno vidite, ocijenite i dobijete pravu informaciju o nekoliko proizvoda-kazao je Tihomir Grdinić  član Povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu.

    sajam gudovacsajam 1sajam 2Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu

  • Ministar Romić odgovorio na HSP-ov upit. Isplata poticaja od 4. do 15. travnja


    Željno očekujemo “Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi” koji mora biti od strateškog interesa za poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj i predlažemo da se ugleda na austrijska rješenja
    poticaji
    Hrvatska stranka prava, točnije naše Povjerenstvo za selo i poljoprivredu je u svome priopćenju od 29. ožujka 2016. godine postavilo pitanje ministru poljoprivrede Romiću kada će biti isplata poticaja. U priopćenju smo konstatirali nužnost hitne isplate poticaja kako hrvatska polja ne bi ostala nezasijana, te ustvrdili da ukoliko hitno ne dođe do isplate to ćemo smatrati pogodovanjem uvozničkom lobiju i atakom na hrvatsko selo i seljake.

    Na današnjem otvaranju Poljoprivrednog sajma u Gudovcu ministar je implicitno odogovorio na naš upit i najavio je da već idući tjedan ide isplata poticaja te da će biti će gotova do 15. travnja. Riječ je o dijelu sredstava koja stižu iz europske omotnice, a istodobno će biti isplaćena i interventna potpora za mljekarski sektor. Ministar je ustvrdio kako se ovih dana intenzivno radi i na rješenjima da se pomogne, danas možda najranjivijem mljekarskom sektoru u nacionalnom agraru.

    Najavio je i Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi kojom će se riješiti lanac problema primarne proizvodnje preko prerađivačkog sektora do polica trgovaca, i naglasio kako će se tim Zakonom konačno na tržištu uvesti red.

    Željno očekujemo “Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi” koji mora biti od strateškog interesa za poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj i predlažemo da se ugleda na austrijska rješenja koja definiraju odnose “proizvodnja domaće hrane – uvoz”, na način da se ne može ništa uvoziti dok postoji i jedan kilogram hrane proizveden u Austriji.

    Samo na taj način možemo hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju staviti u centar pozornosti i pošteno i fer se odnositi prema hrvatskim poljoprivrednicima.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    povjerenstvo za selo i poljoprivredu.
    Tihomir Grdinić

  • HSP: Ministre kada će biti poticaji i u kojoj mjeri ???


    U slučaju da se prvi dio poticaja isplati poslije travnja ove godine seljaci neće posijati kukuruze i na tome će profitirati uvozni lobi, pa ako se to desi znati ćemo kome odgovara da naša poljoprivreda i seljak propadne.

    golf poljoprivreda

    Hrvatska poljoprivreda ovakvim načinom gospodarenja i ministarstvom poljoprivrede koje je ministarstvo svega a najmanje poljoprivrede je u ovom trenutku na izdisaju. Stalna obećanja i laži seljake tjeraju od poljoprivrede. Pa tako obećanje o isplati poticaja koje je bilo obećano još 31.siječnja 2016. godine,  pa je rečeno krajem veljače, pa onda u ožujku.

    No od toga svega nije se izvršilo ništa, jedino kako saznajemo trenutno su u tijeku isplate prvog dijela potpora za proizvodnu za 2013. godinu, između ostalog i za ekološku poljoprivredu onim korisnicima koji su zadovoljavali uvjete ekološke proizvodnje.
    Znaju li  u ministarstvu poljoprivrede  da su naši seljaci u blokadi, računi su im blokirani za sitne iznose novca koje ne mogu podmiriti. Što je sa izjavom bivšeg ministra Jakovine od 17.siječnja kada je rekao da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sljedećih petnaestak dana početi isplatu izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koja se prvi put dijelom isplaćuje i iz proračuna EU.

    Za poticaje je predviđeno petstotinjak milijuna kuna više nego prošle godine, pa je tako za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a 1,7 milijardi iz državnog proračuna.
    Javno pitamo ministra poljoprivrede Romića kada će biti poticaji i u kojoj mjeri. Rekao je čim se donese proračun da se kreće sa isplatom poticaja. Ministre ako ne bude poticaja to će biti zadnji čavao u lijesu hrvatskim seljacima.

    U slučaju da se prvi dio poticaja isplati poslije travnja ove godine seljaci neće posijati kukuruz, a na tomu će profitirati uvozni lobi, pa ako se to desi znati ćemo kome odgovara da naša poljoprivreda i seljak propadne. Na Vama je velika odgovornost, ne dopustite da nam se poljoprivreda ugasi, a sela nestanu.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić

  • Podružnica HSP-a Nova Rača usvojila plan rada za 2016. godinu


    hsp nova rača
    Dana 16.03.2016.godine održan je sastanak podružnice HSP Nova Rača. Predsjednik podružnice Tihomir Grdinić (ujedno i član Glavnog Stana HSP-a) izvijestio je sve prisutne o aktivnostima Stranke, te o održanom Saboru HSP. Na Saboru je u najviša tijela HSP-a izabrano je dvoje naših predstavnika iz Bjelovarsko-bilogorske županije i to Zvonko Mlakić za člana Predsjedništva HSP i Milouš Koči za člana Časnog suda HSP.

    Prisutni članovi su iznijeli svoje prijedloge i ideje, te je zajednički usvojen plan rada HSP podružnice Nova Rača za 2016.godinu. Istaknuto je da će se podružnica u svom radu truditi približiti što većem broju ljudi, obnavljajući postojeće članstvo novim, mladim i ambicioznim ljudima koji cijene vrijednosti za koje se HSP zalaže.

    Želimo da to bude timski rad, pa ćemo trebati podršku svih Vas danas okupljenih, ali i svih onih koji nam se žele pridružiti učlanjenjem u HSP i od ovog mjesta napraviti sredinu ugodnu za život, dajući Novoj Rači mjesto koje i zaslužuje.

    Pokušati ćemo se približiti ljudima osluškujući potrebe mještana, pružajući im potrebne informacije, te organizirajući edukacije o bitnim temama u poljoprivredi putem povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu, ali i ostalim bitnim stvarima.

    Hrvatska stranka prava
    Podružnica Nova Rača
    Tihomir Grdinić,predsjednik

  • HSP: Porez na neobrađenu zemlju nije rješenje za spas poljoprivrede!


    Da je poljoprivreda uništena i da se ne planira uvesti promjene primjer je ovaj prijedlog poreza o neobrađenoj zemlji, a istodobno imamo poticaj na neobrađenu zemlju.

    grdinić povjerenstvo zap

    Iz Odluke Ustavnog suda citiramo:
    „Uvođenjem poreza kojima se oporezuju neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine i neizgrađeno građevinsko zemljište, zakonodavac je postupio suprotno načelima određenim u članku 51. Ustava. Ponajprije je prekršeno načelo prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, jer navedeni porezi ni kad je riječ o određivanju njihovih adresata, a ni kad je riječ o visini odnosno stopama poreza uopće, ne vode računa o gospodarskim mogućnostima onih za koje se određuju.
    Naime, navedeni se porezi određuju s obzirom na činjenicu neobrađivanja obradivog poljoprivrednog zemljišta, nekorištenja poduzetničke nekretnine, odnosno ne izgradnju građevinskog zemljišta, a pri tome se ne vodi računa o gospodarskoj snazi (mogućnostima) osoba kojima se nameće porezna obveza. Ovo unatoč olakšicama propisanim za plaćanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, određenim člankom 38. Zakona.

    Navedeni porezi suprotni su ustavnim načelima pravednosti i jednakosti poreznog sustava, jer njih ne plaćaju svi vlasnici nekretnina već samo oni koji ih ne koriste. Vezano uz prirodu prava vlasništva i mogućnosti njegova ograničenja, valja zaključiti da za svaku vrstu plaćanja poreza na vlasništvo mora biti odlučujuća činjenica da ako je riječ o vlasništvu nekretnine, ona postoji i da je porezni obveznik posjeduje, a ne način na koji je koristi.

    Jednakost, kao jedan od ustavnih temelja poreznog sustava, ne postoji ako je porez propisan kao oblik kazne sa svrhom prisile vlasnika da protivno svojim interesima ili mogućnostima koristi svoju nekretninu. Zbog toga navedeni porezi nisu u skladu niti s načelom pravednosti poreznog sustava koje traži da porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen prema svim adresatima na koje se određeni porez odnosi, polazeći primarno od njihovih gospodarskih mogućnosti.“
    Porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište smo imali . Hrvatski sabor je na sjednici 28. lipnja 2001. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, kojim je predviđeno sljedeće:
    „Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:
    (…)
    4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,“
    Dalje u tekstu tih prilično opsežnih izmjena i dopuna precizira se kako, u kojim slučajevima se porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište može uvesti i koliki su iznosi. Prenijet ćemo samo najvažnije odredbe:
    „Članak 38.a
    (1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaćaju vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište ne obrađuju godinu dana. (…)
    Članak 38.c
    (1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta u iznosu:
    1. na oranice do 500,00 kuna godišnje,
    2. na povrtnjake do 800,00 kuna godišnje,
    3. na voćnjake do 1.000,00 kuna godišnje,
    4. na maslinike do 1.000,00 kuna godišnje,
    5. na vinograde do 1.000,00 kuna godišnje,
    6. na livade do 250,00 kuna godišnje.
    (2) Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuju svojom odlukom općina ili grad. (…)“
    Ustavni sud je ovakve kaznene zakone proglasio neustavnim. U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 1. svibnja 2015. godine predviđene su novčane kazne za osobe koje ne budu obrađivale svoje zemljište. Prema članku 66. spomenutog Zakona, novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna prekršajno će se kazniti pravna osoba koja ne bude obrađivala zemljište, a kaznom od 500 do 15.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba. Istom kaznom, od 500 do 15.000 kuna, kaznit će se i fizička osoba.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu razmatralo je prijedlog novog ministra poljoprivrede Romića, te smo se prisjetili odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske sa sjednice održane 21. veljače 2007. godine, na kojoj je ukinuo je odredbe o novim porezima, uključujući i onu o neobrađenom obradivom poljoprivrednom zemljištu. Žalosno je da se ponovo poseže za porezom za neobrađenu zemlju koji je i prije 15 godina se pokazao promašajem.
    Hrvatska raspolaže sa 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 738 tisuća hektara u vlasništvu države. Od toga je u različitim vidovima raspolaganja u funkciji samo 430 tisuća hektara.

    Da je poljoprivreda uništena i da se ne planira uvesti promjene primjer je ovaj prijedlog poreza o neobrađenoj zemlji, a istodobno imamo poticaj na neobrađenu zemlju.

    Iz toga se može iščitati da naš seljak mora prestati proizvoditi, jer je bolje uvoziti. Puno je tu nelogičnosti, hoće li će novi ministar povući dosadašnje štetne zakone i ubuduće uvoditi zakone koji pomažu ,a ne štete seljaku.

    Stalno ponavljamo da ministarstvo poljoprivrede i ministar počnu dijalog sa seljacima i stručnjacima kojima je stalo do opstanka poljoprivrede, vrijeme je da se počne slušati one zbog kojih i postoji to ministarstvo.

    Zahtijevamo da prvi potez ministra bude javno objavljivanje potpisanih obveza sa EU i kvota koje su nama nametnute. HSP u svom programu za poljoprivredu ima rješenja za stanje u poljoprivredu. Dio prijedloga smo javno objavili putem priopćenja našeg povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu.

    HSP je protiv uvođenja poreza na neobrađenu zemlju, smatramo da ima puno drugih rješenja kojima bi se riješio problem neobrađene zemlje. Gospodo porez nije rješenje i spas za poljoprivredu.

    Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić

  • HSP-ovo Povjerenstvo za selo i poljoprivredu odgovorilo “agroklubu”


    U kojem će smjeru krenuti hrvatsko selo?

    grdinić povjerenstvo zapMato Brlošić, predsjednik HPK i Ivana Nađ, urednica poljoprivrednog portala Agroklub.com, predstavili su 11 ključnih pitanja vezanih za budućnost poljoprivrede. Pitanja su odaslana svim političkim strankama, a njihovi odgovori imaju mogućnost promijeniti sliku poljoprivrede te osigurati pretpostavke za održivi razvoj prehrambene industrije.

    Na 11 pitanja odgovore je dala Hrvatska stranka prava (HSP) :

    1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi stavili u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredno zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?

    HSP predlaže da se osnuju po općinama i gradovima povjerenstvo koje bi ocijenilo potrebe za zemljom ,te predložilo uvjete za zakup ili prodaju zemlje. Uveli bi strogu kontrolu plana koji bi se morao predložiti prilikom natječaja, te se nebi smjelo dopustit da cijena zemlje u natječaju bude viša nego što realno zemlja vrijedi.
    HSP se protivi okrupnjavanju zemljišta , jer to vidimo kao prednost naše poljoprivrede . Predlažemo borbu za male proizvođače , u eko proizvodnji vidimo rješenje za opstanak ljudi na selu i zaštitu hrvatskog sela.
    HSP je protiv poreza na neobrađenu zemlju jer smatramo da je stanje u poljoprivredi jako loše i da hrvatski poljoprivrednici nisu krivi što ne mogu isfinancirati obradu zemlje.

    2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?

    Da bi se poboljšalo stanje u poljoprivrednoj proizvodnji potrebno je znati što je točno potpisano između Hrvatske i EU vezano za poljoprivredu i kolike su nam stvarne kvote.
    Hitno treba spriječiti uvoz loših i nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda.
    Da bi se zaštitili nacionalni interese RH hitno je potrebna izrada nacionalne strategije razvoja poljoprivrede.
    HSP smatra da je jedan od problema loša povezanost ministarstva poljoprivrede i ministarstva turizma , te se to mora ubuduće promijeniti.
    HSP traži da se hitno uravnoteži sustav ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda u RH.

    3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?

    HSP predlaže reformu poticaja na način isplate po proizvedenom proizvodu , a ne po hektaru. Predlažemo osnivanje malih poljoprivrednih klastera .
    Veće potpora za male eko proizvođače, uz strogu kontrolu eko proizvoda.
    Poticanje obnovljivi izvora energije i navodnjavanja.

    4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetniji domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?

    Veća porezna stopa na uvoznu robu .
    Stimulacija proizvodnje proizvoda koje ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe.
    Veća stimulacija za izvoz poljoprivrednih proizvoda.

    5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz sustave potpora i prostorne planove?

    Da bi se zadržalo mlade na poljoprivredi treba osigurat da od nje mogu pošteno živjeti. Sa promjenama u poljoprivredi i boljim uvjetima mladi će sami ostajati na selu i baviti se poljoprivredom. Za HSP je zaštita sela i poljoprivrede jedan od nacionalnih interes .

    6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?

    Veća informiranost o zakonima koji im pokazuju da je lakše kada se udruže nego da su sami.
    Osiguravanje promidžbe na lokalnom tržištu.
    Veći poticaji na udruženu eko proizvodnju.

    7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?

    HSP predlaže da se HPK ponovo financira iz državnog proračuna.
    HPK uključiti i omogućiti im suradnju pri donošenju novih zakona vezanih za poljoprivredu.
    Država treba osigurati HPK-u prostor za rad po terenu.

    8. Suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?
    Znanstvena zajednica je važna karika pri oporavku poljoprivrede. Potrebno ima je osigurat dovoljno prostora da rade po terenu i više ih uključiti prilikom donošenja novih zakona i propisa. Oni bi trebali biti u timu koji bi izradio nacionalnu strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede.

    9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?

    Potrebna je velika reforma u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.
    HSP predlaže više rada po terenu , te kvalitetnije i bolje informiranje poljoprivrednika o novinama u poljoprivredi .
    Samim oporavkom poljoprivrede za očekivat je i više novaca za Poljoprivrednu savjetodavnu službu.

    10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?

    HSP predlaže donošenje zakona kojim bi se omogućilo nasljeđivanje zemljišta, farmi, OPG-a ili strojeva bez plaćanja poreza.

    11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete sa dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu čini jako veliki broj kvalitetnih i stručnih ljudi kojima je jedini cilj opstanak hrvatskog sela i poljoprivrede . Ako HSP bude predlagao ministra poljoprivrede , to će biti čovjek koji će se znati suočiti sa svim izazovima i problemima u hrvatskoj poljoprivredi Znati će iznaći načine za poboljšanje stanja u poljoprivredi . HSP ima više kandidata za resor poljoprivrede ,ali o imenima tek nakon provedbe parlamentarnih izbora i odluke hrvatskog naroda koga žele da sastavi buduću vladu a time i za ministra poljoprivrede.

    Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu

  • Predstavljamo:Kandidati HSP-a iz Bjelovarsko-bilogorske županije na koalicijskoj listi „SPREMNI“ za II. izbornu jedinicu


    SPREMNI
    Hrvatska stranka prava (HSP) na predstojeće parlamentarne izbore izlazi u koaliciji „SPREMNI“, a koaliciju čine tri stranke Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska konzervativna stranka (HKS) i Obiteljska stranka (OS).

    II. Izborna jedinica obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba. Na izborima će se moći i glasovati za određenog kandidata, preferencijalno glasovanje je sustav glasovanja u kojem građani s pravom glasa osim mogućnosti glasovanja za određenu listu imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste.

    Županijsko vijeće HSP-a Bjelovarsko – bilogorske županije na koalicijsku listu „SPREMNI“ za II. izbornu jedinicu kandidiralo je četiri svoja člana.

    3. na listi koalicije „SPREMNI“ za II. drugu izbornu jedinicu
    Zvonko Mlakić,  predsjednik podružnice HSP Rovišće, predsjednik HSP Bjelovarsko-bilogorske županije, vijećnik HSP u Općini Rovišću, član Predsjedništva HSP

    6. na listi koalicije „SPREMNI“ za II. drugu izbornu jedinicu
    Tihomir Grdinić, predsjednik podružnice HSP Nova Rača, član povjerenstva HSP za selo i poljoprivredu, dopredsjednik HSP Bjelovarsko-bilogorske županije

    12.na listi koalicije „SPREMNI“za II. drugu izbornu jedinicu
    Dražena Biroš Vagner ,dopredsjednica podružnice HSP Garešnica

    14. na listi koalicije „SPREMNI“ za II. drugu izbornu jedinice
    Gabrijela Rihtarić , članica Izvršnog odbora Bjelovar, predsjednica mladeži HSP Bjelovarsko-bilogorske županije

    Imaš li u sebi domoljublja ,srčanosti i veliku dozu prkosa, ako si spreman i kada drugi nisu i vjeran kad se nevjera nudi, onda imaš jednu jedinu opciju. Moraš biti spreman za koaliciju „SPREMNI“
    (HSP,HKS,OS)

    hsp

  • HSP Bjelovarsko – bilogorske na koordinaciji u Primorskoj 5.


    hsp bjelovarska u zg

    U sklopu priprema za parlamentarne izbore, kao i širenja projekta “HSP DOM SVIH PRAVAŠA” čelništvo HSP-a Bjelovarsko bilogorske županije održalo je danas u Primorskoj 5 u Zagrebu, koordinaciju s glavnom tajnicom HSP-a Mirelom Bušljeta Felc.

    Izaslanstvo su činili predsjednik ŽV HSP-a Bjelovarsko bilogorske županije i član predsjedništva Zvonko Mlakić, Tihomir Grdinić njegov zamjenik i ključni čovjek Povjerenstva za selo i poljoprivredu, te Milouš Koči rizničar HSP-a Bjelovarsko bilogorske.

    Konstatirano je da su pripreme za parlamentarne izbore u ovoj županiji već poodmakle. Održan je niz motivacijskih sastanaka po podružnicama, a najavljeni su i ostali sastanci po podružnicama sukladno Planu obilaska i djelovanja.

    Dogovoreno je formiranje zajedničke koordinacija za II. izbornu jedinicu budući ista obuhvaća dio grada Zagreba, Zagrebačke županije, Bjelovarsko bilogorsku i Koprivničko križevačku županiju.
    Napravljen je i nacrt Plana izborne kampanje koji će se dodatno usuglašavati.

    hsp

  • HSP: Jedan od temelja opstanka sela su mladi ljudi


    simentalac

    HSP u ostanku mladih na selu vidi spas hrvatskog sela i poljoprivrede . Da bi to ostvarili država mora puno više energije i volje uložiti u njih, a ministarstvo poljoprivrede mora biti njihov servis i njima na usluzi i pomoći im oko izvlačenja novca iz raznih fondova EU. U konačnici o mladim ljudima ovisi buduća kvaliteta života na selu i o njima će ovisiti budući razvoj hrvatske poljoprivrede. Po podatcima u Hrvatskoj na selu živi trećina stanovništva i većinom se bave ili bi se trebali baviti poljoprivredom.
    Jedan od ciljeva HSP-a u govedarstvu je zaštita hrvatskog goveda simentalca, a tu vidimo priliku da se Ministarstvo poljoprivrede iskupi za sve loše učinjeno i da pokuša zainteresirati mlade ljude da se ponovo aktivnije počnu baviti uzgojom stoke i da si na taj način osiguraju egzistenciju u RH.
    Govedarstvo je temeljna poljoprivredna grana i o tome koliko će se mladih ljudi baviti uzgojem goveda uvelike ovisi budućnost i kvaliteta života na selu. Sam uzgoj goveda igra izuzetno veliku ulogu u gospodarstvu sela i poljoprivrede općenito. Genetsko unaprijeđenje goveda izuzetno je zahtjevan i dugoročan posao pa je stoga neobično važno da ga jako ozbiljno shvate i njime se odluče na duge staze baviti mladi ljudi na selu.
    Opstanak stočarstva na selu ovisi o motivaciji mladih ljudi da se bave tom zahtjevnom proizvodnjom. Uzgoj goveda nije samo proizvodnja, to je zapravo način života na koji se mladi čovjek mora odlučiti. Sve mjere, potezi i aktivnosti nadležnih institucija u poljoprivredi moraju bezuvjetno poticati i snažno motivirati mlade ljude na selu da se ozbiljno i stručno bave temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom.

    Za nas u HSP je ne prihvatljivo i žalosno da hrvatsko govedo simentalac koje je u bivšoj državi bio brend, danas u modernoj Hrvatskoj gotovo i ne postoji. Krivaca je puno, od distributera bikovskog sjemena, pa do selekcije i naravno velikih tovljenika goveda koji iz zemalja EU uvoze telad koja se na kraju tova deklariraju kao hrvatski simetalac. Opravdanja su mnoga od toga da hrvatski simentalac ima mali index mliječnosti, mali radman za meso, imaju velike rogove, a i zbog uništenog mliječnog fonda fali nam teladi za velike tovljenike.
    Da malo pojasnimo, godinama je hrvatsko govedo simetalac bilo glavna osovina hrvatskih seljaka i skoro svako selo je imalo bikovsku majku i to po par komada. Hrvatsko govedo simetalac je možda imalo mali indeks mliječnosti u usporedbi sa ostalim govedima simetalaca iz EU, ali imao je velikih prednosti i to veliki radman, otpornost na bolesti i veliku plodnost.
    Radi povećanja mliječnosti počeo je uvoz junuca iz drugih zemalja,a tu je vodeća bila bivša firma „Sirela“ i ruku na srce od svih tih uvezenih junica tek je svaka 9 junica valjala.
    Nakon toga je počeo uvoz sjemena za veću mliječnost sa čime se gubio radman, pa se počelo uvoziti i sjeme da se digne ili pokuša vratiti stari radman te da nam hrvatski simetalac nema rogove. Nakon svega toga imamo mix hrvatskog i EU simetalca.
    Mi u HSP-u predlažemo da se zaštiti hrvatski simentalaci i to na slijedeće načine:
    -Većim poticajem za uzgajivače hrvatskog goveda simetalca, uz strogu kontrolu i selekciju preko rodovnika.
    -Zbog zatrovanja uvoznim sjemenom u početku tražimo da u hrvatskom govedu simetalcu bude dopušteno 28,57 % tuđe krvi od odabranih pasmina goveda, a taj bi se postotak selekcijom polako treba spustiti na željenih 10%.
    -Ministarstvo poljoprivrede i savjetodavne službe moraju kontinuirano i stručno raditi sa mladim uzgajivačima, te im pomoći oko problema sa uzgojom i sa genetskim unapređenjem hrvatskog goveda simentalca.
    -Posebno zahtjevamo da više vremena i energije potroše na problem nedostatnog informiranja i educiranja uzgajivača goveda.
    -Ministarstvo poljoprivrede i sve agencije koje se vežu na poljoprivredu trebale bi poljoprivrednike obavijestiti o svim mjerama EU za poticanje u poljoprivredi, te ih educirati oko pisanja projekata i apliciranja na EU-fondove .
    -Ponovnim oživljavanjem proizvodnje hrvatskog goveda simentalca, vratili bi život na selo.
    -Mala poljoprivredna gospodarstva trebala bi biti stimulirana da krenu sa uzgojom goveda, ali uz uvjet da se udruže sa više proizvođača. Na taj način bili bi konkurentni na tržištu, a time bi se smanjio uvoz iz EU zbog manjka teladi u RH.
    Nama u HSP-u je jasno je da tržište i konkurencija traže svoje, ali na nama je da zaštitimo hrvatsko govedo simentalca za buduće generacije.

    Povjerenstvo HSP za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić,član povjerenstva

  • Ministre Jakovina promjenite pravila – spriječite “RAT ZA ZEMLJU”


    oranice
    Hrvatska stranka prava se putem Povjerenstva za selo i poljoprivredu aktivno uključila u rješavanje problematike vezane za stanje u hrvatskoj poljoprivredi. Povjerenstvu se i dalje javljaju nezadovoljni poljoprivrednici, pogotovo s područja Bjelovarsko-bilogorske županije i Osječko Baranjske županije. Svi oni upiru prstom u ministra Tihomira Jakovinu, jer on je taj koji im je trebao pomoći. Poljoprivrednici u svojim pritužbama naglašavaju da su dovedeni pred zid i da ne vide izlaza. Očekivali su od ministra Jakovine da kordinira cijelokupnim poljoprivrednim sustavom, ali nažalost on to nije činio.

    Upozoravali smo ministra da mora gomilu dobro plaćenih činovnika iz svih agencija potjerati iz ureda i natjerati ih da svakom poljoprivredniku ako je potrebno ponaosob objasne koje EU mjere dolaze i koliko novaca mogu povući iz EU. U ministarstvu i dalje nemaju sluha za naše poljoprivrednike koji nemaju pristup internetu i neznaju se njime služit pa tako da informacija objavljenih putem interneta veliki dio naših poljoprivrednika nema priliku pročitati, te su oni primorani informacije tražiti u svojim općinama ili zvati razne agencije za poljoprivredu.
    Ukazujemo na novi problem s kojim se poljoprivrednici susreću, a to je prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Prije 10 godina ta zemlja bila je data u zakup, a druga je prodana. Tada su pravila bila jednostavna, prednost su imali stanovnici Općine u kojoj se vršila prodaja, OPG-i, branitelji, te je bilo nužno priložiti program.
    Natječaj se u pravilu objavio na svim oglasnim pločama bekoliko tjedana unaprijed i nakon toga je komisija otvarala koverte i prihvaćala najpovoljnije ponude. Sada opet je ta zemlja na prodaju jer je istekao zkup ili je zbog ne plaćanja ugovor prekinut .
    Povjerenstvu HSP-a za selo i poljoprivredu nekoliko poljoprivrednika je ukazulo na problem oko zakupa i prodaje zemlje jer sad pravila nisu dostupna širem krugu ljudi. Agencija za poljoprivredno zemljište objavi samo na svojoj stranici informaciju ili čak niti to. U većem dijelu zemlju u praksi dobiju velike firme i veliki poljoprivrednici,a mali tek poslije saznaju da je natječaj bio.
    Da to nisu samo priče dokazuje primjer iz Općine Veliki Grđevac gdje se stanovnici sela Pavlovac nalaze u velikim problemima. S 15.10.2015. godine istječe zakup na 70 hektara zemlje, a nitko NEZNA ništa o natječaju. Poljoprivrednici zovu u Agencija za poljoprivredno zemljište i svatko dobije drugačiji odgovor, a na pisane zahtjev se mora čekat najmanje 30 dana što je predugo, ako odgovor upće stigne.
    U Općini Veliki Grđevac tvrde da je odgovorna Agencija za poljoprivredno zemljište a u Agencija za poljoprivredno zemljište da je odgovorna Općina i tako u krug.
    Da je to veliki problem ukazuje mladi poljoprivrednik Božidar Sokolić iz Pavlovca koji je vlasnik OPG-a koji ima u zakupu zemlju i NE ZNA ništa o produljenju zakupa. Problem mu nastaje jer mu je ta zemlja bitna da ispuni uvjete kako bi mogao povući novac iz mjera ruralnog razvoja. Upozorava da nema informaciju o zakupu i da jednostavno više ne zna koga pitati ili kome vjerovati .Ako ostane bez te zemlje biti će mu problem nastaviti sa daljnjim radom vjerojatno morati prestati baviti se poljoprivredom.
    Da bi se ovakvi problemi spriječili HSP nudi rješenje i traži da se javno minimalno 15 dana prije početka natječaja objave uvjeti za zakup zemlje i to ne samo na internetskim stranicama Agencije za poljoprivredno zemljište nego i javno na oglasnim pločama u gradovima i općinama na čijem se teritoriju prodaje zemlja. Ovo je posebno bitno u malim općinama gdje se sav društveni život vrti oko općinskih ureda i otvara informacije većem krugu potencijalnih kupaca poljoprivrednog zemljišta.
    Isto tako tražimo i smatamo logičnim da prednost pod istim uvjetima moraju imati mladi poljoprivrednici i OPG-ovi sa područja gdje se zemlja prodaje jer samo tako ih možemo zadržati na tom prostoru.
    Pozivamo Miistra Jakovinu na ŽURNU reakciju inače će svojim nečinjenjem izazvati „RAT ZA ZEMLJU“ sa scenama koje smo gledali u američkim westernima.

    Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić,član povjerenstva

  • HSP Nova Rača: Jačamo stranačka infrastrukturu i uspješno se pripremamo za parlamentarne izbore!


    hsp nova rača 1HSP kao najstarija Stranka u Hrvata ponovo je prihvaćena i prepoznata kod naroda. Baštiniti i dosljedno provoditi najstariji i jedini izvorno hrvatski politički svjetonazor, pravaštvo je jedini ispravni put i program kojim se mogu pokrenuti hitne i temeljite promjene u svim sverama društva u Hrvatskoj.

    hsp nova rača
    Bjelovarsko-bilogorski HSP je na svojoj zadnjoj sjednici Županijskog vijeća usvoji plan i program rada.Bitno je naglasiti da su na tom sastanku zadani određeni ciljeve koje HSP-BBŽ želi ostvariti. Jačanje stranačke infrastrukture, te stalno jačanje brojčanog stanja naših organizacija je važan segment djelovanja HSP-a u županiji, a pripreme i provedba kampanje za parlamentarne izbore aktivno se provodi diljem Županije, te se je u provedbu uključilo cjelokupno članstvo HSP-a po utvrđenoj dinamici i zadanom planu.
    Dana 08.09.2015.godine Bjelovarsko-bilogorski HSP je održao aktivnosti i započeo sa provođenjem priprema za parlamentarne izbore u podružnici HSP Nova Rača. Predsjednik podružnice Nova Rača Tihomir Grdinić je u svom izviješću prezentirao rad Stranke u Općini i kazao da projekt „HSP dom svih pravaša“ se uspješno provodi i daje odlične rezultate.hsp nova rača 2

    Posebno je prihvaćen rad povjerenstva HSP-a za selo i poljoprivredu  npr.Problem zaštićenih računa OPG-ova, Pravilnik o doniranju hrane, Reforma poticaja je samo dio tema koje mještani prihvaćaju i javno podržavaju. Možemo kazati da je rad HSP-a u Općini Nova Rača prepoznat, a to se vidi u zadnje vrijeme i po velikom broju novopridošlih članova.

    Posebno smo bili zadovoljni nedavnim gostovanjem predsjednika HSP-a Daniela Srba Općini Nova Rača. Stranka će aktivno pratiti i sudjelovati u kreiranju svih događaja u Općini, te će svojim prijedlozima i javnim priopćenjima nuditi svoje ideje na dobrobit svih mještana Općine.

    Na sastanku je usvojen plan rada za naredni perijod. Posebno bi istaknuli da će se uskoro osnovati ogranak HSP-a u Dautanu i da će biti nekoliko javnih tematskih tribina HSP-a.

    Sa sastanka je upućen poziv svim mještanima Općine Nova Rača da se priključe radu Stranke ,te da zajedno sa nama grade bolji život u Općini.

    Bog i Hrvati !
    Hrvatska stranka prava
    Podružnica Nova Rača
    Tihomir Grdinić,predsjednik

  • HSP: Ministre Jakovina žurno donesite Pravilnik o doniranju hrane, djeca će nam gladna ići u školu.


    Pravilnik o doniranju neprodane hrane iz trgovačkih centara u Hrvatskoj nije donešen iako ga je ministar poljoprivrede Jakovina najavljivao još u ožujku 2015. godine.
    donacija hrane
    Pravilnik o doniranju neprodane hrane iz trgovačkih centara u Hrvatskoj nije donešen iako ga je ministar poljoprivrede Jakovina najavljivao još u ožujku 2015. godine.

    Ako znamo da se godišnje u prosjeku u Hrvatskoj baci 90 kilograma hrane po stanovniku (oko 400 000 tona) i ako znamo da imamo ogroman broj praktički gladnih ljudi ovo otezanje s donošenjem Pravilnika je jednostavno neprihvatljivo. Svaki dan otezanja s donošenjem Pravilnika je još jedan dan agonije za ljude koji preživljavaju od pomoći drugih.

    Iz iskustva drugih Europskih zemalja znamo da postoje veliki otpori trgovačkih centara kojima je hranu pred istekom roka trajanja jeftinije zbrinjavati uništavanjem nego je donirati potrebitima. Pitanje koje se postavlja je gdje je tu etičko odgovorno poslovanje i briga za ljude u potrebi i sredini gdje ostvaruju profit.

    Prijedlog HSP-a je da svi supermarketi veći od 400 metara četvornih, moraju ubuduće pokloniti neprodanu hranu humanitarnim organizacijama ili bankama hrane s kojima će sklopiti ugovore. Oslonac bi im pri tomu trebale biti jedinice lokalne uprave i samouprave, gradovi i županije.
    Smatramo da također moramo iznaći model za doniranje viškova hrane koje imaju naši OPG-ovi, jer u sadašnjem sustavu je to neizvedivo i kontraproduktivno po same proizvođače hrane koji žele jedan dio viškova donirati u humanitarne svrhe.

    Istodobno bi Vlada RH „oprostila“ PDV na doniranu hranu, naravno uz sve primjerene mehanizme kontrole zdravstvene ispravnosti, sigurnosti i kvalitete donirane hrane, s ciljem spriječavanja zloputreba i doniranja neupotrebljive hrane.
    bacanje hrane
    Ako znamo da danas u Hrvatskoj Slavoniji, nekadašnjoj „tvornici hrane na otvorenom“ imamo djece koja gladna dolaze u školu, a njihovi roditelji im ne mogu priuštiti ni jedan čestit obrok dnevno tražimo ŽURNOST u donošenju Pravilnika o doniranju hrane.

    Školska godina počinje ta tjedan dana. Kakva nam je gospodarska situacija i koliko je u Hrvatskoj nezaposlenih uvjereni smo da će ove školske godine biti još veći broj školske djece kojoj je potrebno osigurati bar jedan obrok u školi.
    Ministre Jakovina požurite, DJECA SU NAM GLADNA!

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić,

    foto:PrtScr hrt

  • Najvećima vrhnje, a malim seljacima ostala figa u džepu!


    grdinić povjerenstvo zapPOTPORE NA REVIZIJU zbog postavljenih normi nema ravnomjernog razvoja sela.

    Iako se ulaskom Hrvatske u EU uvelo reda u isplatu potpora i više nema kašnjenja i višegodišnjeg čekanja na zaostale poticaje, među seljacima ima zahtjeva za pravednijom raspodjelom kolača. Prijedlozi kako to učiniti stižu i iz političkih stranaka, pa tako Povjerenstvo za poljoprivredu HSP-a traži redefiniranje politike poticaja jer smatraju kako se poljoprivredna politika u Hrvatskoj vodi tako da od poticaja najveću korist imaju veliki proizvođači, dok mali imaju velike probleme u ostvarivanju svojih prava. Pravi primjer za to je u ovoj županiji omiljeni tov junadi gdje brojni mali tovljači jednostavno nemogu do poticaja.

    Svima jednako pravo na poticaje

    Morate imati minimalno deset bikova da bi se to smatralo tovom i tek tada možete dobiti poticaj. Takva odredba stavlja u loš položaj brojne seljake, samo u Novoj Rači ih ima popriličan broj koji u tovu imaju po pet šest bikova i ne mogu do poticaja. Sav novac pokupe veliki tovljači i to je politika koja ne ide u prilog opstanku sela. Ne vidim razloga zašto se svima ne bi omogućilo jednako pravo na poticaje bez obzira na broj bikova – kaže Tihomir Grdinić, poljoprivrednik iz Nove Rače i član Povjerenstva za poljoprivredu. Grdinić napominje kako se mali seljak ne može nadmetati sa velikim tovljačima u nabavi teladi za tov.

    Naši seljaci ne mogu samo tako kupiti deset ili više komada teladi i staviti u tov kako bi ispunili normu, za razliku od velikih koji kupe telad u Rumunjskoj i ona nakon dva tjedna postane hrvatska, jer to zakon omogućava. Poticaj za junad koji iznosi 1900 kuna ili nešto manje, ovisno o ukupnom broju u tovu, za male bi seljake puno značio jer bi time sigurno pokrili troškove smjese za ishranu bikova. Time bi brže dostigli željenu kilažu i brže bi ponovo punili tovilišta nego da samo jedu kukuruz i sjenažu-istiće Grdinić. Čuju se prijedlozi o povećanju poticaja za uzgoj domaćeg simentalca i uzgoj stočne hrane koja se ne proizvodi u dovoljnim količinama za vlastite potrebe. Glavni prijedlog je da se poticaj isplaćuje po količini proizvedenog uroda, a ne kao do sada po hektaru zasijane površine,pa što više proizvedeš više novca dobiješ.

    Lažni seljaci

    Time bi se stalo na kraj „lažnim seljacima“ i ljudima koji iskorištavaju poticaje na razne načine. Izbjegle bi se anegdotalne situacije kao kada je jedan veliki proizvođač na njivi od 10 hektara posijao samo četri reda kukuruza uz vanjski rub parcele i za to dobio poticaje na ukupnu površinu i to još za ekološku proizvodnju za koju su poticaji veći .Taj se slučaj dogodio prošle godine na području Vrbovca. To samo potvrđuje potrebu uvođenja više reda u gospodarenje zemljom . Postoje inspekcije, ARKOD sustav i snimke iz zraka i tome se može stati na kraj i očekujemo da država uvede reda i da zemlju onima koji će ju obrađivati –napominje Grdinić

    Čija je ovo livada?

    Da isplata poticaja po hektaru površina i nije najbolje rješenje i omogućava malverzacije s korištenjem livada. Poticaj za livadu iznosi 600 kuna, no vlasnik nekome da 300 kuna da ju izmalčira i da izgleda kao da se nešto radi, a 300 kuna stavi u džep, a da se na livadi ništa nije posijalo i nije proizvedena nikakva hrana za stoku. To se događa posvuda pa i u našoj županiji, a muljanju svakao u prilog ide i zakonska odredba da se neka parcela godinu dana može ostaviti neobrađena kako bi se zemlja „odmorila“ i pripremila za nove usjeve-kaže Tihomir Grdinić.

    (izvor- Bjelovarac)

  • HSP: Za očuvanje hrvatskog sela nužna je reforma poticaja


    krava2

    Hrvatska stranka prava  kroz svoje političko djelovanje uvijek se zalagala za pošteniju i pravedniju raspodjelu poticaja na koje hrvatski seljaci imaju pravo. Budući se poljoprivredna politika u Hrvatskoj vodi tako da od poticaja najveću korist imaju veliki proizvođači, dok mali imaju velike probleme da ostvare pripadajuće poticaje  nužno je  redefinirati politiku poticaja.

    Povjerenstvo za poljoprivredu HSP-a je na svojoj redovitoj sjednici u kolovozu razmatralo sustav poticaja u određenim segmentima, razmatralo praktična iskustva malih proizvođača s terena, a iz rasprave izrodilo se nekoliko prijedloga.

    Hrvatska stranka prava nije za ukidanje poticaja, čak bi ih u određenim granama poljoprivrede povećali.  Kao primjer ističemo potrebu povećanja poticaja za uzgoj domaćeg simetalca i uzgoj stočne hrane koju ne proizvodimo u dovoljnim količinama za vlastite potrebe.

    Glavni prijedlog je da se poticaj isplaćuje po količini proizvedenog uroda, a ne kao do sada po hektaru zasijane površine. Što više proizvedeš više novaca dobiješ. Time bi se stalo na kraj “lažnim seljacima” i ljudima koji iskorištavaju poticaje na razne načine. A povećala bi se proizvodnja.

    Time bi se izbjegle anegdotalne situacije kada je jedan veliki proizvođač na njivi od 10 hektara posijao samo 4 reda kukuruza uz vanjski rub parcele i za to dobio poticaje na ukupnu površinu i to još za ekološku proizvodnju za koju su poticaji  25 % veći.

    Drugi predlog je poticaj na tovljene bikove. Trenutno je na snazi pravilo koje omogućava samo velikim proizvođačima koji tove bikove da koriste taj poticaj.
    Hrvatska stranka predlaže da i mali proizvođaci imaju pravo na taj poticaj pa makar proizveli jednog bika na godinu.
    Izostankom ovog poticaja mali proizvođači propadaju, a ministarstvo poljoprivrede poticaje isplaćuje smo velikim proizvođačima, a ovaj tradicionalni oblik proizvodnje se polako gasi na hrvatskom selu. A upravo ti mali proizvođači su glavna karika na očuvanju pasmine domaćeg simentalca, jer veliki proizvođači uglavnom uvoze telad iz zemalja EU i na njih dobivaju poticaje.

    Dakle ministarstvo poljoprivrede mora redefinirati sustav poticaja u ovom segmentu i dati šansu malim proizvođačima na hrvatskom selu da rade i da prežive.

    HRVATSKA STRANKA PRAVA
    Povjerenstvo za selo i poljoprivredu
    Tihomir Grdinić,