• Dr Janjiček: Vjerovali ili ne, gospodarski rast u Hrvatskoj ima veze s izbjegličkim valom s istoka!


    dr tihomir janjiček glas slavonijeDr Tihomir Janjiček, financijski stručnjak i predsjednik Povjerenstva za  za gospodarstvo HSP-a.

    Hrvatsko gospodarstvo bilježi poboljšanje, rast BDP od nekih 2,6%, a međunarodne financijske agencije poboljšali su kreditni položaj Hrvatske. Svi u Hrvatskoj jako dobro znamo kako sadašnja hrvatska vlada nije doslovce ništa učinila za poboljšanje gospodarstva. Ništa dobrog nije učinila ni Oreškovićeva vlada, a najviše štete je napravila Milanovićeva vlada. No, ipak događa se poboljšanje i doslovce cijelokupna hrvatska javnost je zbunjena, jer se poboljšanje u gospodarstvu događa kao dar Djeda božićnjaka pred samo proljeće.

    Mogao se pogledati sastanak vodećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka i ministrice gospodarstva na nacionalnoj televiziji. Isto tako, mogla se hrvatska javnost suočiti i sa suprotnim stajalištima stručnjaka i ministrice gospodarstva, naravno osim dr. Šonje koji je ostao na svom apologetskom pristupu prema politici vlade HDZ-a.

    Unatoč vrlo stručnoj razmjeni stajališta koja se odgiravala pred kamerama HRT-a, niti ministrica gospodarstva, a ni ekonomski stručnjaci nisu pružili odgovor na jednostavno pitanje: zbog čega se događa gospodarski oporavak Hrvatske, kada sadašnja hrvatska vlada i dvije prijašnje nisu baš ništa učinile u tom smjeru?

    Na žalost odgovor na to pitanje nije pružen hrvatskoj javnosti. Naravno, ministrica gospodarstva nije niti pokušala pružiti taj odgovor iz pragmatičnih razloga lojalnosti prema sadašnjoj hrvatskoj vladi. Iskreno, takvo je stajalište posve razumljivo. Međutim, ostaje pitanje, ali zašto nitko od nazočnih stručnja nije niti pokušao pružiti makar i natuknicu, zašto se gospodarstvo „oporavlja“, a ništa nije učinjeno za taj oporavak od niti jedne vlade zadnjih 5-6 godina.

    Odgovor se nalazi u rastu izvoza! Izvoz je taj koji je za čak 26,6% viši u siječnju ove godine u usporedbi sa prošlogodišnjim siječnjom! Dakle, nastup na vanjskom tržištu hrvatskog gospodarstva bilježi znakovit rast. No, samo po sebi se nameće još jedno pitanje, a to je što je dovelo do rasta izvoza? Godinama se u Hrvatskoj govori o problemu sporog rasta izvoza robe i usluga iz Hrvatske, a onda se odjednom dogodi pravi pravcati bum u rastu izvoza!

    Dakle, što je razlog rastu izvoza?

    Odgovor na ovo pitanje treba tražiti poglavito u slabljenju Eura! Naime, zbog poznatog masovnog i ne kontroliranog priljeva islamskog puka sa srednjeg istoka u zemlje Europe, čitava EU je bila zatečena. Niti jedna država nije bila pripravna na prihvat tolikog broja ljudi i masovnim rastom potrebe za humanitarnom pomoći.

    Sve rezerve hrane i vode u robnim fondovima humanitarne pomoći, nisu bili dostatni! Stoga su sve države i sama EU ušle u masovne proračunske deficite. Prema podacima Eurostata države euro zone su ostvarile u prošloj godini oko 300 miljardi deficita! Sav taj silni deficit otišao je najvećim dijelom na zbrinjavanje ljudi sa srednjeg i bliskog istoka! Tako ogromnu količinu novca eurozona si je priskrbila jednostavno kreditom od ECB-a.

    Stoga se unutar euro zone događa rast stope inflacije. Od stanja deflacije i minimalne stope inflacije u 2015. godini ispod 0,5%, eurozona biježi rast inflacije. Treba uvijek imati na umu jednostvnu činjenjicu, sve države i organizacije, uključujući i EU, uvijek iskazuju stopu inflacije nižom nego je oona stvarno.

    No, kako je stopa inflacije viša u eurozoni od stope inflacije u Hrvatskoj događa se u suštini pozitivno kretanje u Hrvatskoj. Naime, zgovornici promjene tečaja kune, sada sve manje imaju argument u svojim rukama. Naime, rast cijena robe na tržištu EU, doprinio je jačanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog izvoza robe i usluga. Drugim riječima, iskazano u eurima hrvatska izvezena roba postala je jeftinija u odnosu na robu iz drugih država, iskazano u eurima.

    Međutim, kako Hrvatska vlada preko HNB-a vodi politiku ne promjenljivog valutnog tečaja, praktično raste priljev eura u Hrvatsku, a tečaj ne mijenja vrijednost, točnije ne aprecira. To poboljšava financijsku situraciju Hrvatske kako u bilanci državnog proračuna, tako i u bilanci plaćanja prema inozemstvu. Zbog toga je hrvatski ministar financija mogao dobiti povoljnu opciju prodaje hrvatskih državnih obveznica sa relativno niskom stopom prinosa vlasniku obveznice. Prodajom tih državnih obveznica, Hrvatska će moći refinancirati neka već dospjela plaćanja prema inozemstvu.

    Sva očekivanja i prognoze o rastu kamatne stope u EU i jačanju tečaja eura prema drugim valutama neće se dogoditi. EU je započela s projektima jačanja obrambenih snaga NATO u EU, a što se isto financira kreditima od ECB-a. Treba očekivati i novi veliki val priljeva tzv. izbjeglica iz srednjeg i bliskog istoka u EU.

    Razlog je Turska, koja je bijesna na EU zbog odbijanja prijema u članstvo EU, a sa druge strane predsjedniku Erdoganu je Putin jasno stavio do znanja da ga može maknuti kad god poželi, a SAD i EU neće niti prstom maknuti! Ne ovisno je li Clinton ili Trump na vlasti u SAD, ili već netko treći i to predsjedava sa EU!

    Hrvatska stoga može očekivati daljnja financijska poboljšanja kroz jačanje izvoza. Niska stopa inflacije, će se zadržati u Hrvatskoj, jer je sadašnja vlada usmjerena jedino i samo na smanjenje deficita u proračunu. Stoga rasta novčane mase neće biti u obliku kredita od HNB-a za uravnoteženje državnog proračuna. Zato neće biti ni pravog rasta BDP, onog koji bi povećao ponudu robe na hrvatskom tržištu i doveo do rasta životnog standarda Hrvata.

    Zaposlenost će biti još niža unatoč „optimističnim“ najavama, zato jer poslodavci ne žele rast troškova radne snage u svojim cijenovnim kalkulacijama. Radije će poslodavci uz odobrenje sadašnje vlade, dovesti Ukrajince za mizernu hrvatsku plaću, nego uvećati plaće i zaustaviti egzoduz hrvatske mladeži u inozemstvo. Zato se sa potpunom sigurnošću može reći kako će masovno iseljavanje iz Hrvatske biti nastavljeno i u ovoj godini unatoč „ogromnom poboljšanju“!

    Na koncu treba skrenuti pozornost i jačanje političkog i ekonomskog pritiska Rusije na Hrvatsku zbog mogućnosti uključivanja Hrvatske u međunarodno tržite plina. Rusija baš nikako ne želi vidjeti Hrvatsku na tom tržištu, jer to izravno šteti njezinim ekonomskim interesima. Agrokor će zato postati važni igrač kojem će Rusija “silno željeti pomoći“, baš kao što će i „silno željeti dati“ INA-i njezina naftna polja u Siriji. Kako sadašnja hrvatska vlada ne daje pozitivne signale na te „iskrene“ ponude Putina, onda treba očekivati iznenadne „prometne nezgode“ i „nagla oboljenja“ hrvatskih političara!

    Dr. Tihomir Janjiček

    Pročitajte na:dragovoljacDnevno.hr  Republika