MARINA LOGARUŠIĆ U EMISIJI ZOOM Z1 TV

Marina Logarušić: HSP se mora vratiti mladima i dokazati da nije ničiji politički sluga

Predsjednica Hrvatske stranke prava u emisiji Zoom Z1 TV govori o stanju u stranci godinu dana nakon preuzimanja vodstva, o razlozima potpisa „Vukovarske koalicije”, o odnosu prema HDZ-u te o temama koje desnica želi zajednički iznijeti pred birače

Hrvatska stranka prava u godinu dana pod vodstvom Marine Logarušić pokušava preokrenuti trend gubitka prepoznatljivosti, osobito među mladima, i izgraditi novu političku vidljivost bez oslanjanja na HDZ, dok „Vukovarsku koaliciju” opisuje kao odgovor na poruku desnog biračkog tijela da prestane rasipanje glasova i počne se govoriti jasnim programom.

Godinu dana na čelu stranke

U uvodu emisije Zoom Z1 TV novinar podsjeća da je Hrvatska stranka prava netom prije godinu dana dobila novo vodstvo i da je, nakon izbora Marine Logarušić za predsjednicu, postala potpisnica sporazuma koji se u javnosti kolokvijalno naziva „Vukovarska koalicija”. Najavljen je razgovor o tome što taj sporazum znači, kakav je danas HSP, kakav će biti i može li se desnica konsolidirati nakon godina razjedinjenosti.

Marina Logarušić, koja naglašava da je u Hrvatskoj stranci prava više od 20 godina i da je prošla „sve dužnosti”, kaže da ju je kandidatura za predsjednicu potaknula upravo zbog onoga što je u stranci vidjela iznutra.

– Hrvatska stranka prava je izgubila na brojnosti, izgubila je malo na prepoznatljivosti, izgubila je na prepoznatljivosti kod mladih ljudi, što me najviše zabrinulo – rekla je Marina Logarušić. Dodaje da je njezina vizija prepoznata te da na kraju nije imala protukandidata, nego je bila jedina kandidatkinja na saboru stranke.

Na pitanje koja je bila ključna poruka kandidature, odgovara kratko, a zatim objašnjava.

– Mladi. Mladi i aktualna politika – rekla je Marina Logarušić, uz napomenu da ideološki okvir ostaje važan, ali da stranka mora nuditi i rješenja za svakodnevne probleme.

– Zaštita domovinskog rata, vrijednosti domovinskog rata i HOS-a… ali naravno morate naći rješenje za svakodnevne probleme – rekla je Marina Logarušić.

Lokalna mreža kao argument: „Između 60 i 80 vijećnika”

Kad novinar otvori pitanje o dugogodišnjim podjelama i organizacijskim problemima HSP-a, Marina Logarušić fokus prebacuje na ono što smatra zanemarenom činjenicom: prisutnost na lokalnoj razini. Kaže da HSP ima vijećnike u općinama, ali da su joj osobito važni županijski vijećnici i zastupljenost u većim sredinama.

– Tu smo mi između 60 i 80. Sad nisam sigurna, ali 60 imamo sigurno – rekla je Marina Logarušić.

Navodi i konkretne povratke u pojedine sredine: spominje Dubrovačko-neretvansku županiju, grad Split, Splitsko-dalmatinsku županiju te Primorsko-goransku županiju, a ističe i vlastiti politički rad u Brodsko-posavskoj županiji. Po njezinoj ocjeni, vijećnici u velikim gradovima i županijskim skupštinama predstavljaju „ono najvrjednije”, iako su, kako kaže, važni i vijećnici u općinama.

Prelom s HDZ-om kao ključ

Novinar problematizira kako revitalizirati stranku s jakim povijesnim identitetom, ali slabom parlamentarnom vidljivošću, a Marina Logarušić odgovara tezom da bi mnoge druge stranke, kad bi nestale s državne razine, jednostavno nestale i organizacijski. Za HSP kaže da se održao upravo zbog povijesti i odanosti članstva, ali i zbog lokalne infrastrukture.

U tom dijelu razgovora kao jedan od razloga pada izdvaja koalicijsku suradnju s HDZ-om, tvrdeći da je to HSP učinilo neprepoznatljivim.

– Naš problem bio možda ta koalicija sa Hrvatskom demokratskom zajednicom. Gdje smo mi izgubili svoju politiku, postali smo njihovi partneri u lokalnim organizacijama i neprepoznatljivi – rekla je Marina Logarušić. U nastavku tvrdi da je upravo izlazak iz tog obrasca bio preduvjet da se stranka ponovno pokuša nametnuti i mlađim članovima, a naglašava i da stranka živi od sredstava koja dobiva temeljem vijećničkih mandata jer nema saborskog zastupnika.

U kontekstu privlačenja mladih kaže da ju je iznenadilo koliko su se mladi okrenuli povijesti i temeljima pravaštva, spominjući Antu Starčevića i Josipa Franka te intelektualnu tradiciju stranke. Kao politički rizik koji smatra prekretnicom opisuje odluku da se ne ide s HDZ-om, nego da se testira stvarna snaga.

– Idemo sami ili ćemo ići sa strankama kao Domino, Suverenisti i Most, ali nećemo sa Hrvatskom demokratskom zajednicom – rekla je Marina Logarušić, uz poruku da HSP želi pokazati da nije „sluga ničije” i da je to, kako navodi, prepoznato.

Unutarnji sukobi i „odlazak ljudi”

Na pitanje je li HSP najviše izgubio zbog unutarnjih sukoba ili zbog neusklađenosti s vremenom, Marina Logarušić kaže da je u pitanju i jedno i drugo. Spominje narativ u stranci prema kojem je raspad ubrzan u vrijeme Ive Sanadera te navodi da su stranku napuštali dužnosnici i dio članstva. Istodobno inzistira da odgovornost vidi i unutar samog HSP-a.

– Ali ja mislim da smo i mi sami krivi za naš pad – rekla je Marina Logarušić, pa dodala da se, po njezinu tumačenju, ne može kriviti samo druge ako su pojedinci odlazili zbog osobnih interesa i ponuda.

“Vukovarska koalicija” kao test i poruka

U razgovoru se zatim prelazi na nedavni sporazum koji se naziva „Vukovarska koalicija”. Marina Logarušić kaže da je poruka desnog biračkog tijela nakon predsjedničkih izbora bila da je desnica pogriješila jer se nije okupila oko jednog kandidata, i da su tu poruku shvatili ozbiljno. Navodi da su predsjednice stranaka razgovarale i odlučile „testirati se” na lokalnim izborima, uz rečenicu kojom objašnjava taj pristup.

– Ko preživi lokalne izbore, preživio je sve – rekla je Marina Logarušić.

Kaže i da je HSP ranije u velikom dijelu izlazio sa strankom Most te da su, kako navodi, ostvarili dobre rezultate i dobili nagradu birača u glasovima, pa je zaključak bio prenijeti taj uspjeh na državnu razinu. Na pitanje je li riječ samo o izbornom dogovoru ili dugoročnom političkom savezu, ostavlja obje mogućnosti otvorenima: može biti i izborni test, ali i dugotrajniji savez jer, kako kaže, to biračko tijelo traži. U tom dijelu iznosi i interpretaciju političke scene kao sukoba s „ljevicom koja se okupila” te tvrdi da desno biračko tijelo od njih traži odgovornost i političku zrelost.

Zašto Vukovar kao simbol, objašnjava time da je prva najava zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore bila u Vukovaru na saboru suverenista, a mediji su ih već tada prozvali „Vukovarskom koalicijom”. Kaže da im je ime odgovaralo i zbog poruke koju Vukovar nosi.

– Vukovar je simbol svega onoga što Hrvati vole, poštuju i simbol bola, ali i pobjede – rekla je Marina Logarušić.

 Domovinski rat, obitelj i otpor „zelenoj agendi”

Kad novinar traži minimalni zajednički nazivnik konzervativnih, pravaških i suverenističkih stranaka, Marina Logarušić odgovara da se programi velikim dijelom preklapaju.

– Mi želimo zaštititi domovinski rat i obiteljske vrijednosti – rekla je Marina Logarušić, uz dodatak da ih je dodatno ujedinilo nastojanje da se „otrgne” od politike zelene agende za koju tvrdi da je uzela maha. U tom dijelu kaže da je vrijeme da stranke pokažu odgovornost i zrelost te da stranačke interese stave u drugi plan kako bi se radilo za biračko tijelo.

Ulogu HSP-a u koaliciji opisuje naglašavanjem terenske infrastrukture. Tvrdi da, iako HSP nije parlamentarna stranka, ima dobro ustrojene lokalne organizacije i dužnosnike koji rade na terenu, što je, kako ističe, ključno jer bez infrastrukture nema pokrivenosti na nacionalnoj razini. U rečenici koju novinar parafrazira kao „kapilarnu mrežu”, Marina Logarušić potvrđuje da tu vidi vrijednost HSP-a u odnosu na parlamentarne partnere.

Razlike na desnici i poruke “vrata su otvorena”

Novinar podsjeća da se u desnom spektru često pojavljuju razlike i da su pojedini komentatori odmah nakon potpisa pisali o tome tko nije došao potpisati sporazum. Marina Logarušić kaže da se razmirice trebaju rješavati za stolom, a kao primjer navodi kako je i sama, nakon političkog odvajanja od HDZ-a, čitala napise o navodnoj novoj koaliciji koja, tvrdi, nije bila tako postavljena. Spominje i poruku Tomislava Jonjića iz Zagreba te navodi da se nije slagao s dijelom pristupa, smatrajući da treba otvoriti vrata Domovinskom pokretu.

Ona sama kaže da bi možda i podržala ideju otvaranja vrata svima koji žele dobro hrvatskom narodu, ali naglašava da je došla na potpisivanje jer smatra da se razgovor mora voditi.

– Jer smatram da mi trebamo sjesti za stol. Da takve stvari trebamo rješavati za stolom – rekla je Marina Logarušić, uz tvrdnju da su vrata otvorena i da treba pokazati političku zrelost.

Glasovi postoje, mandati izostaju

Novinar u jednom dijelu podsjeća na nekadašnje rezultate HSP-a na nacionalnoj razini i navodi da je bilo razdoblja kada je stranka imala 160 do 170 tisuća glasova, a poslije je uslijedio pad. Spominje i vlastito iznenađenje podatkom da HSP ima vijećnike u Primorsko-goranskoj županiji, koju opisuje kao nominalno lijevu, te zaključuje da je riječ o reprezentativnom broju glasova.

Marina Logarušić u tom dijelu kaže da koalicije mogu biti „vjetar u leđa” prepoznatljivim lokalnim dužnosnicima, koje opisuje kao ljude koji su „30 godina tu” i kojima birači daju povjerenje. Smatra da zajedništvo treba spriječiti rasipanje glasova koje desnici često odnosi mandat „za stotinu” ili „par tisuća” glasova.

O povjerenju birača

Na pitanje jesu li birači umorni od stalnih pokušaja okupljanja koji kasnije završavaju svađom, Marina Logarušić kaže da prema biračima treba biti iskren. U tom dijelu kao primjer razočaranja desnog biračkog tijela navodi Domovinski pokret, tvrdeći da je dio birača doživio ulazak u koaliciju s HDZ-om kao prevaru. Kaže da ne želi osuđivati kolege, ali inzistira da se sada, kad se desnica ponovno okuplja, moraju postaviti jasne poruke, jasni uvjeti i jasan program, kako bi birači znali što mogu očekivati nakon izbora.

– Da znaju da njihov glas neće biti iznevjeren. Ne bačen, nego iznevjeren – rekla je Marina Logarušić.

Zelena agenda i „woke politika”

Kad novinar pita je li HDZ ideološki protivnik ili politički konkurent, Marina Logarušić odgovara da je HDZ politički konkurent. Potom, na pitanje o tome je li HDZ napustio suverenističke politike i je li Hrvatska „zaglavljena u briselskim hodnicima”, kaže da se previše ugađa Europskoj uniji.

– Previše ugađamo EU. Opet na velika vrata je došla zelena agenda. Woke politika – rekla je Marina Logarušić, dodajući da, po njezinu viđenju, HDZ „pleše po rubu” kako bi udovoljio EU i da takav pristup produbljuje polarizaciju.

U nastavku opisuje kako se, prema njezinu tumačenju, u javnosti stvara slika da su „ekstremno desno” i „ekstremno lijevo” u sukobu, dok se HDZ pozicionira kao „jedini normalni”, i kaže da u tome vidi korist za HDZ.

“Političari postali influenceri”

Novinar postavlja pitanje služi li etiketiranje (lijevo-desno, fašist-antifašist) tome da se zaboravi na stvarne probleme poput demografije, migracija, inflacije, energetike i ratova. Marina Logarušić kaže da je možda u početku fokus na ideološkim temama služio skretanju pogleda sa stvarnih problema, ali tvrdi da se to pretvorilo u stvarni društveni problem i da se u nekim trenucima situacija približila rubu eskalacije, navodeći događaje u studenome, spominjući Split, Vukovar i marš u Zagrebu kao primjere okruženja u kojem se tenzije pojačavaju.

Govoreći o medijima i politici, opisuje dojam da su političari postali influenceri i da se sve radi „za jedan klik”.

– Imamo osjećaj da su političari postali influencere… Sve za jedan klik – rekla je Marina Logarušić, uz tvrdnju da se stavovi prebrzo izbacuju na društvene mreže i da se potom „ne zna ni oko čega je svađa”.

Od Domovinskog rata do samodostatnosti i pravosuđa

Na pitanje koje će teme HSP nuditi u sljedećih nekoliko godina, Marina Logarušić kaže da se od njih očekuju ideološke teme, prvenstveno zaštita Domovinskog rata i obitelji te obrana nacionalnih interesa. No dodaje da postoji i niz „svakodnevnih” tema, posebno iz perspektive Slavonije i poljoprivrede.

– Samodostatnost – rekla je Marina Logarušić, a potom navodi pravosuđe i korupciju kao probleme koji su, kako kaže, „uzeli maha”.

Kaže da je teško obuhvatiti sve, ali da je zato i smisao zajedničkog nastupa više stranaka, uz očekivanje da će se priključiti još neki, kako bi se mogli dogovoriti tko pokriva koje područje i kako bi dali odgovore na što više problema.

EU i nacionalna autonomija

U dijelu razgovora o suverenitetu unutar Europske unije, Marina Logarušić tematizira Istanbulsko konvenciju kao dokument koji je, prema njezinu opisu, doveo do podjela među političarima i bunta desnog biračkog tijela, ali postavlja pitanje je li donio konkretan učinak u području zbog kojeg je promoviran. U tom dijelu iznosi tvrdnju da se nije smanjio broj ubojstava žena i da se nije postigla stvarna zaštita, te zaključuje da se dobilo „sporedni sadržaj” oko kojeg se društvo svađalo.

Nastavlja tvrdnjom da se Europska unija „nije mogla snaći” u nekim krizama, ali da je „agilna” kada se radi o zakonima koji, kako kaže, nameću pravila iznad država članica. U toj perspektivi zaključuje da takav pristup „ne donosi ništa dobro”.

HOS, Domovinski rat i sporovi oko simbolike

Novinar otvara temu podjela oko Domovinskog rata i načina na koji se o njemu govori, a Marina Logarušić se zadržava na HOS-u, za koji kaže da je „najviše napadan”. Kaže da je dobila upit na društvenim mrežama da brani HOS i da navodno ističe samo doprinos HOS-a, što odbacuje, ali objašnjava da kao predsjednica stranke smatra svojom obvezom braniti Hrvatske obrambene snage. U tom dijelu iznosi tvrdnju da su HOS-ovci bili dragovoljci te da su u prvim mjesecima rata imali „preko 600 žrtava”, a novinar dodaje opasku da je dobar dio njih bio i maloljetan.

Marina Logarušić zatim opisuje način na koji, prema njezinu viđenju, lijevi mediji nazivaju HOS-ova obilježja „ustaškima” i tvrdi da se time te ljude „vraća” u vrijeme kojem ne pripadaju, jer su, kako kaže, ratovali 1991., a ne 1941.

– Jesu li oni ratovali 1941.? Pa nisu. Oni su ratovali 1991. – rekla je Marina Logarušić, ističući da se, po njezinu mišljenju, njihovim simbolima manipulira i da je to ono što je „najviše boli”.

U jednom trenutku razgovora dotiče se i pitanja korištenja HOS-ova znaka bez oznake Hrvatske stranke prava te opisuje to kao osobno bolnu temu, navodeći da i neke udruge koriste emblem bez imena stranke. Spominje i događanje u Osijeku na kojem su se okupili predstavnici HOS-a, prisutnost Ante Đapića te to da su, prema njezinu prepričavanju, zvali Ivana Anušića, dok HSP, kako kaže, nije bio pozvan. U tom dijelu tvrdi da bi, iz pristojnosti, trebalo priznati i politički kontekst nastanka HOS-a, te dodaje da, kada se HOS proziva, „nitko ih ne brani, samo HSP”.

Oporba, amandmani i suradnja „bez ideologije u prvom planu”

U drugom dijelu emisije novinar pita Marinu Logarušić o njezinu radu u županijskoj skupštini. Ona kaže da je u oporbi i da djeluje u koaliciji koja se zvala „Promjenija”, navodeći da u klubu vijećnika surađuju Hrvatska stranka prava, HSLS i HSS. U šali primjećuje da su to „tri najstarije stranke u Hrvatskoj”, a zatim opisuje kako oporba na lokalnoj razini „jako dobro komunicira”, uz prisutnost SDP-a i Domovinskog pokreta, dok s druge strane stoji HDZ.

Kaže da je taj dan napustila sjednicu kako bi došla u emisiju te spominje velik broj amandmana o kojima se raspravljalo i činjenicu da „nijedan nije usvojen”, što opisuje kao lošu poruku.

– Znam da je bilo jako puno amandmana i nažalost nijedan nije usvojen – rekla je Marina Logarušić, uz napomenu da joj je žao što ne postoji volja da se uvaži nešto dobro i s druge strane.

Govoreći općenito o lokalnoj razini, tvrdi da stranke često surađuju bolje nego na državnoj, da ideologija ne treba biti prva tema i da se povjerenje birača vraća tako da se otvara kanal prema ljudima s konkretnim problemima. Spominje i konferenciju s kolegama, uključujući suradnju s kolegicom iz SDP-a, te kaže da ih ljudi kontaktiraju i da su otvoreni prema biračima.

U jednom trenutku govori i o preslagivanjima u skupštini, navodeći da su s njihove liste „izgubili dva vijećnika”, ali ne želi ulaziti u motive. Dodaje da se ona nije javljala na telefon i da je nije zanimalo što joj se, kako kaže, nudilo, te zaključuje da se to biračima vraća kao potvrda da „nisu bacali svoj glas”.

Parlament kao cilj, ali i „da se HSP ne ugasi”

Kad novinar pita što bi za HSP bio realan uspjeh, a što neuspjeh, Marina Logarušić prvo kaže da bi neuspjeh bio da ne uđu u Hrvatski sabor jer joj je to cilj, ali potom definira i drugu dimenziju uspjeha: stabilnu organizaciju na lokalnoj razini, dovođenje mladog članstva i ostavljanje temelja.

– Samo da mi se HSP ne ugasi – rekla je Marina Logarušić, objašnjavajući da joj je važna i dugoročna održivost stranke.

Opisuje i da upravo završavaju unutarstranačke izbore te da intenzivno rade na lokalnim razinama, uz tvrdnju da je zadovoljna načinom na koji „dižu” organizacije. Kao primjer navodi upit iz Čakovca, gdje joj se, kako kaže, javilo više predsjednica koje su bile pasivizirane i žele se vratiti, što tumači kao znak da je politika novog vodstva postala prepoznatljiva.

Izlazak na izbore i jasne garancije

U završnom dijelu razgovora novinar spominje pasivizaciju birača i činjenicu da oko 40 posto biračkog tijela ne izlazi na izbore, uz dojam pesimizma da se „ne može ništa promijeniti”. Marina Logarušić tvrdi da je to „poruka velikih” i dobra PR strategija: ostani kod kuće, ne možeš ništa promijeniti, dok će njihovo brojnije članstvo izaći. Kaže da vjeruje da je većina tih 40 posto desno biračko tijelo.

U raspravi o tome zašto se dio birača ne želi prikloniti HDZ-u, iako HDZ, kako opisuje, nudi „stabilnost”, Marina Logarušić tvrdi da desno biračko tijelo vidi da njihovi predstavnici često ne ulaze u Sabor, dok HDZ dobiva mandate. Novinar usput otvara ideju elektroničkog glasanja, a Marina Logarušić iznosi ideju obveze izlaska na izbore, uz napomenu da bi glas trebalo shvatiti kao građansku obavezu i sredstvo promjene.

– Izađi na izbore i ako želiš nešto promijeniti, pa vjeruj da možeš promijeniti – rekla je Marina Logarušić, ali pritom naglašava da koalicija mora preuzeti odgovornost i poslati jasne poruke onima koji ostaju kod kuće, uključujući jamstvo da ih „neće iznevjeriti”.

Kao ključne poruke prema desnom biračkom tijelu ponovno navodi Domovinski rat, nacionalne interese, samodostatnost te obitelj kao vrijednosno uporište.

Obitelj i demografija: Srednja klasa, majstori i „dostojan život”

Pred kraj emisije razgovor prelazi na demografiju i „bijelu kugu”. Marina Logarušić govori o instituciji braka i tvrdi da je ugrožena, navodeći da sve više ljudi živi u izvanbračnim zajednicama i da se kod prvih svađa razilaze, a da djeca ostaju „ranjena”. Spominje primjer svojih roditelja koji su, kako kaže, 60 godina bili u braku, te zaključuje da je problem i u promjeni društvenih navika. Istodobno kaže da su vrijednosti otac–majka–djeca i dalje snažno prisutne.

Na pitanje kako zadržati ljude i omogućiti stabilan život za veći broj djece, Marina Logarušić fokus stavlja na ekonomsku osnovu i nestanak srednje klase. Kaže da najviše odlaze ljudi sa srednjom stručnom spremom i majstori, jer nisu dovoljno plaćeni.

– Više je to u pitanju srednja stručna sprema. Odlaze majstori – rekla je Marina Logarušić, uz računicu da, uz prosječnu plaću oko tisuću eura, jedna plaća često ode na kredit, a druga na život, pa se postavlja pitanje što ostaje za djecu i kvalitetu života. Zaključuje da odgovor mora biti politika koja ljudima sa srednjom stručnom spremom osigurava plaće za dostojan život.

“Nova lica” i približavanje mladima

Na posljednje pitanje o tome koja bi još politika, osim domovine, obitelji i Domovinskog rata, bila posebno važna, Marina Logarušić ponovno naglašava mladost kao ključ. Kaže da desne stranke moraju pronaći način kako pristupiti mladim ljudima, slušati ih i uključiti ih u politiku, jer su oni koji danas predstavljaju koaliciju dugo na sceni, dok dolaze nove generacije koje se možda ne vide u postojećim okvirima.

– Hrvatska stranka prava će se potruditi i naći nova lica koja će komunicirati našu politiku – rekla je Marina Logarušić.

Emisiju završava zahvala na gostovanju, a novinar zaključuje da HSP ima novo vodstvo već godinu dana te da je desnica u novom pokušaju političkog okupljanja, uz ocjenu da će se tek vidjeti može li „Vukovarska koalicija” prerasti u stvarnu političku snagu.

Izvor: 01Portal.hr: