• “Ne dajmo da nas prevedu žedne preko vode.” Održan Eko prosvjedni piknik na Cetini.



    Dana 15. 10. 2017 u Stari most Panj, Rumin, Hrvace po prelijepom sunčanom danu održan je prvi Eko prosvjedni piknik u Hrvatskoj.
    Kao što vjerujemo da je HSP uvijek u pravo vrijeme na pravom mjestu, tako su i ovaj put naši predstavnici nazočili ovom hvale vrijednom događaju. Pa u vezi s tim i kratki izvještaj.

    Na pikniku su osim ugodnog odmora i druženja odrađene i neke ekološke aktivnosti ili kako su ih aktivisti nazvali piknik prićama. Tako su, uz još jednom jasno izraženo protivljenje i objašnjenje problematike oko same izgradnje plinske termoelektrane, predstavljene i dvije Deklaracije. Jedna o Inicijativi Javno Je Dobro, koju je predstavio Željan Jurlin, te druga VODA – ljudsko pravo, a s kojom Inicijativa JJD ide na promjenu Ustava.

    Uz besplatnu podjelu hrane i pića važno je uz brojne “izletnike” istaknuti i hvale vrijednu nazočnost konjičkih družina iz Udruge Patriot iz cetinskog, sinjskog i slavonskog kraja s preko trideset konjanika od kojih su neki putovali i po 7-8 sati, a zašto su organizatori uputili i posebnu zahvalu. Inače, vrijedno je istaknuti da su veliki dio njihovih članova kao maloljetni išli u Domovinski rat.

    O samoj organizaciji Željan Jurlin je rekao slijedeće. Razgovarali smo što i kako sve održati, a da jasno i bez politiziranja artikuliramo sve naše zahtjeve. Naša je dakle poruka medijima ali i široj javnosti ukratko i nedvosmisleno bila VODA je ŽIVOT, a u tom smo smislu i pokrenili određenu inicijativu. Međutim, ono što bih istakao je da ljudi trebaju shvatit kako je i politika život. Pa i obratno. Naravno tu ne podrazumjevam i politikantstvo i politiziranje, a posebno strančarenje. Uostalom činjenica da problem i zločinaćki naum oko izgradnje plinske termoelektrane na Cetini nije na žalost stručno, već je bio i ostaje prije svega prvenstveno prvorazredno političko pitanje. Kako ga onda riješiti, a zaobići politiku ?

    Željan Jurlin

  • HSP Kaštela na gradskom vijeću Kaštela predložio usvajanje “DEKLARACIJA O OČUVANJU VODNOG TIJELA JADRANASKOG VODNOG PODRUČJA SREDNJE DALMACIJE”


    Dana 2. 9. 2017. Gradskom vijeću i svim vijećnicima uručena je Deklaracija nastala u okviru građanske Inicijative Javno je Dobro, a u ime udruge KEKS (Krizni eko Kaštelanski Stožer i Dragovoljačko braniteljske udruge Stina pradidova) gradskim vijećnicima Grada Kaštela podnio ju vijećnik HSP-a Željan Jurlin. Ista je uzeta u razmatranje i na usvajanje bi trebala ići na jednoj od narednih sjednica, a predlagači bi s njom ovim putem upoznali i širu javnost, prije svega mještane Grada Kaštela i SDŽ.

    Pravo na vodu je temeljno ljudsko pravo.
    Naime, povjerenstvo za odabir strateških projekata donijelo je nedavno odluku kako je reverzibilna Hidroelektrana Vrdovo strateški projet i ta odluka bi trebala ubrzo ići na usvajanje u Vladu RH. Inicijativa JJD pak smatra da je time prekršen sami zakon. Jer da bi nešto bilo proglašeno strateškom investicijom trebalo bi prije svega zadovoljavat zakonsko pravne okvire. Odnosno mora biti u razvojnom planu Hrvatske, a kao takvo i uvršteno u PP (županije i države). Međutim, toga u razvojnom planu HR, a ni u PP županije i države nema. Ostavljena je tek mogućnost da se uvrsti u županijski PP i to ako prođe studiju utjecaja na okoliš, koja zapravo još uvijek nije donesena.

    Tako da u skladu s navedenim bez zadovoljenja tih pravnih normi nema ni osnove, a ni zakonskog uporišta za proglašenje nekog projekta strateškom investicijom. Treći problem što je projekt Vis Viva cjelina i ne može se onda nešto parcijalno proglašavati strateškim projektom. Na žalost, a što smo se imali uvjerit i na primjeru projekta u Lećevici, institucije vodne resurse podređuju gotovo svim drugim interesima i planovima. Što je potpuno suprotno od temeljnog ljudskog prava pa i Direktive EU navedene u samoj Deklaraciji. Jer pravo i zaštita vode se smatra prioritetnim pravom. Znaći da ima priritet ispred svih drugih prava ili interesa. Bilo ekonomskih, gospodarskih i u ovom slućaju energetskih, a svakako ne privatnih ili obiteljsko interesnih.

    ————————————————————————————————————
    ————————————————————————————————————

    ŽELJAN JURLIN
    VIJEĆNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA KAŠTELA
    Kaštel Sućurac, 2. listopada 2017. g.

    GRADSKO VIJEĆE GRADA KAŠTELA
    – Ivan Udovičić, predsjednik
    – vijećnicima/svima

    Predmet: DEKLARACIJA O OČUVANJU VODNOG TIJELA JADRANASKOG VODNOGPODRUČJA SREDNJE DALMACIJE

    Na temelju članka 48. i 49. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Kaštela (“Službeni glasnik Grada Kaštela”, broj 9/09, 7/10 i 6/13), u privitku dostavljam na razmatranje i donošenje Prijedlog DEKLARACIJA O OČUVANJU VODNOG TIJELA JADRANASKOG VODNOG PODRUČJA SREDNJE DALMACIJE.

    Željan Jurlin

    ———————————————————————————————————————-
    ———————————————————————————————————————-

    DEKLARACIJA O OČUVANJU VODNOG TIJELA JADRANSKOG VODNOG PODRUČJA SREDNJE DALMACIJE

    1. PRAVNI TEMELJ ZA DONOŠENJE AKTA

    Pravni temelj za donošenje ove Deklaracije sadržan je u odredbi članka 45. Statuta Grada Kaštela («Službeni glasnik Grada Kaštela» br. 9/09, 8/11, 6/13 i 8/13 – ispravak), te čl. 48. i 49. Poslovnika Gradskog vijeća («Službeni glasnik Grada Kaštela» Narodne novine br. 33/01, 60/01- vjerodostojno tumaćenje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09) kojim je određena nadležnost Gradskog vijeća za donošenje općih akata i pojedinačnih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća.

    2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH
    III SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINE, GRADA I ŽUPANIJE
    ČLANAK 19.

    3. DIREKTIVA 2000/60/EC
    EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    2. OCJENA STANJA I RAZLOZI DONOŠENJA AKTA

    Voda je ključna za život ljudi, životinja i biljaka te je neophodan resurs gospodarstva jedne države. Zaštita površinskih i podzemnim vodama te upravljanje njima podrazumjeva holistički pristup koji se zasniva na riječnom slivu, a ne samo jednog dijela nadzemne tekućice. Mijenjati kvalitetu vode znači ugrožavati život čovjeka i ostalih živih bića koja od vode zavise. Kvalitetu vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korištenju koji predviđa i zadovoljava posebne zahtjeve zdravlja stanovništva. Isto tako voda je zajedničko nasljedstvo svih stanovnika duž cijelog sliva koji o njoj ovise, te bi njenu vrijednost kao strateškog nacionalnog resursa trebali svi poznavati.
    Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri jezera i predstavlja strateški rezervoar pitke vode za RH. Vodu iz Cetine pije oko 500 000 ljudi iz postojeća 4 vodocrpilišta. Splitski je “Vodovod” zajedno s drugim institucijama zaduženim za vode sondirao i označio vode cijeloga Cetinskog sliva. Izmjerili su da otprilike trećina izvora rijeke Jadro dolazi iz Cetine. Prema tome, i građani Grada Kaštela koriste i piju rijeku Cetinu! Prema navedenom bilo kakva promjena kvalitete vode rijeke Cetine u fizičkom ili kemijskom smislu odraziti će se i na stanovnike Grada Kaštela. Kombinirana kogeneracijska plinska elektrana uz akumulacijsko jezero Peruća na rijeci Cetini jest projekt koji se tiče i građana Grada Kaštela. Od početka javne rasprave o projektu, u mjesecu prosincu 2016., brojni znanstvenici su iznijeli znanstvene argumente, a uz to i uputili te argumente kao primjedbe u javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš KKPE Peruća Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koji pokazuju da je termoelektrana Peruća:
    ekološki pogubna jer će grijati Peruću i Cetinu u godišnjem prosjeku za 3 °C, a ljeti i za preko 30 °C, da će u nju ispuštati 280 000 l industrijskih otpadnih voda nepoznata sastava dnevno, a u zrak 621 kg/s ispušnih plinova, od kojih je oko 1-2 % otrovnih nesagorenih ugljikovodika (dakle, oko milijun kg otrovnih plinova dnevno), kao i velike količine teških metala. Grijanjem jezera Peruća vjerojatno doći do negativnih mikroklimatskih promjena u Cetinskoj krajini, time i cijelom bazenu SDŽ-e uključujući i Grad Kaštela.
    2) energetski besmislena jer takve elektrane se zatvaraju u svijetu zbog neisplativosti i zastarjele tehnologije;
    3) ekonomski neisplativa jer cijena proizvodnje električne energije u njoj (cca 52 €/MWh) je veća od vrijednosti energije na tržištu (cca 40 €/MWh)
    4) strateški opasna jer će u koncesiju uzeti najveći bazen pitke vode u Hrvatskoj, Peruću i rijeku Cetinu.
    Jadransko vodno područje Srednje Dalmacije građeno je od krša tj. od tipa reljefa sastavljenim od topljivih stijena. Stijene su šupljikave i propusne pa je osnovna karakteristika vodotoka u kršu je malo vode na površini, ali mnogo u podzemlju. Krš kao takav je iznimno osjetljiv i izgradnja odlagališta otpada na takvom terenu dovesti će do onečišćenja podzemnih vodotokova procjednim vodama sa odlagališta. Dokazana je povezanost rijeke Jadro s lokacijom Kladnjice u općini Lećevica. CGO u Lećevici samim time predstavlja ugrozu za pitke vode Srednje Dalmacije.

    Nesumnjivo je da se radi o projektima koji izravno ugrožavaju ne samo Kaštela, već i cijeli bazen SDŽ-e uključujući Zagoru, priobalje i otoke. Ugroza pitke vode predstavlja ugrozu opstojnosti ljudi na ovim prostorima zbog toga tražimo od GV Grada Kaštela da se uz ne/izgasavanje dužno izjasni po ovom pitanju.

    3. PROCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE OVE ODLUKE:

    Za provođenje ovog akta nisu potreba financijska sredstva.

    4. TEKST PRIJEDLOGA AKTA

    U prilogu se dostavlja tekst Prijedloga Deklaracije o očuvanju vodnog tijela jadranskog vodnog područja Srednje Dalmacije

    DEKLARACIJAO OČUVANJU VODNOG TIJELA JADRANSKOG VODNOG PODRUČJA SREDNJE DALMACIJE

    I.
    Gradsko vijeće Grada Kaštela oštro se protivi projektima koji bi svojim radom ugrozili vodno tijelo jadranskog vodnog područja Srednje Dalmacije

    II.
    Gradsko vijeće Grada Kaštela uvažava odluku lokalne zajednice s područja Cetinskog kraja da se jezero Peruća i rijeke Cetina proglase strateškim dobrom RH. Prepoznaje zabrinutost, protivljenje i potrebu stanovnika Kaštela i Dalmatinske Zagore da se projekti CGO Lećevica i termoelektrane Peruća (KKPE Peruća) briše iz svih prostornih planova. Kao i zabrinutost da bi radovi na njihovoj izgradnji mogli rezultirati ugrožavanjem opskrbe najvećeg dijela Splitsko dalmatinske županije pitkom vodom kao i ugrožavanjem života i imovine stanovnika koji žive na našem području.

    III.
    Gradsko vijeće Grada Kaštela koristiti će sva pravna sredstva pred domaćim i međunarodnim tijelima da se ospori planiranje i izgradnja navedenih projekata.

    IV.
    Gradsko vijeće Grada Kaštela poziva institucije; Predsjednicu RH, Hrvatski sabor, Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH, Splitsko-dalmatinsku županije kao i potencijalne investitore da uvaže volju građana Kaštela, Cetinskog kraja, Dalmatinske zagore i cijele srednje Dalmacije da neposredno odlučuju o investicijama koji mogu primijeniti njihove životne uvjete.

    V.
    S ovom Deklaracijom upoznat će se Predsjednica Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, sva nadležna Ministarstava u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija.

    VI.
    Ova Deklaracija će se objaviti u «Službenom glasniku Grada Kaštela».

    Gradski vjećnik HSP-a Željan Jurlin

  • HSP: Ne dozvolimo da nas prevedu žedne preko vode. Voda je ustavna kategorija!



    Voda ključna za život ljudi, životinja i biljaka, te je neophodan resurs gospodarstva jedne države. Zaštita površinskih i podzemnih voda, te upravljanje njima podrazumjeva holistički pristup koji se zasniva na cjelokupnom riječnom slivu, a ne samo jednog dijela nadzemne tekućice. Mijenjati kvalitetu vode znači ugrožavati život čovjeka i svih ostalih živih bića koja od vode zavise. Kvalitetu vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korištenju koji predviđa i zadovoljava posebne zahtjeve zdravlja stanovništva. Isto tako voda je zajedničko nasljedstvo svih stanovnika duž cijelog sliva koji o njoj ovise, te bi njenu vrijednost kao strateškog nacionalnog resursa trebali svi poznavati.

    Bogatstvo svake zemlje već se sada mjeri po bogatstvu vode i nekontaminirane zemlje, a na području Hrvatske i BiH, na dubini od 50 do 200 m, nalazi se taj krvotok i najveći bazen pitke vode u Europi. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslijeđe. Voda je izvor života. Dobro koje nam je priroda dala, a naraštaji prije nas ostavili kako bi ga mi sačuvali i prenijeli budućim naraštajima. Kroz čitavu našu povijest bila je osnovni element opstanka, glavni resurs na kojem naši otoci, priobalje i kopno temelje svoju sadašnjost i budućnost. Vodu smatramo STRATEŠKIM resursom od NACIONALNOG značenja, a opskrbu vodom kao djelatnost od OPĆEG i JAVNOG interesa. Stoga od Vlade RH i Sabora tražimo da je kao takvu dodatno ZAŠTITI i DEFINIRA Ustavom RH.

    Dodatno Direktivom 2000/60/EC Europskog Parlamenta i Vijeća uspostavljen je okvir za djelovanje Europske Zajednice na području politike voda.

    Okvirna Direktiva o vodama (ODV) je najznačajniji dio EU legislative o vodi, osmišljen da poboljša i integrira način na koji se upravlja vodnim tijelima diljem Europe.
    Okvirna Direktiva o vodama pruža opsežan pregled vodnih ekosustava i upravljanje vodom s krajnjim ciljem da se postigne dobar status svih vodnih tijela. Direktiva pokriva istovremeno i površinske i podzemne vode, pri cemu površinske vode uključuju rijeke i jezera (kopnene vode) kao i obalne i prijelazne vode (npr. estuariji).

    Pošto je ‘’okvirna’’, Direktiva ima naglasak na uspostavljanju pravih uvjeta za poticanje uspješne i učinkovite zaštite vode na lokalnoj razini, tako što pružaju zajednički pristup i zajedničke ciljeve. Medutim, mehanizmi i specifične mjere potrebne za postizanje ‘’dobrog stanja’’ ostavljeni su na odluku svakoj državi članici EU-e i biti će ODGOVORNOST nadležnih vlasti imenovanih na državnoj razini što uključuje:
    Cjelovitost: Vodni sustav uključuje podzemnu, površinsku i morsku vodu.
    Integrirani pristup: povezuje se s drugim sektorima, kao što su agronomija i prostorno uređenje Transparentnost: Arhuška konvencija (sudjelovanje javnosti), pravo lokalne zajednice na odlučivanje i savjetovanje.
    Ekonomski pristup: ekonomičnost mjera i učinkovita uporaba vode kroz odgovarajuće politike cijene.
    Ekološki pristup: sveukupni cilj je postići dobru kvalitetu vodenog tijela što uključuje dobar i ispravan ekološki status.

    Zato je pravo na čistu i dostupnu pitku vodu, kao i odvodnju nužno zajamčiti i zaštititi Ustavom. Ona mora ostati javno dobro dostupno svima, te ne može biti predmetom koncesije, privatizacije ni pod kojim uvjetima. Po vodnim zalihama Hrvatska je treća u Europi kao takva na meti korporacija. Prema izvješću raspolažemo sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku, a osim toga jedna smo od rijetkih zemalja koje svojim građanima osiguravamo pitku vodu sustavom javne vodoopskrbe. Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Međutim, od trenutka kad je iz hrvatskog Ustava izbačena stavka da je voda nacionalno blago došlo je do rasprodaje što bi se danas moglo smatrati, a u budućnosti i opravdano tretirati činom nacionalne veleizdaje. Posljedica takve politike je da Hrvatska plaća vodu kao suho zlato. Iako imamo ogromno vodno bogatstvo, kubni metar vode u Hrvatskoj košta oko 15 kuna, a najavljuje se i poskupljenje i to od 30-50 %..

    Osim činjenice da nam se neprestano revidira i krivotvori povijest, u isto se vrijeme krade budućnost. I dok Hrvatska svoju vodu plaća kao suho zlato, daju se koncesije domaćim i stranim tvrtkama i to po kriminalno lošim uvjetima. Koncesionari na vodama zarađuju milijarde, državi ostaje sitniš, a narodu skupi računi. Dapače, izgubili smo kontrolu nad najvećim hrvatskim izvorima pitke vode. Lipički studenac je u rukama Slovenaca, Sveti Rok je u rukama Saudijske Arabije, Agrokor je za kredit založio Jamnicu.. ostala je Cetina čiji se stvarni investitori kriju.

    HSP odgovorno poziva sve političke stranke na koncenzus oko pitanja vode kao Ustavne kategorije, a svoje vijećnike i predstavnike lokalne i regionalne samouprave da kroz sve dostupne institucije RH predstave i daju na usvajanje Deklaraciju o zaštiti vode i rijeke Cetine.

    Ne dozvolite da nas prevedu žedne preko vode !

     

    Hrvatska stranka prava
    Povjerenstvo za ekologiju
    Željan Jurlin, predsjednik

     

  • Željan Jurlin vodi HSP-ovo Povjerenstvo za ekologiju.


    željan jurlinNa posljednjoj sjednici predsjedništva Hrvatske stranke prava odlukom predsjednika Karla Starčevića za predsjednika HSP-ova Povjerenstva za ekologiju imenovan je Željan Jurlin

    Željan Jurlin je  dugogodišnji član HSP-a i jedan od osnivača HSP-a u Kaštelima. Dragovoljac je Domovinskog rata  a u postrojbama HV-a je proveo punih osamnaest gosina.

    Danas je umirovljeni časnik HV-a, vijećnik HSP-a u GV Grada Kaštela. Dugogodisnji  je aktivist na području ekologije, te opceg i javnog dobra. Posebno se zalaže u inicijativi za zaštitu voda, što je i ustavna kategorija, te na izradi Posebnog zakona o zaštiti zviždača.

    Član je i  osnivač ili pokretač niza udruga i građanskih inicijativa na razini županije ili Republike Hrvatske.

    Jurlin je suradnik u radnom timu Inicijative Javno Je Dobro na izradi Pravilnika za koncesije Splitsko dalmatinske županije, te novog zakona o Pomorskom dobru.

    Ustrojavanjem i ovog Povjerenstva Hrvatska stranka prava pokazuje  da  će u svome budućem političkom radu “pokriti” i  ovaj segment političkog djelovanja.

    hsp

     

  • S tribine HSP Kaštela: NE IZGRADNJI TERMOELEKTRANE NA PERUĆI!


    tribina hsp kaštela
    Nakon tribina i prosvjeda u Sinju, građanska inicijativa “Ne daj se, Cetino”, gostovala je i u Kaštelima, gdje je u organizaciji HSP-a, braniteljske udruge Stina pradidova i Kriznog eko kaštelanskog stožera – KEKS, u dvorcu Vitturi održala tribinu pod nazivom „Voda, izvor života – Ne daj se, Cetino“

    Na tribini, koju je moderirao Željan Jurlin, gostovali su prof.dr.sc. Stanko Uršić, Mislav Cvitković, mag.phys. te Ante Janković, dipl. oecc., a glavna tema bila je najavljena izgradnja termoelektrane na Cetini i jezeru Peruča.

    Kako je Jurlin kazao u najavi, na tribinu su bili pozvani i predstavnici županijske i gradske vlasti te predstavnici političkih stranaka, a odazvali su joj se tek poneki, među njima saborski zastupnik Miro Bulj, pročelnik za urbanizam Grada Kaštela, Boris Škara, predsjednik županijskog HSLS-a Branko Radačić te predsjednik županijskog HSP-a Ivica Vladava.
    tribina hsp kaštela 2

    Što bi sve donijela izgradnja termoelektrane upravo na Peruči nazočnima je izložio Stanko Uršić, naglasivši kako se radi o uništavanju 570 milijardi litara pitke vode te kako je na tom području jedino industrijsko i tehnološko postrojenje koje je moguće tu izgraditi, pogon za pakiranje pitke vode.
    Uršić je više puta tijekom večeri napomenuo kako je cijeli projekt izgradnje termoelektrane na Peruči kolonijalna pljačka, a ne boriti se protiv toga značilo bi veleizdaju.

    – Ostalo je još malo vremena do njihove odluke i mi svi moramo pokazati što mislimo o tome. Ne smijemo ugroziti suverenitet ove države, a to bi se ovim projektom dogodilo. Moramo misliti na generacije koje dolaze, da nas sutra naši unuci ne bi pitali gdje smo bili kad se ovo događalo – poručio je Uršić.

    – U hrvatskoj Vladi čule su se izjave kako nam je ova termoelektrana potrebna zbog energijske neovisnosti. To govori Vlada koja prodaje HEP?? Pa tko je tu lud – upitao se fizičar Mislav Cvitković, koji je sudionike tribine upoznao s nekoliko činjenica iz kojih je vidljivo na koji se način priprema realizacija ovog projekta. Od toga da ista tvrtka radi projekt i Studiju utjecaja na okoliš i nemogućnosti da se svi zainteresirani upoznaju sa sadržajem Studije, do toga da je Povjerenstvo koje je trebalo dati mišljenje o Studiji, raspušteno.
    Cvitković je naveo i cijeli niz posljedica na Cetinu, građane i cijeli okoliš, u slučaju da se dopusti izgradnja termoelektrane.
    Kako je kazao ekološki bi bila pogubna zbog grijanja Peruče i ispuštanja otpadnih voda u Cetinu, energetski nema smisla što se vidi iz činjenice da su u svijetu ovakve elektrane zatvaraju zbog neisplativosti, bila bi i ekonomski neisplativa jer cijena proizvodnje struje u njoj bila bi veća od vrijednosti struje na tržištu, a ujedno je i strateški opasna jer će koncesionar u koncesiju uzeti najveći bazen pitke vode u Hrvatskoj.

    – Termoelektrana bi se gradila na Peruči jer se onda može hladiti vodom iz Peručkog jezera, a jezero bi se tako grijalo, što znači smrt rijeke i gubitak jednog od najvećih izvorišta pitke vode. Termoelektrana bi ispuštala u rijeku dnevno 280 tisuća litara otpadnih voda s opasnim kemikalijama, a u zrak više od 2 milijuna kilograma ispušnih plinova u satu i to na području gdje, zbog Peručkog jezera iznad i Hrvatačkog i Sinjskog polja ispod,stalno pušu dnevni vjetrovi, koji bi bili prenositelji zagađenja na vode i tlo cijele Cetinske krajine, ali i na širu okolicu Splita.
    Ovakve elektrane se u svijetu zatvaraju jer su neisplative pa je u posljednjim godinama znatan broj zatvoren u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji. Doduše, U Hrvatskoj bi ona bila isplativa jer je država u svom zakonu zagarantirala proizvođačima energije puno veću otkupnu cijenu od tržišne, a tu veću otkupnu cijenu plaćamo svi mi na računima za struju.
    Ne smijemo zaboraviti ni opasnost da na ovakav način jedna od najvrjednijih strateških točaka u državi dođe u privatne ruke – dio je iz Cvitkovićevog predavanja.
    tribina hsp kaštela 1

    O značaju očuvanja Peruče i Cetine govorio je i ekonomist Ante Janković, a raspravi se pridružio i Marin Ivanišević, koji je napomenuo kako je važan segment i buka, koja bi na tom područja bila veća od dozvoljene, a zbog koje bi bila ugrožena i flora i fauna tog područja.

    Na ovoj tribini, na kojoj su sudionici postavljali konkretna pitanja predavačima, govorilo se i o poveznici centra za gospodarenje otpadom u Lećevici s borbom za pitku vodu u Cetini.
    Na kraju tribine sudionici su potpisivali peticiju protiv izgradnje termoelektrane na Peruči. Do sada je peticiju na ovakav način potpisalo više od tri tisuće građana, dok je on line peticiju potpisalo do sada 12,5 tisuća protivnika izgradnje termoelektrane na Peruči.

    Tekst i foto: Kaštela.org

  • HSP Kaštela ujedinio pravaške opcije i krenuo u utrku za mjesta u Gradskom vijeću


    hsp kaštelaHSP ujedinio pravaške opcije i krenuo u utrku za mjesta u Gradskom vijeću

    – Ova lista ima za temeljni cilj projekt ujedinjavanja svih pravaških opcija „HSP – dom svih pravaša“ i vraćanje HSP-a na političku scenu u Kaštelima, a nadam se da smo ovom listom u tome uspjeli i sada i za ubuduće – kazao je na predstavljanju liste HSP-a za Gradsko vijeće Kaštela, nositelj liste Željan Jurlin.

    – Prošle smo izbore preskočili, a razlog je bio u tome jer se ovdje godinama vodila jedna destruktivna politika, nije bilo političke kreativnosti, već je sve bilo u stilu: posvađaj, razjedini, rascjepaj, U tome se nismo najbolje snašli i nismo izašli na izbore, no sada se vraćamo na gradsku političku scenu i nadam se da ćemo u Gradskom vijeću ponovno imati svoje mjesto – ustvrdio je Jurlin.

    Na predstavljanju liste HSP-a, koju podržava i udruga Savez za Kaštela, čiji su članovi također na listi te izbornog programa svoje stranke, sudjelovali su predsjednik stranke i kandidat s liste Ante Komljen, kandidati na listi Vinko Britvić, Marin Rubelj te Nedo Šapina.

    Na listi HSP-a Kaštela za Gradsko vijeće, među 25 kandidata devet je žena i deset hrvatskih branitelja, a veći broj je i mladih. Njihov predizborni program poručuje „ zaustavimo kaštelansku katastrofu i zajedno učinimo Kaštela gradom ugodnog življenja“. Program donosi cijeli niz ciljeva i smjernica, od bogatijeg kulturnog i sportskog života, bolje socijalne skrbi, jedinstvenog poštanskog broja, smanjenja prireza poduzetnicima, traženja odgovornosti za napuštene objekte poput bivšeg Inavinila i njihovo stavljanje u funkciju, vraćanje institucija u Kaštela i zadržavanje potojećih kako i priliči velikom gradu, selekciju i odvojeno prikupljanje otpada, pitanja komunalne uređenosti, ekoloških problema pri čemu je naglašeno protivljenje lokaciji Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, izmjene GUP-a, osnivanja Centra za ekološku proizvodnju, kao i potpora izgradnji mosta Split – kaštela i slično.

    Vinko Britivić i Marin Rubelj osvrnuli su se na potrebe mladih, uređenje dječjih i školskih igrališta izgradnju biciklističke staze i šetnice, street workout parkova, ali i sufinanciranje i besplatan prijevoz za učenike i studente, kao i besplatne udžbenike osnovcima.

    Predsjednik HSP-ovog odbora za kulturu i obrazovanje, Nedo Šapina, naveo je kako kultura treba imati posebno mjesto i u nju se treba dosta ulagati jer je ona jedan od neprocijenjivih segmenata društva koja je poticaj razvoju svih ostalih vidova življenja.

    – Smatramo da se na kulturi i do sada radilo, ali kultura u Kaštelima ima još potencijala – kazao je Šapina i u svom izlaganju se osvrnuo na brojne kaštelanske vrednote, ne samo materijalne nego i ljudske poput pravaša prof. Filipa Lukasa ili fra Bernardina Sokola, pri čemu je izrazio nezadovoljstvo što se na službenim dokumentima područne glazbene škole u Kaštelima više ne koristi ime Bernardina Sokola te je najavio inicijativu za osamostaljenjem kaštelanske glazbene škole i vraćanjem imena.

    – Imam poruku za sve one koji smatraju da su oni stvoreni da presuđuju i osuđuju, da komentiraju javne događaje, posebno povijesne događaje, da svi oni koji sebi daju za pravo govoriti o bilo kojem zlu koje se dogodilo, moraju biti svjesni činjenice da ako nisu spremni razgovarati na objektivan i znanstveno utemeljen način o uzrocima zla, dio tog zla prenose na nove naraštaje. Mi želimo i vapimo za istinom i spremni smo za komunikaciju u kojoj ćemo istinu potvrđivati činjenicama i znanstvenim metodama. Svi koji promiču ideje neutemeljene na navedenom, u nama neće imati suradnike – poručio je Šapina

    U ovom trenutku HSP-ovci još nisu donijeli odluku kojeg će kandidata za gradonačelnika podržati, ali kako je kazao Ante Komljen, podržat će kandidata koji prihvati njihov program, a nadaju da će u radu slijedećeg saziva Gradskog vijeća imati dva ili tri svoja predstavnika.

    Izvor: Kaštela.org

  • HSP Kaštela na svetoj misi za hrvatske mučenike.


    hsp radošić

    Dana 28. ožujka 2016. g. na Uskrsni ponedjeljak predstavnici HSP Kaštela i Saveza Za Kaštela Ante Komljen i Željan Jurlin nazočili su molitvi poginulim hrvatskim braniteljima s područja Kaštela i Kaštelanske zagore.

    hsp kaštela_1

    Svete mise predvodio je dekan karlovačkog dekanata vojnog ordinarijata Republike Hrvatske, Vlado Mandura. Iste su održane u 10 sati ispred spomen obilježja na Malačkoj, te na centralnoj misi u crkvi Sv. Jure u Radošiću.

    kevina jama

    Nakon čega su se svi sudionici ovog događanja u 12 sati pridružili molitvi i odrješenju svim žrtvama 2. svjetskog rata i porača kod Kevine jame. Spomen mjestu na prostoru Radošića, kojeg se u ime tragično izgubljnih života i na trajno sjećanje svim nevinim žrtvama obilježilo upravo od strane HSP-a.
    hsp kaštela 8hsp kaštela 7hsp kaštela 9hsp kaštela 5hsp kaštela 4hsp kaštela 6hsp kaštela 2ante komljen hsphsp kaštela 3

    hsp kaštela 12hsp kaštela 11hsp kaštela

    HSP Kaštela