• Daniel Srb: Nismo imali sreće ni s jednom velikom asocijacijom, nećemo ni s EU-om


    Daniel SrbNa terenu se osjeća promjena raspoloženja, prije svega među dijelom razočaranih HDZ-ovih birača koji su se donedavno »lomili«. No, sad su u većini izabrali stranu i to će, uz naše birače, osigurati HSP-u najmanje 150.000 glasova.

    Predsjednik HSP-a Daniel Srb poznat je po euroskepticizmu, a protivljenje ulasku Hrvatske u Europsku uniju pravašima je i noseći stup izbornog programa. U razgovoru za Vjesnik, Srb optimistično najavljuje odličan izborni rezultat i moguće osvajanje čak osam zastupničkih mjesta, ne skrivajući da pritom računa i na dio razočaranih HDZ-ovih birača.

    Zašto se protivite ulasku Hrvatske u Europsku uniju?

    – Promatrajući što se sve danas događa u EU, još se snažnije tome protivimo. Ne treba nam Unija ni politički niti ekonomski. Hrvati nikad dosad nisu imali sreće ni s jednom velikom asocijacijom, od Austro-Ugarske do SFRJ. Ako se iz povijesti nešto uči, onda je jasno da u takve saveze ne treba ulaziti, jer smo iz svih izašli u krvavim ratovima, od kojih nijedan nismo mi izazvali. S ekonomske strane, danas nitko ne može reći da ulazak u EU znači novi ekonomski rast. Bugarska i Rumunjska, koje su posljednje ušle, otad su nazadovale. Vidimo i što se događa s mediteranskim zemljama članicama, sve su praktički bankrotirale. Nama ne treba ni španjolska nezaposlenost koja je osjetno veća od hrvatske, niti razina zaduženosti Grčke, Portugala, Italije, Irske. Moramo naći model kako svojim građanima osigurati viši standard i bolji život razvojem hrvatskoga gospodarstva.

    Doista ste uvjereni u to da Hrvatska neće imati nikakve koristi od članstva u EU?

    – Teoretski bi moglo biti koristi, ali Hrvatska se toga unaprijed odrekla. Ulazak u EU prije Srbije mogao bi, recimo, značiti postavljanje uvjeta za njen ulazak dok se ne riješi granični spor, ali hrvatska je vlada već rekla da se neće ponašati prema Srbiji onako kako se Slovenija ponašala prema nama.

    A mogućnost korištenja novca iz europskih fondova?

    – To je zapravo varka, jer će Hrvatska morati plaćati članarinu, i taj će naš novac oni u Bruxellesu raspoređivati i odlučivat će na što ga smijemo trošiti. Govori se da je mogućnost povlačenja novca iz fondova veća od naše članarine, što je naoko točno. No zbog nelikvidnosti, koja je među našim najvećim gospodarskim problemima, jako smo ograničeni u mogućnosti povlačenja novca, jer je model takav da najprije u nešto morate investirati, a onda tražiti povrat dijela novca iz europskih fondova.

    Što onda, prema vašem mišljenju, preostaje Hrvatskoj? Ostati izolirana na europskom jugoistoku?

    – Nipošto. Da je riječ o europskoj ekonomskoj zajednici kakva je nekad postojala, odmah bismo rekli »da«. Apsolutno se protivimo bilo kakvoj izolacionističkoj politici, jer bi to za Hrvatsku bila tragično. Upravo suprotno, Hrvatska mora fantastično dobro komunicirati s EU-om, prihvaćati sve europske pravne stečevine i izmjene zakonodavstva kako bi se uklonile barijere u poslovanju sa zemljama članicama. Ali ne treba ulaziti u Uniju, jer nam se samo nameću ograničenja bez financijske koristi.

    Za razliku od drugih stranaka koje predizborno govore o gospodarskim pitanjima, HSP je i dalje zaokupljen velikim nacionalnim temama. Zašto?

    – To nije točno, čak bih se usudio reći da je HSP možda jedina stranka koja za ove izbore ima i jasan program i jasne stavove o svim za Hrvatsku važnim pitanjima. A kad je riječ o, kako kažete, velikim nacionalnim temama na kojima inzistiramo, zabrinjavajuće je što druge stranke i političari namjerno od njih bježe, kao da nemaju hrabrosti o njima se izjasniti.

    Od čega to druge stranke bježe?

    – Bježe, recimo, od izjašnjavanja o delikatnom pitanju odnosa sa Srbijom koja je počela novi velikosrpski program, novi memorandum. Neki ga vide u pravnoj agresiji prema Hrvatskoj, ali se brinemo zbog toga što Hrvatska na to ne odgovora. Iako danas imamo svoju državu, kao da smo još u onoj politici »hrvatske šutnje« s kraja osamdesetih godina 20. stoljeća. I danas propuštamo dati do znanja da prepoznajemo agresiju, propuštamo odgovoriti na tu agresiju, čime je zapravo ohrabrujemo.

    Osim protivljenja Uniji, što HSP još nudi biračima?

    – Suprotno ustaljenom mišljenju da HSP samo »trubi« o domoljublju, u našem programu podjednako važno mjesto imaju i vanjska politika – koja nije samo EU nego i snaženje veza s drugim utjecajnim zemljama i brzorastućim gospodarstvima – i državotvorna zaštita vrijednosti Domovinskog rata i branitelja kao i strategija gospodarskog razvoja i novi ekonomski model te radikalne reforme u zdravstvu, socijalnoj skrbi, državnoj upravi, znanosti…

    Što podrazumijeva novi ekonomski model?

    – Najvažnije su promjene u sustavu mjera monetarne i fiskalne politike. Postojeći model dao je rezultate u suzbijanju inflacije, ali je imao i niz negativnih učinaka, prije svega u porastu zaduženosti, favoriziranju uvoza, slabljenju izvozne konkurentnosti gospodarstva i gubitku velikog broja radnih mjesta u industriji.

    Možemo li iz krize bez pomoći MMF-a?

    – Dolazak MMF-a svakako treba izbjeći. Istina je da velik proračunski deficit u posljednje dvije godine i nesposobnost Vlade da se s time nosi, zapravo, tjeraju na dolazak MMF-a. No možemo ga izbjeći bude li nova vlada imala hrabrosti donijeti program koji će smanjiti veliki deficit i promijeniti odnose u državnim prioritetima. Evo vam primjera: na veleplakatima jedna politička opcija obećava da će, pobijedi li, uz ostalo osigurati i veliki priljev stranih investicija. A ove je godine u Hrvatsku izvana investirano ukupno 600 milijuna eura, dok su istodobno dvojica hrvatskih poduzetnika samo u Sloveniju uložila 1,3 milijardi eura! To govori o neodrživosti postojećeg stanja, ali upućuje i na to da je poruka o tome kako će strani investitori odmah nakon promjene vlasti pohrliti u Hrvatsku samo predizborni blef.

    Treba li prodavati prirodna bogatstva radi punjenja proračuna?

    – Apsolutno ne! Ne smijemo prodavati prirodna bogatstva, ali ni privatizirati velike državne tvrtke. One trebaju ostati u državnom vlasništvu, ali ih treba reorganizirati tako da postanu ekonomski učinkovite, da osiguravaju prihode državnom proračunu, a ne da se kao dosad iz proračuna pokrivaju njihovi gubici, da budu generatori gospodarskog razvoja, a ne njegova kočnica

    Čelnici SDSS-a optužuju vas za antisrpsku politiku, tvrdeći da širite mržnju prema Srbima. Vaš odgovor?

    – Pomno pazim na to da ne dijelim hrvatske državljane ni prema kojoj osnovi, pa ni prema nacionalnosti. Čine to upravo čelnici SDSS-a koji me prozivaju za antisrpske stavove. A ja samo želim razotkriti njihovu prijetvornu politiku koja forsira nacionalnu segregaciju, što smatram lošim za Hrvatsku i za Srbe u Hrvatskoj. Ne traži HSP osnivanje srpskih banaka i srpskih škola u Hrvatskoj nego je to njihov model. Ni na koji način ne dovodim u pitanje prava srpske nacionalne manjine, nego upozoravam na to da se novi srpski memorandum oslanja na vodeće ljude SDSS-a i na njihove političke zahtjeve. Oni opet dovode sebe u ružnu situaciju, jer prelaze onu osjetljivu granicu na kojoj završava poštivanje prava nacionalnih manjina, a počinje nacionalna segregacija.

    Tvrdite da su čelnici SDSS-a prešli tu granicu?

    – Apsolutno! Što je osnivanje srpske banke u Hrvatskoj nego nacionalna segregacija? Kome će ona davati kredite? Samo pripadnicima jedne nacionalnosti, dok će druge odbijati? Pa, gdje mi to živimo? I tko forsira takvu politiku? Je li HSP predložio osnivanje hrvatske banke u kojoj će se posebno voditi računa o razvoju maloga i srednjeg poduzetništva isključivo među Hrvatima

    Najnovije ankete prognoziraju vam najviše dva zastupnika. Kakva su vaša očekivanja?

    – Neke nam daju dva mandata, neke čak osam. Mogu samo ponoviti da će se mnogi iznenaditi HSP-ovim odličnim rezultatom. Na terenu se osjeća promjena raspoloženja prije svega među dijelom razočaranih HDZ-ovih birača, koji su se donedavno »lomili«. No sad su u većini izabrali stranu i to će, uz naše birače, osigurati HSP-u najmanje najmanje 150.000 glasova.