• Pogled iz Kanade: HOĆU – NEĆU INA-u!


    dr janjiček 800_440
    „Hrvatski“ mediji ne prestaju zabavljati hrvatsku javnost napisima o INA-i. Vlada nastoji što manje informirati javnost, što je posve normalno, ali sa druge strane tiskovine i TV postaje neprekidno pitanje INA-e stavljaju na pozornost javnosti sa sve gorim i gorim sugestivnim pitanjima, ali u suštini bez pravog odgovora.

    Tako se jedna naša tiskovina raspisala na veliko u svezi INA-e. Došli su do sličnog zaključka u svezi cijene dionice po kojoj bi se mogla otkupiti INA. Međutim, stalno se gubi iz vida jednostavna činjenica, Ne mora se cjelokupni iznos INA-e vratiti u vlasništvo države, već je dostatno samo postići većinski udio. Isto tako, jasno je da sam imao od prije informaciju u relativno velikim zalihama nafte i plina u Jadranu i da je to upravo razlog zbog kojeg će se MOL ustezati do krajnosti sa prodajom dijela dioničkog kapitala sa kojim bi izgubio većinsko vlasništvo!

    Ono što se stalno gubi iz vida, MOL nije nastojao kupiti INA-u zbog profita niti onda kada je imao manjinski vlasnički udio dioničkog kapitala, a što je trebao biti glavni motiv MOL-a, već da bi ovladao većinskim vlasničkim udjelom INA-e!

    Naime, manjinski vlasnici kupuju dionice određenih korporacija samo radi profita! No, kako sam i ranije to isticao, relativno velike zalihe plina i nafte MOL nastoji ostaviti ne iskorištenim, jer na tomu inzistira car Putin preko svog vlasničkog udijela. Naime, vlasnička struktura MOL-a, sastoji se od 25,2% vlasništva države Mađarske i 25,2% vlasništva od tzv. „inozemenih institucija“. To su sve Putinove tvrtke kao razne „off shore“ tvrtke.

    Preostalih nešto manje od 50% vlasništva, sastoji se od raznih tvrtki kao Unicredit Bank AG 5,25%, Crescent Petroleum 2,6%, ING Bank N.G. 5,1%, OTP Bank 5,96%, Oman Oil 7,14% i CEZ MH B.V. 7,5%.

    Osim toga MOL u Rusiji posjeduje Baitugansk i Zapadno-Malobalyk naftna polja i to u suvlasništvu sa Yukosom, tvrtkom poznatom u prošlosti kao Rusneft. Zatim u Kazahstanu koji je pod potpunom kontrolom Putina i to je Federovski Blok. Znači, MOL je višestruko vezan za Rusiju i baš sve što poželi car Putin biti će izvršeno od strane MOL-a!
    Ukoliko se i ostvari povrat većinskog vlasništva države Hrvatske nad INA-om, što će se tada dogoditi!? Tada će se odmah nastaviti sa daljnjim istražnim radovima na plinu i nafti iz Jadrana i čim prije započeti sa proizvodnjom. Rafinerija Rijeka će biti obnovljena vrlo brzo nakon toga.

    Činjenica je i to da bi sa povratom većinskog vlasništva nad INA-om od strane države Hrvatske, to na neki način bio zaokret ka podržavljivanju gospodarstva. No, jedna lasta ne čini proljeće, a ni proljeće nije ispunjeno samo lastama. Stoga povrat većinskog vlasničkog udjela nad INA-om ne bi se ništa bitno promijenilo na hrvatskom tržištu.
    Zašto se vlada odlučila za prodaju dionica HEP-a, odnosno vlasničkog udjela u HEP-u, kao izvor novca za povrat vlasničkog udijela, a ne neke druge tvrtke?

    Upravo zato što HEP posluje profitabilno! Neće biti problem te dionice prodati, kupaca će biti sigurno. Kolika god bila nominalna vrijednost dionice, burzovna vrijednost će biti znatno viša. HEP kao tvrtka neće imati financijske koristi od privatizacije tog državnog vlasničkog udijela, jer jednostavno taj novac neće nikad ući u HEP!

    Točno je i to, kako sam već prije tvrdio, da će HEP morati poslovati pod strožim financijskim kontrolama nakon 25% privatizacije. Razlog je upravo zbog nastupa HEP-ovih dionica na burzi vrijednosnica, ali to baš i neće biti neka korist za sam HEP. Hrvatska ne bi ništa izgubila s tom dodatnom privatizacijom HEP-a, a zadržala bi većinski paket dionica i u HEP-u i u INA-i.

    Pozivi na „transparentnost“, vezano za otkup većinskog paketa dionica INA-e i eventualna prodaja dionica HEP-a, doslovce urušavaju cjelokupnu poslovnu konstrukciju. Ma koliko javnost bila skeptična prema cjelokupnom procesu i općenito prema prema privatizaciji u Hrvatskoj, pozivanje na „transparentnost“ u ovom slučaju je kao i poziv na transparetnost u hakiranju američkih tajnih službi!

    Dr. Tihomir Janjiček