• HSP: ZVIŽDAČI su najveće žrtve i najugroženija skupina u RH


    HSP opetovano upozorava institucije RH kao i širu hrvatsku javnost na važnost i nužnost donošenja zakona o lobiranju kao i zakona o zaštiti zviždača, kojega uz zakon o porijeklu imovine i izradi registra javnih dužnosnika na svim razinama držimo stupovima borbe protiv organiziranog kriminala kao i svakog vida mita i korupcije u hrvatskom društvu.

    Na ovo nas je ponovno potakao nedavni slučaj nezavisnog vijećnika koji je nepravomoćno osuđen samo zato jer jer je na svom Facebook-profilu i to radi općeg dobra objavio JAVNE DOKUMENTE. Dakle, radi se o javnom dokumentu koji se odnosi na javnu osobu, a koja je javno primila javni novac, a sve to javnom odlukom Gradskog poglavarstava, kojom to tijelo upućuje da iz svog proračuna isplati otpremnina tadašnjem direktoru koji je odlazio u mirovinu.

    Pri tome se Općinski sud poziva na Direktivu Europskog parlamenta i Kazneni zakon RH, u kojem se poziva na zlouporabu osobnih podatka. HSP stoga napominje kako je EU Parlament nedavno tj. 16. travnja glasovao o minimalnim standardima zaštite za zviždače, a koja je trenutno fragmentirana po državama članicama.

    U tim se točkama predloženog zakona ističe da se moraju zaštititi građani tj zviždači koji štite „europske interese“ jer kako navode „oni nas štite, brane europsku demokraciju i europske zajedničke ciljeve“. Direktiva naime omogućuje i potiče javno objavljivanje nepravilnosti, primjerice, medijima, ukoliko nema povratnih informacija na prvotno upućenu prijavu, ako se radi o hitnoj opasnosti za javni interes ili postoji rizik od osvete. Sve vrste osvete su zabranjene (suspenzije, nazadovanja na radnom mjestu, otpuštanja i sl.). Zaštita je zajamčena i ljudima koji pomažu zviždačima.

    Države članice moraju zviždačima omogućiti i pristup informacijama o kanalima za prijavu te o postupcima, zakonskoj, financijskoj i psihološkoj potpori. Parlament već godinama podržava zajednička pravila za zaštitu zviždača tako da u rezoluciji iz 2017.g. zastupnici pozivaju Komisiju da predloži pravila kako bi se zaštitili FINANCIJSKI INTERESI EU-a i stoga su u listopadu iste godine ponovili zahtjev, a nakon što dogovorena pravila službeno potvrdi Vijeće, države članice imaju dvije godine za njihovu provedbu.

    HSP stoga postavlja pitane što je s nacionalnim interesima pojedinih zemalja članica i u ovom slučaju s Hrvatskom. Gdje je zapelo na dužnom uvođenju posebnog Zakona o zviždačima za RH?

    Podsjetimo HSP već dugo inzistira i p(r)oziva državne institucije na pokretanje postupka donošenja Posebnog zakona o zviždačima u RH.

    Smatramo da je iznimno važno pokrenuti ovaj postupak jer mnoge zemlje i međunarodne organizacije su davno donijeli pravila i zakone kojima štite zviždače kako pojedinačno u svojim zemljama članicama, tako i na razini EU. U najmanju ruku njihova se zaštita propisuje zakonima o radu, a ponekad i posebnim zakonima (naročito u zemljama članicama EU). U Hrvatskoj odredbe relevantne za zaštitu zviždača sadržavaju jedino Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima.

    Svi propisi u ovom području potiču prijavljivanje korupcije, čime bi se najučinkovitije moglo djelovati na tu iznimno štetnu društvenu pojavu.

    U samoj EU se još uvijek traže najbolja rješenja, a kako vidimo i iz nedavne odluke te se Direktive vežu isključivo za njihove ZAJEDNIČKE financijske INTERESE.

    Suvremena pak zakonodavstva svjesna važnosti zviždača nastoje potaknuti osobe na saznanja o kriminalu, pojavu mita i korupcije, te im zakonski jamčiti zaštitu od otkaza, zlostavljanja poslodavaca ili počinitelja kaznenog djela. Mnoge su zemlje iz toga razloga izglasale razne zakone kako bi zaštitile SVOJE zviždače. Tako postoje one koje imaju sveobuhvatne zakone o zaštiti zviždača (SAD, Australija, Kanada, Novi Zeland, Južna Afrika, Velika Britanija, zemlje dalekog istoka), dok recimo većina europskih zemalja nema i ne planira donijeti posebne zakone o zaštiti zviždača.

    Skupina zemalja za borbu protiv korupcije GRECO smatra da su zakoni kojima se potiču, odnosno ohrabruju ljudi na prijavljivanje korupcije, iznimno vrijedno sredstvo u borbi protiv iste. Bilo preventivno ili pravedno. Jer upravo oni stvaraju kulturu koja se ogledava i u temeljima pravaštva. Pravu utemeljenom na pravdi i pravednosti ! Sama zaštita zviždača propisana je međunarodnim konvencijama; Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a, Građanskopravna konvencija VE o korupciji i Kaznenopravna konvencija VE o korupciji.

    Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a pruža zaštitu od odmazde osobama koje u dobroj vjeri izvješćuju o nepravilnostima i nedoličnom ponašanju ili surađuju s ovlaštenim državnim tijelima.

    Građanskopravna konvencija u čl. 9. propisuje zaštitu zaposlenika: Svaka će stranka u svom unutarnjem zakonodavstvu predvidjeti odgovarajuću zaštitu od svake neopravdane kazne za zaposlenike koji imaju opravdani razlog sumnjati na korupciju ili koji u dobroj vjeri prijave svoju sumnju odgovornim osobama ili vlastima.

    Kazneno pravna konvencija u čl. 22. propisuje zaštitu osoba koje surađuju sa pravosuđem i svjedoka: Svaka zemlja članica donijet će mjere nužne za učinkovitu i odgovarajuću zaštitu:
    a) osoba koje izvješćuju o kaznenim prekršajima iz članaka od 2. do 14. ili koji na neki drugi način surađuju s istražnim ili pravosudnim tijelima;
    b) svjedoka koji daju iskaze o tim prekršajima.
    Hrvatska je potpisnik Konvencije UN protiv korupcije, Članak 33. ratificiran 2005. koji propisuje: “Svaka je država stranka dužna razmotriti ugrađivanje u svoj domaći pravni poredak primjerenih mjera kojima se pruža zaštita od svakog neopravdanog ophođenja prema svakoj osobi koja u dobroj vjeri i na temelju razumne sumnje prijavi nadležnim tijelima bilo kakve činjenice koje se tiču kaznenih djela određenih u skladu s ovom konvencijom.”

    Usprkos tome i tim međunarodnim zahtjevima zaštita zviždača što nije predviđena u nacionalnim zakonima i propisima ili politikama upravljanja ljudskim resursima. Tako u okviru VE postoje tri skupine zemalja:
    – prva skupina obuhvaća zemlje u kojima već postoji posebno zakonodavstvo kojim se regulira zaštita zviždača (Belgija, Francuska, Norveška, Rumunjska, Nizozemska i Velika Britanija)
    – u drugoj skupini zemlje u kojim je nacrt zakona o zaštiti zviždača upućen u parlament ili je na neki drugi način u pripremi (Njemačka, Slovenija, Švicarska, Litva)
    – treća obuhvaća zemlje u kojima ne postoje posebni zakoni o zaštiti zviždača, ali gdje je NEKA VRSTA zaštite za zviždače predviđena u odredbama različitih zakona, osobito u onim odredbama koje se odnose na radno i kazneno pravo (Austrija , BiH, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Gruzija, Grčka, Italija, Poljska, Srbija, Slovačka, Švedska, Makedonija i Turska)
    Slijedom navedenog , VE je pozvao sve države da preispitaju, te revidiraju svoja postojeća zakonodavstva o zaštiti zviždača.

    S obzirom da je Hrvatska danas država s visokim stupnjem DRUŠTVENE I INSTITUCIONALNE korupcije; od 62 zemlje u poslovnom svijetu nalazimo se na 16. mjestu i imamo najkorumpiraniju javnu nabavu u cijeloj EU, a zbog korupcije gubimo i 15 posto BDP-a godišnje.

    Obzirom sve brojnije neriješene afere, te na činjenicu da su zviždači danas naj progonjenija i najugroženija društvena skupina, tražimo da se postupi sukladno preporukama VE, te da se u zakonsku proceduru žurno pokrene inicijativa za promjenom i donošenjem POSEBNOG ZAKONA O ZAŠTITI ZVIŽDAČA.

    Prekinimo kulturu šutnje u Hrvatskoj – HSP !

    Željan Jurlin, HSP predsjednik Povjerenstva za ekologiju