• Branitelj pročitao sve primjerke udžbenika povijesti. Znate li što ga je najviše zaprepastilo?


    kutina markušKoga briga za Rajka Vukadinovića, srpsko-četničkog bandita, teroristu koji je krenuo u pohod na sve hrvatsko? Takvim likovima, kao i preživjelim teroristima, treba se baviti pravosuđe, a ne spominjati se u udžbenicima u kojima su stavljeni uz bok hrvatskim herojima!

    Udžbenici povijesti sada se slobodno mogu nazvati “aferom”, a u lakrdijašku aferu su je pretvorili ministar Jovanović i šef HDZ-a, Tomislav Karamarko. Poigravanje hrvatskom povijesti krenulo je kada je Jovanović Karamarku poslao paket starih i novih udžbenika kako bi ga uvjerio da su nove povijesne knjige sadržajnije i temeljititije u opisu Domovinskog rata. Karamarko mu ih je, međutim, vratio. Dok se oni tako loptaju hrvatskom povijesti, udžbenika se latio poznati hrvatski branitelj Damir Markuš Kutina, pročitao ih i ocijenio:

    – U svibnju škole odlučuju koju će knjigu naša djeca čitati i učiti, između ostalog, o Domovinskom ratu. Pročitao sam sve tri i evo mojih zapažanja:

    PRIMJER 1: Na udžbeniku su, osim navedenih autora, sudjelovali i Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumentacijskog centra i Mato Rupić, djelatnik istog centra koji je od izuzetne važnosti za skupljanje građe o Domovinskom ratu. U ovom udžbeniku je izvrsno i detaljno prezentiran postanak i razvoj Hrvatske i to na 30-tak stranica. U njemu su navedena imena heroja poput Josipa Jovića, Blage Zadre, Andrije Marića, Marka Babića, Kate Šoljić – majke četvorice poginulih sinova, Damira Tomljanovića – Gavrana, Andrije Matijaša – Pauka, Branimira Anića – Matana i Predraga Matanovića. Jasno je naznačeno tko je agresor i udžbenik je pravo štivo za đaka osmaša kojem će biti jasno kako je počeo Domovinski rat. Osim toga, nije za zanemariti niti to što je ovaj udžbenik znatno lakši od ovih koje ću vam u nastavku prezentirati…

    PRIMJER 2: Za početak, knjiga je dosta teža i o Domovinskom ratu piše na svega 20 stranica, dakle, 10 manje nego u gore navedenoj. Kao heroji navedeni su samo Siniša Glavašević i Blago Zadro. Vrlo siromašno, jer se zna da rat nije bio samo u Vukovaru te da heroja ima po cijeloj Hrvatskoj što je u prvom primjeru navedeno. Ono što je zaprepastilo nas hrvatske branitelje je sljedeći podatak koji navodi ovaj udžbenik: “Hrvatska je policija potisnula pobunjenike s područja nacionalnog parka, a u tom su sukobu pale i prve ljudske žrtve. Poginuo je hrvatski policajac Josip Jović, a na srpskoj strani Rajko Vukadinović.” Nije li nevjerojatna usporedba kojom izjednačavaju žrtvu i agresora? Po ovom napisanom, poginuo je jedan s hrvatske i jedan sa srpske strane. Koga briga za Rajka Vukadinovića, srpsko-četničkog bandita, teroristu koji je krenuo u pohod na sve hrvatsko? Takvim likovima, kao i preživjelim teroristima, treba se baviti pravosuđe, a ne spominjati se u udžbenicima u kojima su stavljeni uz bok hrvatskim herojima! Kako, na žalost, u Hrvatskoj postoje mjesta u kojima bi se tog Rajka slavilo kao junaka, izričito napominjem ravnatelje i profesore škola da ne izaberu ovaj udžbenik! Manjkav je, nedorečen i izjednačuje agresora i žrtvu..

    A SAD…PRIMJER 3: Ovaj je udžbenik također znatno teži od prvog navedenog. O Domovinskom ratu piše na 23 stranice, ali je najgori po opisu činjenica, odnosno, po njihovom izostanku. Recimo: “U proljeće 1991. izbili su prvi sukobi između hrvatskih vlasti i dijela pobunjenog srpskog stanovništva u Pakracu te na Plitvicama gdje su pale prve žrtve”. Gdje je ime Josipa Jovića? Izbor fotografija također je zabrinjavajuć. Npr. postoji slika ispod koje stoji sljedeći opis: “Razorena srpska sela u Zapadnoj Slavoniji, kraj 1991.” Svega nekoliko stranica konkretno o Domovinskom ratu. Premalo, nedovoljno, nedorečeno, jednom osmašu ostat će mnoga pitanja u zraku.

    Nije svejedno što će djeca učiti. Mi preživjeli znamo istinu, znamo činjenice i ne želimo nikakve nejasnoće. Zna se tko je agresor, a tko su heroji. Zato još jednom, tražimo od vas da naša djeca znaju istinu o Domovinskom ratu. Apeliramo ravnateljima i profesorima da se odluče za udžbenik opisan pod prvim primjerom, a molimo i sve udruge na području Hrvatske da se aktiviraju po ovom pitanju i da se potrude jasno dati do znanja kakav udžbenik želimo, kaže Damir Markuš – Kutina, Predsjednik koordinacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Kutine

    izvor: dnevno.hr