• Predsjednica HSP Split Sunčana Cokarić na tematskoj sjednici GV Splita o Karepovcu!


    hsp split karepovac 1

    Danas je u Banovini održana tematska sjednica Gradskog vijeća o odlagalištu komunalnog otpada Karepovac. Na sjednici je danas mnogo toga izrečeno, a tek ćemo vidjeti odluku vrlih nam vijećnika. Međutim sanacija odlagališta nije jedini problem s kojim smo suočeni.

    Idemo redom:

    Što je bilo prije koka ili jaje? To pitanje mi se nametnulo prilikom izlaganja gospođe Aleksandre iz Fonda za zaštitu okoliša. Naime Splićanima pa i ostalim stanovnicima naše županije zamjera se slabo odvajanje komunalnog otpada (plastika, papir,staklo i sl.). Istina. Ako se ugledamo na stanovnike ostalih europskih zemalja, mi doista ne odvajamo otpad. Vani se odvaja otpad: posebno staklo, posebno papir, posebno plastika, posebno metal, posebno tetrapak ambalaža te posebno ostali kućni otpad koji se može kompostirati. Vrlo jednostavno se to može uvesti i kod nas.

    Uvjerena sam da bi stanovnici Splitsko – dalmatinske županije bez problema prihvatili novu situaciju. Imali bismo čišći okoliš i manje smeća na odlagalištima komunalnog otpada. Upali bi u kvote koje propisuje EU. Jedini problem je što iako ćemo odvojiti otpad, isti će završiti na Karepovcu. Jer u Hrvatskoj nema organiziranog tržišta otpadom, osim izuzetaka koji nemaju većeg utjecaja na cijelu priču.  Pravo pitanje jest: da li odvajati otpad? Ima li to smisla? Već smo toliko „disciplinirani“ da prodajemo plastične i staklene boce te limenke. Ali nemamo kamo sa staklenkama, bocama bez etikete, plastičnom ambalažom i sl.

    „Tisak“ je jedno vrijeme otkupljivao papir, sada treba imati žiro – račun na koji će biti uplaćen novac od prodaje. U konačnici to znači da će svaki pojedinac koji tako proda stari papir platiti porez na dohodak i mora u poreznoj prijavi navesti taj primitak. Da nije tragično, bilo bi komično. Srećom imamo zelene oaze u koje se može odložiti stari papir.

    Drugi problem su odljevne vode sa Karepovca. Prema planu one će se sakupljati i odvoditi u Stupe i dalje u naše Jadransko more. Na prvi pogled krasna priča. Jedini problem je što ćemo zagaditi more. Jer voda sa Karepovca neće proći kemijsko – biološko filtriranje. I tu ulazimo u novu – staru priču. Kad je počela priča Eko kaštelanski zaljev, Stobrečani su prosvjedovali zbog već spomenute sabirne stanice Stupe, a među inima bila sam i ja.

    Nije se prosvjedovalo protiv ispusta. Zahtjevi su bili: ugradnja kemijsko – biološkog pročišćivača i produljenja ispusne cijevi. Odgovorni u Eko kaštelanskom zaljevu su obećali da će pročišćivač biti ugrađen 2015. godine. Da su sredstva osigurana i da u najmanju ruku pretjerujemo.

    Gle čuda. Danas smo u 2017.-oj a pročišćivač još nije ugrađen. Kad će biti? Ne zna se. Ali će zagađena voda sa Karepovca ulijevati se direktno u more.

    U vrijeme prosvjeda Stobrečana u „Slobodnoj Dalmaciji“ objavljen je moj članak u kome sam predložila da se pročišćena voda ne izljeva u more, već da se koristi kao tehnološka voda. Dakle investicija se dijelom mogla sama financirati. Čista utopija. Barem kod nas u Hrvatskoj. U Europi tako pročišćena voda se vraća u vodovod i koristi u kućanstvima. Zbog toga npr. građani Berlina piju vodu iz boce.

    Treći problem je što se prozivaju stanovnici Karepovca što su tamo izgradili svoje kuće. E sad dolazimo do problema kolektivnog zaborava. Vrijeme je da se prisjetimo nekih činjenica iz ne tako davne prošlosti.
    Pedestih godina prošlog stoljeća naglo se industrijalizirao Kaštelanski zaljev i Split. Nastale se neke tvornice tipa: Dalmacija cement, Jugovinil, Jugoplastika,….. I pojavila se potreba za radnom snagom. Došli su naši „vlaji“ (nemam loše primisli kad upotrebljavam taj izraz) koji su trebali smještaj.

    Građevinska operativa nije mogla izgraditi dovoljno stanova za sve tako je tadašnja vlast zatvorila oči i dozvolila „divlju“ gradnju. Dvije muhe ubijene jednim udarcem. Poduzeća nisu trebala dati stanove, a ljudi su izgradili svoje domove. U tom procesu sami su financirali vodovod, kanalizaciju, opskrbu električnom energijom, telefoniju, puteve…. Koje sad grad Split naplaćuje ko suho zlato prilikom legalizacije.

    Na ovaj način nastala je većina prigradskih naselja. Odjednom nastala kolektivna amnezija i naša ministarstva drvlje i kamenje na bespravne graditelje. Umjesto da olakšaju ljudima legalizaciju, sad se izmišlja topla voda i sad već unuci bespravnih graditelja ispaštaju plaćajući ogromne iznose za komunalnu naknadu. Za komunalno opremanje čestica koje su već komunalno opremljene i financirane novcem njihovih djedova ili očeva.

    Tako problem Karepovca zapravo nije samo problem stanovnika tog dijela Splita, već je problem svih stanovnika grada Splita. I pitanje koje otvara niz novih pitanja.

    Sunčana Cokarić
    Predsjednica HSP Split