• Dr Thomir Janjiček o burzovnom potresu i zašto je dobro da se dogodio.


    U ponedjeljak 5. veljače 2018. godine dogodio se „burzovni potres“, dionice na burzama diljem Sjeverne Amerike doživjele su pad. Novinski stupci su osvanuli sa napisima u kojima se najavljuje nova ekonomska kriza! Drugi su pak pisali o tomu kako je ovo u suštini „pad“ Donalda Trumpa! Bilo je i najava o propasti kapitalizma i ne djelotvornosti burzovnog tržišta. Pojednostavljeno rečeno, puno toga se pisalo, malo toga se reklo! Puno toga se „crnog“ najvaljivalo, a jednostavno pitanje koje se nameće samo od sebe jeste koliko u svemu tome ima istine i što jeste istina.

    Prije svega treba uvijek svjestan, tržište vrijednosnica nije stabilno nigdje, pa niti u SAD! Svi politički i ekonomski čimbenici nastoje držati burzu vrijednosnica stabilnom, ali to se ipak ne može činiti u potpunosti. Dakle, tržište se njiše i vrlo često „raste“ kroz porast potražnje na burzi vrijednosnica, ali dolazi do pada, kada pada potražnja ili se ponuda vrijednosnica naglo uvećava.

    Ovakve promjene se događaju zbog toga što gospodarstvo općenito ima ciklično kretanje i to ostavlja posljedice po tržište vrijednosnica. Cikličnost kretanja gospodarstva ogleda se u tome što dođe do porasta BDP izvan realnih mogućnosti, ili kako bi se to malo stručnije reklo, izvan potecijalno moguće razine BDP-a. Takvo stanje u SAD i Canadi nazivaju „pregrijanim gospodarstvom“! Dakle, agregatna potražnja jača takvom dinamikom gdje agregatna ponuda to jednostavno ne može pratiti. Drugim riječima, pokriće narasle agregatne potražnje mogao bi se postići samo jačanjem investicijske aktivnosti što bi dovelo do otvaranja dodatnih gospodarskih kapaciteta koji bi pružili dodatnu količinu robe i usluga na tržištu.

    Općenito rečeno, rast agregatne potražnje zahtjeva jači utjecaj izravnih investicija u gospodarstvo, a kojih jednostavno nema na tržištu. Zbog relativno snažog rasta BDP u SAD i rasta zaposlenosti potražnja za vrijednosnicama na burzi vrijednosnica je neprekidno rasla. Dakle, podaci o rastu su budili optimizam.

    Porast potražnje za dionicama korporacija u SAD, dolazi od novca koji se preljeva iz Kine i općenito iz Azije u SAD. Razlog tomu treba tražiti u činjenici što je američki predsjednik Trump odlučio sniziti porezne postotke na korporacijski profit. Time se otvorila mogućnost vlasnicima kapitala ostvariti još veći profit preseljenjem iz kinsekog u američko gospodarstvo. Odatle je nastalo jačanje potražnje za dionicama korporacija u SAD! Uvijek treba imati na umu jačanje potražnje na burzi vrijednosnica dolazi od novca, ne od bilo čega.

    Zasigurno taj porast potražnje za vrijednosnicama podigao je cijene dionica američkih korporacija, ali NIJE ulio te iste visoke iznose novčanog kapitala u poduzeća kroz porast cijena dionica! Razlog tomu je što je izostala dodatna naklada dionica postojećih korporacija u SAD! Samo na taj način ne bi došlo do ovog potresa na bruzama vrijednosnica u SAD! Novoprelijeveni novac iz Azije bi se izravno uložio u gospodarstvo.

    Sa druge strane, na burzi vrijednosnica došlo bi i do prasta ponude dionica da su američke koroporacije učinile dodatne naklade dionica. Ulagači su optimizam ulaganja temeljili na intezivnom rastu cijena vrijednosnica od preko 200 dana i očekivajući kako će se taj rast nastaviti! Općenito, rast cijena dionica u SAD i Canadi traje već preko 5 godina uz ne bitne fluktuacije. Povećani priljev novca u dioničke tvrtke treba donijeti daljnji rast ponude robe i usluga kroz otvaranje gospodarskih kapaciteta, ali samo kroz dodatnu nakladu dionica. Prebrzo su rasla nadanja i ulaganja u dinioce na spram stvarnog ulaganja u korporacije i samim time u gospodarstvo.

    U takvim uvjetima događa se burzovni potres i cijene dionica naglo padnu, a što se dogodilo 5 veljače. Na žalost u Hrvatskoj se kao i u još nekim državama, pozivalo na samo jedan „index pokazatelj“ kretanja na burzi vrijednosnica i to Dow Jones. Ovaj index jeste bitan, ali nije najbitniji, kada se govori o gospodarstvu i dioničkim burzma u SAD. Naime, Dow Jones se kreira kao „index pokazatelj“ kroz promjene cijena vrijednosnica 30 dioničkih tvrtki u SAD. Te tvrtke su iz različitih gospodarskih sektora, pa su recimo tu uključene dionice Coca Cola, Exxon, Apple, Walmart, Boeing i druge. Među tih 30 tvrtki nema niti jedne iz sektora teške industrije. Treba znati jednostavnu činjenicu da se tih 30 dioničkih tvrtki smatra u SAD važnim za gospodarstvo i raspolažu ogormnim kapitalom. Međutim, to nije doista nekakav „istinski“ pokazatelj globalnih ekonomskih promjena u SAD ili drugdje u svijetu. Naime, puno više se koristi index S&P500, a koji se sastoji od dionica 500 najvećih tvrtki u SAD, a kada se kaže najvećih, podrazumijeva se sa najvećim kapitalom. Naravno, postoji i index S&P100, pa tu je NASDAQ index i tako redom. Svi oni dožive veće ili manje uspone i isto tako padove. Nisu svi doživjeli pad, ili barem ne podjednako, ali većina ipak jeste što je činjenica.

    Što na koncu treba reći, ovaj manji potres na burzi vrijednosnica u New Yorku neće ostaviti nikakve dublje posljedice po američko ili svjetsko gospodarstvo. Ovo je dobro što se dogodilo, jer ovaka prilagodba je bolja nego „prilagodba“ koja se dogodila 2008 godine. Ovakvi manji potresi na bruzama vrijednosnica se događaju, ali nisu nikakva tragedija i već kroz nekoliko tjedana sve će se vratiti u stanje prije burzovnog potresa.

    Svi sadašnji kritičari predsjednika Trumpa i njegove gospodarske politike doista ne raspolažu sa argumentima, već im je kritika utemljena na običnom traču. Naše tiskovine i TV postaje na žalost isto se tako ponašaju.

    Dr. Tihomir Janjiček