• Župana i plaćeničke medije u Ličko senjskoj županiji ne zanima obrazovanje!


    Na 8. sjednici županijske  skupštine Ličko senjske  županije  vijećnik HSP-a Berislav Kostelac  postavio je  konkretno pitanje  vezano za budućnost  obrazovanja u  Ličko senjskoj županiji, a time i budućeg razvoja Ličko senjske županije, na koje nije dobio adekvatna odgovor, a  još poraznije je da je  ovo bitno pitanje  za budućnost  mladih  i budućnost Like  prešućeno jer  vladajući nemaju ni odgovore, ni rješenja

    Pitanje Berislava Kostelca prenosimo u cijelosti, a vi sami procijenite koliko je bitno.

    “Postavio bih jedno pitanje koje me muči kao žitelja naše županije, a prije svega kao i prosvjetnog djelatnika. Tiče se škole i obrazovanja u našim konkretnim i lokalnim okolnostima, a malo ću se dotaknuti i nekih širih okvira radi lakšeg razumijevanja i shvaćanja jednog šireg konteksta opet.

    Vrlo je aktualna ova naša tzv. reforma školstva, a ja bih opet nazvao prije svega kozmetičkom kao i sve do sada, jer u pozadini se uopće ne vidi pravi interes vlastodržaca da se ta reforma dogodi temeljito i u onim smjerovima koji bi vodili jednom općem prosperitetu odgojno-obrazovnog sustava, a tako i države i njenog prosperiteta.
    Sve manje-više provedene reforme od Šuvarove, pa do sadašnje ministrice Divljak su reforme “kozmetičko-političkog” karaktera. Sve je uvijek ovisilo o smijeni vlasti, tj. ministara, ideološkoj podložnosti i prije svega ajmo to tako nazvati interesnih skupina, tj. agencija.
    Možda se neki od vas pitaju što mi možemo po tom pitanju napraviti kao županija i uopće koliki nam je manevarski prostor. tj. koji su nam neki zakonski, ekonomski, gospodarski, socijalni i ostali okviri. Tj. koliko nas sve to uvjetuje i jesmo li baš sa svim navedenim uvjetovani, tj. dali mi najčešće uvjetujemo upravo sami sebe i sebi svjesno ili nesvjesno postavljamo neke okvire i granice?!

    Na tom tragu nastavio bih slijedeće i postavio niz konkretnih potpitanja:

    1.Što se u županiji napravilo i poduzelo da se omogući školovanje deficitarnih kadrova i zanimanja, kako u samom sustavu obrazovanja,a tako i u ostalim gospodarskim i društvenim djelatnostima?!

    2.Razmišlja li itko o zaustavljanju hiper-produkcije zvanja i zanimanja koji uopće ne odgovaraju trenutnim potrebama i izazovima tržišta rada i koje su moguće sve štetne posljedice,ako se tako nastavi dalje?! Na primjer imamo hiper-produkciju učitelja razredne nastave, prometnih inženjera, ekonomista i sl .

    3. Nadalje. isto tako moram primijetiti pošto radim u školi da nam kronično nedostaje profesora i nastavnika kemije, biologije, matematike, fizike i da te predmete uglavnom predaje nestruka u jednom već za moj pojam djelatnika u obrazovanju, vrlo zabrinjavajućem obimu. se o nekoj reformi školstva,  a sve teže je pronaći odgovarajuću struku?!

    Baš bi me zanimalo kad bi mi se dostavili podaci o postotku izvedene nastave od 5.-8. razreda od strane nestručnih predavača?!

    Kad još uzmemo u obzir da u proračunu niste osigurali stipendije za studente deficitarnih zanimanja to mi još više nekako pojačava bojazan za brigu i skrb oko ovo vrlo bitnog,uvijek aktualnog i vrlo osjetljivog pitanja.”

    HSP