• HSP Kaštela predlaže uvođenje posebnog Zakona o zviždačima.


     

    ante komljen

    Inicijativa podružnice HSP Kaštela za pokretanjem postupka donošenja Posebnog zakona o zviždačima  na razini RH.

    Smatramo da je iznimno važno pokrenuti ovaj postupak, a time i navedenu inicijativu od strane HSP-a. Jer mnoge zemlje i međunarodne organizacije su donijeli pravila i zakone kojima štite zviždače. U najmanju ruku njihova se zaštita propisuje zakonima o radu, a ponekad i posebnim zakonima (naročito u zemljama članica ma EU). U hrvatskoj odredbe relevantne za zaštitu zviždača sadržavaju Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima.

    Svi propisi u ovom području potiču prijavljivanje korupcije, čime bi se najučinkovitije moglo djelovati na tu iznimno štetnu društvenu pojavu.

    U samoj EU se još uvijek traže najbolja rješenja. Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti zviždaća nastoje potaknuti osobe na saznanja o kriminalu, pojavu mita i korupcije, te im zakonski jamčiti zaštitu od otkaza, zlostavljanja poslodavaca ili počinitelja kaznenog djela. Mnoge su zemlje stoga izglasale razne zakone kako bi ih zaštitile. Tako postoje one koje imaju sveobuhvatne zakone o zaštiti zviždaća (SAD, Australija, Kanada, Novi Zeland, Južna Afrika, Velika Britanija, zemlje dalekog istoka), dok recimo većina europskih zemalja nema i ne planira donijeti posebne zakone o zaštiti zviždaća.

    Skupina zemalja za borbu protiv korupcije GRECO smatra da su zakoni kojima se potiču, odnosno ohrabruju ljudi na prijavljivanje korupcije, iznimno vrijedno sredstvo u borbi protiv iste. Bilo preventivno ili pravedno. Jer upravo oni stvaraju kulturu koja se ogledava i u temeljima pravaštva. Pravu utemeljenom na pravdi i pravednosti ! Sama zaštita zviždača propisana je međunarodnim konvencijama; Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a, Građanskopravna konvencija VE o korupciji i Kaznenopravna konvencija VE o korupciji.

    Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a pruža zaštitu od odmazde osobama koje u dobroj vjeri izvješćuju o nepravilnostima i nedoličnom ponašanju ili surađuju s ovlaštenim državnim tijelima.

    Građanskopravna konvencija u čl. 9. propisuje zaštitu zaposlenika: Svaka će stranka u svom unutarnjem zakonodavstvu predvidjeti odgovarajuću zaštitu od svake neopravdane kazne za zaposlenike koji imaju opravdani razlog sumnjati na korupciju ili koji u dobroj vjeri prijave svoju sumnju odgovornim osobama ili vlastima.

    Kazneno pravna konvencija u čl. 22. propisuje zaštitu osoba koje surađuju sa pravosuđem i svjedoka: Svaka zemlja članica donijet će mjere nužne za učinkovitu i odgovarajuću zaštitu:

    a) osoba koje izvješćuju o kaznenim prekršajima iz članaka od 2. do 14. ili koji na neki drugi način surađuju s istražnim ili pravosudnim tijelima;
    b) svjedoka koji daju iskaze o tim prekršajima.

    Hrvatska je potpisnik Konvencije UN protiv korupcije, Članak 33. ratificiran 2005. koji propisuje: “Svaka je država stranka dužna razmotriti ugrađivanje u svoj domaći pravni poredak primjerenih mjera kojima se pruža zaštita od svakog neopravdanog ophođenja prema svakoj osobi koja u dobroj vjeri i na temelju razumne sumnje prijavi nadležnim tijelima bilo kakve činjenice koje se tiču kaznenih djela određenih u skladu s ovom konvencijom.”

    Usprkos tome i tim međunarodnim zahtjevima zaštita zviždača što nije predviđena u nacionalnim zakonima i propisima ili politikama upravljanja ljudskim resursima. Tako u okviru VE postoje tri skupine zemalja:

    – prva skupina obuhvaća zemlje u kojima već postoji posebno zakonodavstvo kojim se regulira zaštita zviždača (Belgija, Francuska, Norveška, Rumunjska, Nizozemska i Velika Britanija)

    – u drugoj skupini zemlje u kojim je nacrt zakona o zaštiti zviždača upućen u parlament ili je na neki drugi način u pripremi (Njemačka, Slovenija, Švicarska, Litva)

    – treća obuhvaća zemlje u kojima ne postoje posebni zakoni o zaštiti zviždača, ali gdje je NEKA VRSTA zaštite za zviždače predviđena u odredbama različitih zakona, osobito u onim odredbama koje se odnose na radno i kazneno pravo (Austrija , BiH, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Gruzija, Grčka, Italija, Poljska, Srbija, Slovačka, Švedska, Makedonija i Turska)

    Slijedom navedenog , VE je pozvao sve države da preispitaju, te revidiraju svoja postojeća zakonodavstva o zaštiti zviždača.

    S obzirom da je Hrvatska danas država s visokim stupnjem DRUŠTVENE I INSTITUCIONALNE korupcije; od 62 zemlje u poslovnom svijetu nalazimo se na 16. mjestu i imamo najkorumpiraniju javnu nabavu u cijeloj EU, a zbog korupcije gubimo i 15 posto BDP-a godišnje.

    Obzirom sve brojnije neriješene afere, te na činjenicu da su zviždači danas najprogonjenija i najugroženija društvena skupina, tražimo da se postupi sukladno preporukama VE, te da se u zakonsku proceduru žurno pokrene inicijativa za promjenom i donošenjem POSEBNOG ZAKONA O ZAŠTITI ZVIŽDAČA.

    Prekinimo kulturu šutnje u Hrvatskoj – HSP !

    Ante Komljen
    Prerdsjednik podružnice HSP